”NOVA NORMALNOST”: KRIZA U EVROPI ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Suše će biti sve jače, češće i duže

Nestašica vode širom kontinenta stvara kritičnu situaciju

30807 pregleda 10 komentar(a)
”Prilagođavanje više nije opcija, nego obaveza”: Ribnjak u centralnoj Francuskoj, Foto: Reuters
”Prilagođavanje više nije opcija, nego obaveza”: Ribnjak u centralnoj Francuskoj, Foto: Reuters

Najveća suša u Evropi posljednjih decenija pogađa domaćinstva, fabrike, poljoprivrednike i transport širom kontinenta, dok stručnjaci upozoravaju da sušnije zime i vrela ljeta, izazvana globalnim zagrijavanjem, znače da će nestašice vode postati “nova normala”.

Evropska opservatorija za sušu izračunala je da su upozorenja poslata za čak 45 odsto površine Evropske unije do sredine jula, a 15 je već pod crvenom uzbunom, pa je Evropska komisija upozorila na “kritičnu” situaciju u više regiona, piše “Gardijan”.

Uslovi su se od tada dodatno pogoršali zbog konstantnih toplotnih talasa koji pogađaju kontinent.

drought
foto: Graphic News

Francuska premijerka Elizabet Born prošle nedjelje je aktivirala kriznu jedinicu za borbu protiv suše koju je državni meteorološki zavod opisao kao najgoru otkad postoje mjerenja, 1958. godine.

Više od 100 francuskih opština nema tekuću pitku vodu, a snabdijevaju se cisternama, rekao je ministar za zelenu tranziciju Kristof Bešu, dodajući: “Moraćemo da se naviknemo na ovakve epizode. Prilagođavanje više nije opcija, nego obaveza.”

Kako je površinska vlažnost zemljišta najniža koja je ikad zabilježena, a padavine u julu 85 odsto manje od uobičajenih, uvedene su restrikcije u snabdijevanju vodom uključujući zabrane navodnjavanja u čak 93 od 96 departmana u Francuskoj, a u 62 je proglašeno krizno stanje.

I dok cijene hrane rastu nakon ruske invazije na Ukrajinu, francuski ministar poljoprivrede je upozorio da će žetva kukuruza vjerovatno biti 18 odsto manja nego prošle godine, a sindikati poljoprivrednika kažu da bi nedostatak stočne hrane izazvan sušom mogao dovesti do ozbiljnih nestašica mlijeka tokom jeseni i zime.

Kompanija za električnu energiju EDF prošle nedjelje je morala da smanji proizvodnju u jednom od nuklearnih reaktora na jugozapadu Francuske zbog visokih temperatura u rijeci Garoni i izdala je slična upozorenja za reaktore duž rijeke Rone.

I francuska rijeka Du je pogođena sušom
I francuska rijeka Du je pogođena sušomfoto: Reuters

U Španiji su vodene rezerve na najnižim nivoima do sada, od 40 odsto, i padaju za 1,5 odsto svake nedjelje zbog povećane potrošnje i isparavanja, saopštila je vlada i upozorila da će ovo vjerovatno biti najsušnije ljeto u posljednjih 60 godina.

Ova država je, kako prenosi “Gardijan”, u posljednja tri mjeseca zabilježila manje od pola očekivanog nivoa padavina za ovo doba godine, a restrikcije su uvedene od Katalonije na sjeveroistoku do Galicije na sjeverozapadu, kao i u zapadnoj Ekstremaduri i Andaluziji na jugu.

Većina ograničenja potrošnje vode uvedena su domaćinstvima, a ruralne vlasti često oklijevaju da ograničavaju poljoprivrednike koji često ilegalno koriste ionako oskudne resurse, bez obzira na to što devet desetina potrošnje vode u Španiji odlazi na poljoprivredu.

Oživljavanje turizma nakon pandemije takođe je dovelo do porasta potrošnje za čak 10 procenata u gradovima kao što je Barselona, gdje će, ako uskoro ne padne kiša, a nije prognozirana, restrikcije biti uvedene vjerovatno sljedećeg mjeseca.

”Studije o klimatskim promjenama upozoravaju da će suše biti sve intenzivnije, češće i duže”, kaže Nurija Hernandez-Mora, suosnivačica fondacije New Water Culture. “Ovo će postati nova normalnost, a mi i dalje odobravamo povećano korišćenje resursa koji nemamo i koji postaje sve rjeđi.”

Rijeka Po je pogođena najgorom sušom u posljednjih 70 godina
Rijeka Po je pogođena najgorom sušom u posljednjih 70 godinafoto: Reuters

Britanski list piše da će ova godina vjerovatno postati najtoplija i najsušnija koja je ikada zabilježena u Italiji. “Ne znam šta bi još trebalo da uradimo da klimatsku krizu učinimo političkom temom,” kaže Luka Merkali, predsjednik italijanskog meteorološkog društva.

”Nema podataka u posljednjih 230 godina koji bi bili uporedivi sa sušom i vrućinom čiji smo svjedoci ove godine. Imali smo i oluje ... Te epizode postaju sve češće i intenzivnije, upravo kao što su i predvidjeli izvještaji o klimi u posljednjih 30 godina. Zašto i dalje čekamo, umjesto da nam to postane prioritet?”

Jedan od najupadljivijih pokazatelja ove krize je isušena rijeka Po, koja je pogođena najgorom sušom u posljednjih 70 godina. Protok vode u najdužoj rijeci u Italiji pao je na samo jednu desetinu uobičajenog, a nivo vode je dva metra ispod normalnog. Vlada je početkom jula proglasila krizu izazvanu sušom u pet sjevernih regija i počela da ograničava potrošnju pitke vode. Sela oko jezera Mađore snabdijevaju se cisternama.

U toj regiji nije bilo dužeg kišnog perioda još od novembra, zbog čega je u opasnosti proizvodnja riže u dolini rijeke Po, koja čini oko 40 odsto poljoprivredne proizvodnje u Italiji. Uzgajivači upozoravaju da bi moglo propasti 60 odsto žetve kako se polja pirinča suše i postaju slana, dok rekordno nizak nivo vode omogućava da više morske vode uđe u deltu.

Kriza ne pogađa samo jug Evrope. Vodostaj je opao na opasno nizak nivo u Rajni, ključnom plovnom putu sjeverozapadne Evrope, kojim se prevozi ulje, gorivo, ugalj i ostale sirovine. On spaja industrijski centar Njemačke sa glavnim lukama Roterdam i Antverpen.

Rhine
foto: Reuters

Nivoi Rajne u ponedjeljak su već bili niži od onih u istom periodu 2018, kada je velika suša na kraju stopirala transport robe na 132 dana. Neka plovila rade sa samo 25 odsto kapaciteta zbog opasnosti od nasukavanja, što povećava troškove prevoza.

Suša je pogodila njemačke plovne puteve upravo u vrijeme kada bi teretni brodovi trebalo da prevoze povećane nivoe uglja za potrebe elektrana koje je kancelar Olaf Šolc ponovno stavio u pogon nakon ruskog smanjenja snabdijevanja prirodnim gasom.

Vlasti Berlina su zabilježile pad nivoa vode u mnogim jezerima koje napaja rijeka Špreja. U južnom gradu Nirnbergu osušeno drveće se zaliva vodom iz gradskih zatvorenih bazena koji ne rade da bi se uštedio gas.

U Švajcarskoj je najteže pogođena mliječna industrija: vlasti u Friburu, Juri i Nešatelu morale su da otvore dolinske livade koje se za ispašu ne koriste prije septembra, pošto su pašnjaci u višim planinskim predjelima već bili presuvi.

Dominik de Buman, čelnik friburške zadruge za proizvodnju sira, izjavio je da će proizvodnja sira i mlijeka vjerovatno biti pogođena. “Pad se može predvidjeti i možemo čaj završiti s manjkom grijera.”

U kantonu Obvalden blizu Lucerna pozvana je vojska da helikopterom prevozi vodu od jezera Sarnen do žednih krava u selu Kerns.

Rashlađivanje u rijeci Limat u Cirihu
Rashlađivanje u rijeci Limat u Cirihufoto: Reuters

Holandija je prošle nedjelje proglasila zvaničnu nestašicu vode. Vlada još nije uvela ograničenja potrošnje u domaćinstvima, ali su zatražili od građana da pažljivo razmisle da li moraju da peru automobil ili da pune bazen do vrha.

U Belgiji su meteorolozi zabilježili najsušniji jul od 1885. Iako je uvedena zabrana poljoprivrednicima da crpe vodu za usjeve, nivoi podzemnih voda u Flandriji već su izuzetno niski izazivajući isušivanje tresetišta, zbog čega raste zabrinutost za divljač, uključujući šljuke.

Kanali i rijeke su takođe u lošem stanju i lokalne vlasti izvještavaju da je mnogo riba uginulo jer je jedina preostala voda u nekim kanalima industrijska ili kanalizaciona. Trinaest opština u Ardenima zabranilo je ljudima da pune bazene.

Naučnici kažu da bi klimatska kriza uskoro mogla dovesti do toga da ljetnje suše postanu učestale u zapadnoj Evropi, pri čemu bi se epizode ekstremne vrućine koje su se nekad događale jednom u deceniji, pojavljivale svake dvije ili tri godine, ukoliko vlade širom svijeta radikalno ne smanje emisije štetnih gasova.