Ruski predsjednik Vladimir Putin računa na antičko oružje koje je moćnije od bilo koje rakete kojom sada Sjedinjene Držvane i njihovi evropski saveznici snabdijevaju Ukrajinu: vrijeme.
Pet mjeseci od kako je Putin naredio invaziju 24. februara u kojoj su razoreni djelovi Ukrajine, Rusija se nada da će odlučnost Zapada biti uzdrmana panikom zbog rasta globalnih cijena energije i hrane, navodi agencija Rojters.
Ruski zvaničnici i državna televizija otvoreno likuju zbog pada britanskog i italijanskog premijera Borisa Džonsona i Marija Dragija, opisujući njihove ostavke kao rezultat “samopovređujućih” sankcija koje je Zapad uveo Rusiji.
Oni pitaju, koji će sljedeći zapadni lider pasti.
Putin, koji u oktobru puni 70 godina, poručio je Zapadu ovog mjeseca da se tek zagrijava u Ukrajini i izazvao je Sjedinjene Države - koje su u ekonomskom i konvencionalno vojnom smislu superiornije od Rusije - da pokušaju da poraze Moskvu. Neće u tome uspjeti, kazao je on.
”Putin računa na to da će uspjeti u ratu iscrpljivanja”, kazao je ove nedjelje na Bezbjednosnom forumu u Aspenu direktor CIA Vilijam Berns, bivši američki ambasador u Moskvi.
Bivši KGB špijun računa da može “ugušiti ukrajinsku ekonomiju, iscrpiti evropsku javnost i rukovodstvo, i iznuriti SAD jer Putin vjeruje da Amerikanci pate od poremećaja pažnje i da će se brzo okrenuti nečem drugom”, kazao je Berns.
Berns, kojeg je predsjednik SAD Džo Bajden poslao u Moskvu prošlog novembra kako bi upozorio Putina na posljedice invazije na Ukrajinu, kazao je da smatra da računica ruskog lidera neće dati željeni rezultat.
Međutim, Rojters ističe da lider Kremlja ne pokazuje znakove povlačenja tvrdeći da će Rusija ostvariti sve svoje ciljeve u Ukrajini.
Putinov šef diolomatije Sergej Lavrov, koji je na toj poziciji 18 godina, kazao je u srijedu da ruske ambicije u Ukrajini sada idu dalje od istočnog regiona Donbas i uključuju teritoriju na jugu i “niz drugih teritorija”.
Američki Savjet za nacionalnu bezbjednost saopštio je u utorak da ima obavještajne podatke da Rusija priprema aneksiju cijelog Donbasa i teritorije duž istočne ukrajinske obale, uključujući Herson i Zaporožje.
To bi ozvaničilo rusku kontrolu nad preko 18 odsto ukrajinske teritorije pored, 4,5 odsto koje je Moskva dobila aneksijom Krima 2014.
”Idemo ka ružnom periodu političko-vojnog eksperimentisanja a nakon neugodnog i nelegitimnog dogovora uslijediće zamrznuti konflikt”, kazao je profesor političkih nauka Beri R. Posen
Ukoliko Zapad pošalje još oružja dalekog dometa Ukrajini, poput artuljerijskog raketnog sistema (HIMARS), ruski teritorijalni apetiti će rasti, kazao je Lavrov.
”Retorička poruka koju Lavrov šalje Zapadu glasi: što duže rat bude trajao, više ćemo tražiti”, kazao je za Rojters Vladislav Zubok, profesor međunarodne istorije na Školi ekonomije u Londonu.
”To bi mogao biti čisti blef, ali se neću iznenaditi ako Rusija poželi da zadrži južne teritorije”.
Sjedinene Države, koje su pružile preko 8 milijardi dolara u bezbjednosnoj pomoći Ukrajini, poslaće još četiri HIMARS sistema Ukrajini, kazao je američki sekretar odbrane Lilojd Ostin.
Dakle kako će se sve završiti u Ukrajini?
”Ja smatram da će se završiti zastojem blizu sadašnjih linija borbe, moguće sa ružnim primirjem”, kazao je za britansku agenciju Beri R. Posen, profesor političkih nauka sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT).
”Idemo ka ružnom periodu političko-vojnog eksperimentisanja a nakon neugodnog i nelegitimnog dogovora uslijediće zamrznuti konflikt”.
Od kada je Putinu Boris Jeljcin, posljednjeg dana 1999. godine predao aktovku sa nuklearnim kodovima, njegov prioritet je bilo vraćanje makar dijela statusa velike sile koji je Moskva izgubila padom Sovjetskog Saveza 1991.
Putin je u više navrata kritikovao Sjedinjene Države zbog toga što pokreću NATO širenje na istok, naročito vrbovanje bivših sovjetskih republika poput Ukrajine i Gruzije koje Rusija smatra dijelom svoje sfere uticaja.
Putin je kazao da takvi potezi imaju za cilj namjerno slabljenje pa čak i uništavanje Rusije. Dao je niz opravdanja za invaziju na Ukrajinu, ali u posljednje vrijeme sve više to opisuje kao egzistencijalnu borbu sa Zapadom čiji će ishod promijeniti globalni poredak.
Sa Rusijom koja i dalje izvozi svoje veliko bogatstvo prirodnim resursima i uz ključnu podršku Kine, Putin računa na to da Rusija može polako da steže UKrajinu a da je pritom u stanju da izdrži više bola od Zapada, koji smatra dekadentnim.
Cijena te računice u krvi i novcu je ogromna.
Američke obavještajne službe procjenjuju da je oko 15 000 Rusa poginulo do sada u Ukrajini - što je jednako ukupnom broju Sovjeta koji su poginuli tokom ruske okupacije Avganistana od 1979. do 1989.
Berns je kazao da su prema američkim obavještajnim podacima gubici na ukrajinskoj strani malo manji. Ni Ukrajina ni Rusija nijesu iznijele detaljne procjene o gubicima, ističe Rojters.
”Putin je ubijeđen da je njegova sudbina da povrati Rusiju kao veliku silu”, kazao je Berns.
Samo će vrijeme pokazati da li će se najopasnija kocka tokom Putinove 22-godišnje vladavine isplatiti.
Bonus video:
