Bivši ruski naftni tajkun tvrdi da je EU donijela nepromišljenu odluku

"Sankcije na naftu više škode EU i nego Rusiji"

Mihail Hodorkovski je mišljenja da je Evropa prije zabrane uvoza ruskog energenta morala obezbijediti alternativne izvore i da je na ovaj način ograničila svoje mogućnosti da pomogne Ukrajini

13343 pregleda 13 komentar(a)
Mihail Hodorkovski, Foto: Rojters
Mihail Hodorkovski, Foto: Rojters

Bivši ruski naftni tajkun, a sada disident, Mihail Hodorkovski smatra da je Evropska unija napravila ogormnu grešku uvodeći sankcije na rusku naftu koje sada u ekonomskom smislu više škode 27-članom bloku nego što pogađaju ratni budžet Kremlja.

Nekada najbogatiji čovjek Rusije kazao je za "Politiko" da je EU trebalo da obezbijedi alternativne zalihe prije nego što je uvela embargo na naftu, ili je trebalo da razmotri potpuno drugačiji pristup poput uvođenja tarifa na rusku energiju.

Hodorkovski tvrdi da je Evropa, zbog toga što je napravila rupu u svojim finansijama, sada u slabijoj poziciji da novčano doprinese u naporima za kupovinu oružja za Ukrajinu.

nafta
foto: REUTERS

Članice EU su krajem maja postigle dogovor da do kraja godine zabrane isporuke ruske nafte morskim putem - što je otprilike 90 odsto cjelokupnog naftnog uvoza.

"U ovom trenutku, energetske sankcije nanose štetu Evropi, a ne Rusiji, kazao je Hodorkovski za "Politiko". "Moj stav je bio i ostaje isti - što pobogu radite?".

Hodorkovski, nekadašnji čelnik naftnog giganta Jukos, proveo je deset godina u zatvoru zbog optužbi za koje mnogi smatraju da ih je izmislio Kremlj. Pošto je oslobođen 2013. godine, vodio je kampanju za promovisanje demokratije i ljudskih prava u Rusiji preko njegove organizacije "Otvorena Rusija".

"Problem je u tome što aktuelni zapadni političari nikada nijesu razgovarali sa gangsterom", kazao je on govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. "Sa njim pregovore možete početi samo kada on osjeća da je u slabijoj poziciji".

Hodorkovski, koji se ovih dana nalazi u Briselu gdje će se sastati sa evropskim zvaničnicima, tvrdi da je blok mogao bolje utrošiti svoj novac na oružje za Ukrajinu.

"Koliko je Zapad izgubio u prihodima uvodeći razne vrste sankcija na energiju? 100 milijardi dolara, 200 milijardi?, upitao je on. "Da je Ukrajina dobila oružje vrijedno makar 50 milijardi umjesto 10 milijardi, situacija bi sada bila potpuno drugačija - bez uvođenja bilo kakvih sankcija na energente".

EU je u aprilu smanjila prognoze rasta za ovu godinu za oko jedan odsto zbog rata u Ukrajini - što je oko 160 milijardi dolara, pokazali su podaci Međunarodnog monetarnog fonda. U međuvremenu, blok je opredijelio dvije milijarde eura za oružje Ukrajini, navodi "Politiko".

Nekoliko eksperata slaže se sa Hodorkovskim i tvrdi da bi uvođenje tarifa bilo pametnije pošto bi Moskvi bilo teško da sa sadašnjom infrastrukturom preusmjeri naftu drugim državama. To znači da bi ruske energetske kompanije bile izložene većim troškovima izvoza u Evropu, smanjujući marže što bi se na kraju odrazilo na vojni budžet Moskve.

"Problem je u tome što aktuelni zapadni političari nikada nijesu razgovarali sa gangsterom", kazao je Hodorkovski govoreći o Vladimiru Putinu. "Sa njim pregovore možete početi samo kada on osjeća da je u slabijoj poziciji"

Bivši milijarder tvrdi da je Evropa trebalo da udruži napore za pronalaženje alternativnih zaliha nafte i gasa prije uvođenja sankcija. Umjesto toga, države EU su morale da zamijene zalihe ruskih energenata tako što su užurbano pregovarale o ad hok ugovorima.

"Bio sam zapanjen kada sam saznao da nije postignut dogovor o alternativnim zalihama prije uvođenja sankcija", kazao je Hodorkovski.

Evropske države su navele niz mjera kako bi pregurale krizu i ublažile strahove od nestašice energije u zimskom periodu i skoka inflacije koji bi mogao da testira riješenost Evrope da zadrži sankcije Rusiji.

Njemački ministar finansija Kristijan Lindner kazao je u utorak da postoji opasnost od ozbiljne ekonomske krize i naglasio potrebu za alternativnim izvorima kako bi se prevazišla energetska nestašica koja bi mogla potrajati tri ili više godina.

Evropski lideri optužuju Moskvu da namjerno smanjuje isporuke gasa preko gasovoda Sjeverni tok 1 kako bi pogoršala krizu, dok iz Moskve tvrde da je smanjenje isporuka posljedica okolnosti izazvanih zapadnim sankcijama.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je juče da Evropa mora zamijeniti ruske energetske zalihe i protom osnažiti efikasnost i obnovljive izvore, uključuju nuklearnu energiju.

U izjavi za Rojters, čelnik IEA Fatih Birol upozorio da je bi Rusija mogla nastaviti da, pod raznim izgovorima, smanjuje isporuke ili da ih potpuno obustavi kako se zima približava.

Evropa će se privremeno, zbog postupaka Vladimira Putina, okrenuti fosilnim gorivima, prvenstveno uglju, saopšteno je juče iz Evropske komisije.

"Nezakonita invazija Rusije na Ukrajinu dovela je do vanredne situacije u EU", rekla je Elina Bardram, vršiteljka dužnosti direktora za međunarodne poslove i finansije za klimu u Evropskoj komisiji. "Zbog nečasnih poteza Putinove administracije, u smislu da Gasprom naglo smanji isporuke, mi preduzimamo neke veoma važne mjere, ali sve te mjere su privremene", dodala je ona.