REZULTATI VIŠEGODIŠNJEG PODRIVANJA SLOBODE MEDIJA U GRČKOJ

"Vlasnici medija su predali ključeve vladi"

Finansijska kriza u zemlji umanjila je profit medija, koji su postali više pristrasni. Kritičko izvještavanje je nestalo. Prijetnje novinarima su porasle

22258 pregleda 1 komentar(a)
Pandemija dodatno pogoršala krizu, Foto: Beta/AP
Pandemija dodatno pogoršala krizu, Foto: Beta/AP

Krajem juna, grupa njemačkih i francuskih novinara objavila je ekskluzivnu vijest: tajni izvještaj koji prikazuje graničnu agenciju Evropske unije koja radi sa grčkim vlastima na odbijanju azilanata koji pokušavaju da se iskrcaju.

Reporteri širom Evrope su se utrkivali da se nadovežu na vijest, koja je pružila dokaze o mogućem kriminalnom ponašanju. Zahtjevi za intervjue su u velikom broju stizali u “Špigl”, koji, između ostalih, stoji iza priče. Ipak, jedna država je bila primjetno tiha po ovom pitanju - Grčka.

”Bilo je veoma teško naći bilo šta o tome u provladinim medijima, koja su dominanti, posebno na radiju i televiziji”, rekao je Jorgos Hristides, reporter “Špigla”. “U Grčkoj postoje dva paralelna medijska univerzuma.”

Ovaj momenat je ilustrovao ono na šta su novinari, medijski analitičari, grupe aktivista za prava i istraživači Evropske unije godinama upozoravali. Grčka, kako kažu, sada vidi zabrinjavajuće, nasilne i represivne rezultate dugogodišnjeg podrivanja slobode štampe u državi.

Kažu da je problem nastao u toku grčke finansijske krize, koja je destabilizovala državu, polarizovala njenu politiku i iscrpila profite medijskih kuća koji su im pomagali da ostanu nezavisni. Novinske organizacije su postale pristrasne. Prijetnje, napadi i nadzor nad novinarima su porasli.

Pandemija je dodatno pogoršala situaciju. Konferencije za novinare su obustavljene i suštinski se nikada nisu vratile. Postavilo se pitanje o tome da li vlada favorizuje prijateljske medijske kuće uz pomoć novca poreskih obveznika. Tvrdili su da novi zakon nastoji da smanji netačno informisanje, međutim, podstiče zabrinutost da novinari mogu biti poslati u zatvor zbog kritičkog izvještavanja. Samo prošle nedjelje, špijunska mreža koja je novinare uhvatila u zamku, razvila se u skandal koji je primorao dva zvaničnika da daju ostavku.

Vlada tvrdi da su strahovi preuveličani: Atina
Vlada tvrdi da su strahovi preuveličani: Atinafoto: REUTERS

”Usljed finansijske situacije, vlasnici medija su predali ključeve svojih biznisa vladi”, rekao je Tasos Teloglu, istraživački novinar u Grčkoj. “To je, zajedno sa vladom koja vjeruje da ne radi ništa pogrešno, eksplozivna kombinacija.”

Situacija prikazuje širi trend širom Evrope. Demonstranti koji prate novinare. Demonizacija od strane zvaničnika. Uskraćivanje državnih sredstava. Rejting države od Njemačke, preko Luksemburga, do Slovenije, Poljske i Mađarske, opao je u godišnjem rangiranju po slobodi štampe.

Grčka vlada insistira na tome da su strahovi preuveličani. Sloboda štampe je zagarantovana ustavom države i nema cenzure štampe, ističu zvaničnici.

”Grčka je država u kojoj svako može da piše i objavljuje šta god želi, o bilo kome, bez cenzure i vladine kontrole”, rekao je grčki premijer Kirijakos Micotakis za Evropski parlament u nedavnoj debati, držeći dvije naslovne stranice članaka koji na negativan način govore o vlasti.

Sve je počelo prije par godina ...

Sve pesimističniji izgled grčkih medija prožimao se kroz više vlada sa različitim ideologijama.

Prije nego što je sadašnja vlada desnog centra došla na vlast, Siriza, ljevičarska partija, bila je na čelu od 2015-2019. Ta partija je stekla kontrolu u toku velike finansijske krize i masovnih uličnih protesta. Mejnstrim mediji su bili viđeni kao dio elite koja je dovela državu do ekonomskog ruba.

Siriza je obećavala da će oživjeti medijski sektor, kao dio svojih napora da ukorijeni političke i poslovne interese. Vlada je pokušala da licencira samo TV emitovanje, da oduzme moć od nezavisnog tijela. Ipak, na aukciji su prodate dozvole za četiri privatna kanala, ostavljajući nekoliko postojećih stanica pred zatvaranjem. Umiješale su se i sudije, koje su tu taktiku proglasile neustavnom.

Janis Palaiologos, istaknuti novinar konzervativnog lista Katimerini, optužio je trenutnu vladu, koja je preuzela vlast 2019, da se Siriza može vratiti na vlast ako novinari postanu previse kritični.

”Sadašnja vlada koristi greške Sirize kao batinu kojom će utišati bilo kakve glasove kritike”, rekao je. “Poruka je: ako se previše udaljite od narativa vlade i radićete po nalogu opozicije i vratiće se turbulentni dani iz 2015-2019. Njihove intervencije su diskretnije, obimnije i efektivnije u kontroli medija.”

Novinari su opisali nekoliko metoda koje koristi trenutna vlada, a sa tim su saglasni analitičari slobode medija.

Prvo, postoje državni fondovi koje vlada može usmjeriti medijskim kućama sa poželjnim izvještavanjem.

U ranim mjesecima pandemije, u pokušaju da pomogne medijima, vlada je dodijelila 20 miliona za kampanju javnog zdravlja. Ipak, Međunarodni institut za štampu je saopštio da su sredstva dodijeljena neproporcionalno, u korist medija voljnih da nekritički ponavljaju vladine izjave.

Tvrdi da nema cenzure: Micotakis
Tvrdi da nema cenzure: Micotakisfoto: REUTERS

Drugo, vlada može da se osloni na reportere i urednike čije izvještavanje nije pozitivno. Takve taktike, naravno, prisutne su u redakcijama širom svijeta. Ipak, novinari u Grčkoj opisuju nevjerovatan nivo prisile.

Novinarka Dmitra Kroustali je 2020. dala ostavku u grčkom nedjeljniku To Vima, zbog “gušećeg pritiska” iz kancelarije premijera nakon objavljivanja kritičkog izvještaja u vezi sa monitoringom slučajeva koronavirusa.

”To se pretvorilo u internu napetost i dovelo me je do dileme: lično i profesionalno poniženje ili ostavka?”, objavila je Fejsbuku.

Treće, vlada je prošlog novembra kriminalizovala “lažne vijesti”. Novi zakon je dao službama moć da pošalju ljude u zatvor do petzgodina za širenje navodno lažnih izvještaja, za koje je procijenjeno da “mogu da izazovu zabrinutost ili strah u javnosti ili da podriju povjerenje javnosti u nacionalnu ekonomiju, sposobnost države da se obrani ili javno zdravstvo.”

Aktivisti za ljudska prava i medije su bili užasnuti. Ko utvrđuje šta je “lažno”? Vlada? Tužioci? Mogućnost za zloupotrebu je bila očigledna, rekli su oni.

Sa mjesta ubistva novinara Jorgosa Karajvaza
Sa mjesta ubistva novinara Jorgosa Karajvazafoto: Reuters

Premijer Micotakis je nakon toga priznao da je zakon možda pogrešan, da ta mjera, kako je rekao, “nije bila uspješna, ako bi trebalo da to uradim ponovo, vjerovatno ne bih.” Ipak, zakon je ostao na snazi.

Krajnji rezultat, tvrde novinari, je nestajanje i homogenizacija onoga što je nekada bilo “izvještavanje”. Utvrđivanje agende je prilično impresivno: glavne državne medijske kuće otkrivaju priče istim redosljedom, sa sličnim naslovima i kontekstom. Nekoliko djelova novinarstva se smatra “nedodriljivim”.

”Možda je pretjerano reći da Grčka ima veće probleme od Poljske ili Mađarske, ali nema sumnje da je definicija vijesti koje su dozvoljene za štampu postala sve uža i uža”, rekao je Palaiologos.

To je odraženo u godišnjem rangiranju po slobodi štampe. Grčka je ove godine nadmašila Bugarsku kao najniže rangiranu EU državu u godišnjem izvještaju Reportera bez granica o slobode štampe. Grčka je sada rangirana na 108. mjestu od 180 država širom svijeta, dok je prošle godine bila na 70.

Mišljenje domaće javnosti je slično. U anketi Rojtersovog instituta, od 46 država, Grčka je rangirana posljednja kada su građani upitani da li je njihova lokalna štampa slobodna. Samo se sedam odsto izjasnilo da su grčki mediji slobodni od političkog uticaja, dok je samo osam odsto reklo da su slobodni od uticaja biznisa.

Prošlog mjeseca je EU detaljno objasnila sopstvene strahove povodom grčke medijske scene, u godišnjem izvještaju o vladavini prava, u kome se porede države članice u potencijalnom nazadovanju. U izvještaju je izražena ista zabrinutost kao i kod novinara i aktivističkih grupa: rastuće nasilje protiv novinara, pogoršavajuće profesionalno okruženje, mogući politički uticaj u javnim medijima.

Ubistvo i špijunski skandal

Novinar Jorgos Karajvaz koji je izvještavao o kriminalu, u aprilu 2021. je upucan i ubijen blizu svog doma. Njegovo ubistvo je i dalje neriješeno i postalo je simbol sve većih problema grčkih medija.

Uslijedila su otkrića o nadzoru i hakovanju.

Novinar Stavros Malihudis je prošlog novembrae iz procurelog izvještaja saznao da ga je vlada špijunirala. Vlada je demantovala te optužbe, a mediji su tome posvetili malo pažnje.

Zatim, u aprilu, mreža novinara Ujedinjeni reporteri otkrila je da je vlada špijunirala reportera Tanasisa Kukakisa, koji je radio i kao saradnik “Fajnenšl tajmsa” i istraživao pranje novca i korupciju. Vlada je priznala ovo ponašanje u toku zatvorene sjednice parlamenta, prema navodima nekoliko zakonodavaca koji su prisustvovali sjednici, ali su to javno demantovali.

Nezavisna kuća “Inside Story” takođe je prijavila da je Kukakisov telefon prisluškivan putem špijunskog softvera “Predator”, koji je hakerima omogućio pun pristup uređaju.

Kada je Kukakis prvi put upozoren o špijuniranju, podnio je zahtjev grčkim vlastima za informacije o svom slučaju. Nedugo nakon toga, vlada je usvojila novi zakon koji zabranjuje ljudima da saznaju da li su bili pod nadzorom iz razloga nacionalne bezbjednosti.

”Promjenom zakona, vlada je pokušala da sakrije tragove nadzora koji se već dešavao”, rekao je Nikolas Leontopolos, istraživački novinar iz Ujedinjenih reportera.

Grigoris Dimitriadis
Grigoris Dimitriadisfoto: Beta/AP

Krajem prošle sedmice, brana je konačno probijena. Skandal oko prisluškivanja opozicionog lidera, primorao je generalnog sekretara kabineta premira, Grigorisa Dimitrijadisa, i šefa Nacionalne obavještajne službe Grčke (EIP) Panajotisa Kontoleona da daju ostavke.

Kao znak da je ambijent u dalje opasan za reportere, novinari koji su prijavili skandal sa špijunskim softverom “Predator” pogođeni su brojnim tužbama na dan ostavki.

Do tog momenta, mnoge grčke medijske kuće su samo površno izvještavale o skandalu.

”Šteta je što su metode jedne grupe pojedinaca dovele do toga da cijela država bude ocrnjena”, rekao je Kukakis, koji je podnio tužbu pred Evropskim sudom za ljudska prava. Dimitrijadis, koji demantuje optužbe koje se protiv njega iznose u medijima, tužio je Kukakisa prošle nedjelje.

Panagiotis Kontoleon
Panagiotis Kontoleonfoto: Beta/AP

Opozicione partije sada insistiraju na tome da vlada povuče odluku o tome da državni nadzor učini manje transparentnim. Ipak, ona ne pokazuje znake popuštanja.

Palaiologos, reporter Katimerinija, upozorio je da će demokratske slobode nastaviti da se urušavaju ukoliko se takve promjene ne dogode ubrzo.

”Kada je vlast u velikoj mjeri imuna na medijski nadzor, njeni refleksi otupe, a njen podsticaj da se nedolično ponaša raste”, rekao je. “Bilo bi dobro za nas da sada uradimo stvari koje zahtijevaju malo hrabrosti, umjesto da se suočimo za potrebom da pokažemo veću hrabrost u budućnosti.”

Prevod: M. Ćorović