projekat koji bi mogao da smanji uvoz gasa iz rusije

Gradnja gasovoda u istočnom Mediteranu opet aktuelna

Profesor naftne geologije uvjeren da se velike zalihe nafte i gasa nalaze pod grčkim morem

9445 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Evropska unija nastoji da smanji uvoz gasa iz Rusije i razmatra gradnju istočnomediteranskog gasovoda (EastMed) kojim bi gas iz podmorja Izraela i Kipra išao gasovodima preko Grčke i Italije do ostalih zemalja Evropske unije.

Profesor naftne geologije Avram Zelilidis sa Univerziteta u Patrasu godinama zagovara taj projekat.

"Gasovod bi nas Grke spasio jer nastavi li se sadašnji porast cijena energenata mnogi će pasti u ekstremno siromaštvo", kazao je Zelilidis za agenciju Hina.

Grčke kompanije najizloženije su u EU gubicima i bankrotu zbog rasta troškova energenata, saopštila je ovog mjeseca Evropska investiciona banka (EIB).

Zelilidis je uvjeren da se velike zalihe nafte i gasa nalaze pod grčkim morem, a ne samo pod kiparskim i izraelskim.

Grčka vlada se, međutim, držala rezervisano prema potencijalnom gasovodu dugom 1.900 kilometara putem kojeg bi EU zadovoljavala 10 odsto svojih potreba za prirodnim gasom u početnoj fazi.

Kao razlog suzdržanosti navodi se snažan lobi grčkih brodara koji sada uvoze naftu, a gasovodom bi izgubili posao, piše Hina. Osim toga, tu je i strah da bi eksploatacija nafte i gasa u vodama u kojima se Grčka i Turska spore oko suvereniteta dovelo do sukoba između Atine i Ankare.

Neki, pak, tvrde da je problem životna sredina jer se Evropska unija distancira od fosilnih goriva u skladu sa svojim Zelenim planom prema kojem do 2050. godine želi potpuno da prekine emisiju gasova staklene bašte, i tako zaustavi klimatske promjene.

"Mi zahtjev za finansiranjem tog projekta nismo dobili, ali naša politika je da se ne ulaže u projekte iskorišćavanja prirodnog gasa”, kaže Joanik Kalcas, vođa odjeljenja EIB-a nadležnog za Grčku i Kipar.

Ksenija Loizidu, direktorica kompanije za istraživanje životne sredine "Isotech" sa sjedištem u Nikoziji, kaže da je svaki gasovod štetan za morski sistem, ali i napominje: "Ovdje nije riječ o ekološkom problemu, nego političkom".

Zelilidis,koji smatra da bi u kasnijoj fazi EU zadovoljavala oko 40 odsto svojih potreba putem ovog gasovoda, dodaje da bi cijevima išao prirodni gas a kasnije vodonik što je u skladu sa inicijativom Evropske komisije o čistoj energiji.

Ideju o gradnji EastMeda podržala je i sama Evropska komisija prije devet godina, a 2019. su Grčka, Kipar i Izrael potpisali međuvladin ugovor u Tel Avivu u prisustvu američkog državnog sekretara Majka Pompea, navodi Hina. Godinu dana kasnije Italija je potvrdila zainteresovanost jer bi jedan krak išao prema njoj.

U januaru ove godine Sjedinjene Države su povukle podršku navodeći kao razlog ekonomsku neodrživost projekta i brigu za životnu sredinu. Neki smatraju da je razlog u izbjegavanju mogućeg sukoba između Grčke i Turske, dvije članice NATO saveza, među kojima posljednjih sedmica vladaju tenzije. Turska se protivila projektu tvrdeći da je namjerno isključena iz njega.

Sve se, međutim, promijenilo nakon što je Rusija pokrenula 24. februara invaziju na Ukrajinu. EU je Moskvi uvela sankcije a ona uzvratila djelimičnom obustavom isporuka gasa što je povećalo cijene za domaćinstva i industriji širom bloka od 27 zemalja.

Evropska unija, koja je prošle godine 40 odsto potreba za prirodnim gasom zadovoljavala uvozom iz Rusije, do 2027. godine želi da bude potpuno nezavisna od ruskom gasa.

U maju se grčki premijer Kirijakos Micotakis susreo u Vašingtonu sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, nakon čega su obje zemlje promijenile stav prema projekt EastMed.

"Mi taj projekt razmatramo, moramo vidjeti koliko bi koštao i kolika mu je isplativost", rekao je jedan grčki ministar za Hinu u Patrasu tokom konferencije posvećene regionalnom rastu.

Partneri u projektu su grčka kompanija DEPA i italijanska energetska kompanija Edison, a prema ranijim planovima gasovod bi bio izgrađen u periodu od 2025. do 2027. godine.

Aristofanis Stefatos, izvršni direktor Grčke uprave za upravljanje izvorima ugljovodonika, koja kontroliše DEPA, nije htio da govori o tom projektu već je samo poručio "da se razmatra".

Evropska komesarka za energetiku Kadri Simson ovaj mjesec je boravila u Kairu gdje je potpisan sporazum sa Izraelom i Egiptom. Tamo je bio i grčki ministar.

"Ove godine ćemo primiti dodatnu količini gasa iz Izraela putem postojećeg gasovoda prema Egiptu. Oni će ga pretvoriti u tečni gas i poslati preko LNG terminala u Evropu", rekla je Simson u Rigi gdje je prošle sedmice učestvovao na samitu tri mora.

Napominje da bi inicijalni projekt EastMeda mogao biti promijenjen.

"Postoji mogućnost da polje Afrodita (u podmorju Kipra), jednom kada se počne tamo crpiti gas, bude takođe povezano sa Egiptom pa da se tečni gas brodovima prevozi u Evropu”, kaže Simson.

Dodao je da je to najbrži način dobijanja dodatne količine gasa sa Kipra.

"Izgradnja gasovoda bi, naime, mogla da oduzme previše vremena", dodao je.

Kiparski poslanik u Evropskom parlamentu Kostas Mavrides nije odgovorio na upit.

U Grčkoj se za godinu dana održavaju parlamentarni izbori a najveća opoziciona stranka, lijeva Siriza, podržava gradnju gasovo preko grčke teritorije ako je u skladu sa "zelenom tranzicijom" prema obnovljivim izvorima.

"Oko njega se vodi velika rasprava. To je važan projekat za jugoistočnu Evropu i Mediteran", kazao je poslanik Sirize i bivši ministar unutrašnjih poslova Aleksis Čaricis.

"Trenutno svjedočimo energetskoj krizi pa je potrebno iskoristiti što više domaćih izvora energije kako bi smo je nadvladali", dodao je.