Bajdenovi diplomatski napori: Uloga SAD u sprječavanju rata u Ukrajini

Putin je imao prednost što je znao da Bajden neće zaratiti protiv druge nuklearne sile da bi zaštitio zemlju koja dijeli dugu granicu sa Rusijom – i sa kojom Vašington nije imao sporazum o odbrani

2268 pregleda 1 komentar(a)
Bajden, Foto: Reuters
Bajden, Foto: Reuters

Uprkos naporima američkog predsjednika Džoa Bajdena da spriječi ruski napad na Ukrajinu, predsjednik Vladimir Putin nije bio uznemiren. U četvrtak je odobrio, kako je rekao, „specijalnu vojnu operaciju“ u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, što je označilo novi maksimum u tenzijama nakon Hladnog rata.

Obim ofanzive nije odmah bio jasan. Eksplozije su se čule u blizini Kijeva i u drugim djelovima zemlje, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija izvela raketne udare na infrastrukturu.

Kako se Bajden nosi sa krizom, za koju zapadni zvaničnici strahuju da bi mogla da preraste u najkrvaviji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, očekuje se da će imati duboke implikacije na njegovu političku sreću i odnose SAD sa svijetom.

Bajden je obećao da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici odlučno odgovoriti na „ničim izazvan i neopravdani napad Rusije“.

On je zaprijetio da će Rusiji uvesti najoštrije sankcije ikada. Radio je na podsticanju saveznika SAD u ujedinjeni front. On je Ukrajini isporučio više oružja nego bilo koji američki predsednik pre njega. I pojačao je američke snage na istočnom krilu NATO-a kao uvjeravanje u svoju posvećenost.

Ali njegovo postupanje sa najvećom međunarodnom krizom tokom njegovog predsjedništva do sada se smatralo nečim pomešanim.

Bajden je uvijek bio ograničen jer je njegova administracija jasno stavila do znanja da će učiniti sve što može da pomogne Ukrajini da se odbrani, ali neće da postavlja trupe na teren.

Njegova sklonost ka diplomatiji i sankcijama odražava slab apetit Amerikanaca za intervencijom nakon avganistanske i iračke barake.

Putin je imao prednost što je znao da Bajden neće zaratiti protiv druge nuklearne sile da bi zaštitio zemlju koja dijeli dugu granicu sa Rusijom – i sa kojom Vašington nije imao sporazum o odbrani.

U fokusu na istočni branik NATO-a

Bajden se umesto toga fokusirao na koordinaciju sa saveznicima u NATO-u, posebno onima na istoku koji su zabrinuti zbog prelivanja ruskog gomilanja 150.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

Vašington je predvodio početnu rundu sankcija nakon što je Putin naredio trupama u dva otcijepljena regiona pod kontrolom separatista nakon što ih je priznao kao nezavisne 21. februara. Bio je to pucanj upozorenja koji nije uspio da odbije akciju od četvrtka.

U uvodu, Bajdenova strategija za razmjenu poruka bila je da izda strašna predviđanja neposredne invazije kako bi pokazao da zna šta Putin smjera - čak i ako ne može da ga zaustavi.

Ključni rezultat je bio da se ponovo pokrene zapadna vojna alijansa koja je propala pod Bajdenovim prethodnikom Donaldom Trampom, koji je dovodio u pitanje vrijednost NATO-a.

Visoki evropski diplomata opisao je Bajdenove konsultacije sa saveznicima kao „uzorne“, što je kontrast u odnosu na to koliko je partnera gledalo na prošlogodišnje haotično povlačenje SAD iz Avganistana.

Neki analitičari su, međutim, doveli u pitanje da li je raspoređivanje nekoliko hiljada dodatnih američkih vojnika u Njemačku, Poljsku i Rumuniju bilo dovoljno i sugerisali su da je Bajden mogao učiniti više da zadrži kredibilnu vojnu opciju.

„Jedan od nedostataka je da je paket odvraćanja koji smo razvili nekako asimetričan jer je uglavnom ekonomski i suočavamo se sa vojnom prijetnjom“, rekao je Ijan Keli, bivši američki ambasador pri OEBS-u i Gruziji.

Keli je rekao da je Bajden mogao da traži aktiviranje snaga za reagovanje NATO-a i da ih pošalje u Poljsku i baltičke zemlje, uz poruku: „Okupili ste trupe na svojoj granici. Mi gomilamo trupe na našoj granici; povući ćemo se kada vi povući“.

Pohvale za izgradnju saveza

Analitičari pripisuju Bajdenu saradnju sa saveznicima na pripremi sankcija koje imaju za cilj da osakate rusku ekonomiju i pogode Putinov uži krug. On je ubijedio Nemačku, koju su dugo smatrali slabom karikom, da zamrzne odobrenja za gasovod Sjeverni tok 2.

Sljedeći koraci bi mogli uključivati pokušaj da se prekinu veze Rusije sa globalnim finansijskim sistemom.

Neki američki zakonodavci su tvrdili da bi bilo efikasnije uvesti sankcije Rusiji ranije, ali Bajdenovi zvaničnici su insistirali da bi to sada umanjilo njihov uticaj.

Američki zvaničnici su priznali da bi sankcije mogle da podstaknu veće cijene nafte, dodajući Bajdenovom izazovu u borbi protiv inflacije.

Ostaje da se vidi da li će sankcije natjerati Putina da odstupi.

Bajdenova odluka da skine tajnost sa obavještajnih podataka o tome za šta se navodi da su bile ruske zavjere za izmišljanje izgovora za invaziju na Ukrajinu takođe je pohvaljena zbog suprotstavljanja Putinovim dezinformacijama.

Endrju Vajs, stručnjak za Rusiju u istraživačkom centru Karnegi zadužbine za međunarodni mir u Vašingtonu, rekao je da je to „držalo Putina u centru pažnje“.

Ali administracija je izazvala kritike zbog odbijanja da ponudi konkretne dokaze. Neki komentatori su podsjetili na tvrdnje obavještajnih službi koje su korišćene da opravdaju invaziju na Irak 2003. obnovljenog nuklearnog programa za koji se pokazalo da ne postoji.

NATO "Otvorena vrata"

Zapadne vlade su takođe pozdravile Bajdena zbog toga što se držao „otvorenih vrata“ NATO-a za buduće članice.

Međutim, neki kritičari su rekli da je Bajden trebalo eksplicitnije da kaže koliko je Ukrajina udaljena od ulaska, s obzirom da je jedan od Putinovih glavnih zahtjeva bio da izbjegava dalje širenje na istok od bezbjednosnog pakta.

Bajdenov odgovor bi takođe mogao imati reperkusije po američko-kineske odnose. Postoji zabrinutost ako se Bajden čini previše blag prema Moskvi, Kina bi to mogla shvatiti kao pristanak da deluje protiv Tajvana koji je u vlasti, koji Peking smatra odmjetničkom provincijom.

Kako se kriza razvijala, Bajden je redovno razgovarao sa svjetskim liderima, uključujući samog Putina, zauzimajući snažan stav prema bivšem oficiru KGB-a prema kome je Tramp pokazivao poštovanje.

Iza zatvorenih vrata, međuvladin „Tigrov tim“ sproveo je vježbe na stolu i razotkrio svaki mogući scenario.

Putinov prkos bi republikancima mogao dati batinu koju bi mogli upotrebiti protiv Bajdena i njegovih kolega demokrata na novembarskim izborima za Kongres na sredini mandata, koji će odlučiti o odnosu snaga u Vašingtonu.

A Bajdenova strategija koja je dovela do ruskog napada biće pod pažnjom dok bude crtao put napred.

Bonus video: