"Možemo doći iznenada jedne noći"

Zveckanje oružjem i Erdoganove prijetnje Grčkoj: Članice NATO na ivici rata ili predizborne poruke?

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sve češće prijeti Atini. "Hej, Grci! Pogledajte istoriju. Ako tako nastavite, cijena će biti vrlo visoka“, ponovio je nekoliko puta posljednjih sedmica

3873 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Zveckanje oružjem u Egejskom moru i Erdoganove prijetnje Grčkoj naizgled dovode dvije članice NATO do ivice rata. Međutim, prije će biti da prijetnje nijesu ozbiljne i da su predizborne poruke domaćoj javnosti.

"Hoće li Erdogan ratovati protiv nas?" Ovim pitanjem grčki mediji drže javnost u neizvjesnosti. Pitanje se svakodnevno postavlja u gotovo svim informativnim emisijama, uz napetu muziku u pozadini.

To nije samo tema koja prodaje novine. Širenje straha pomaže grčkoj vladi da upozori na "nacionalnu opasnost" umjesto da se bavi neugodnim problemima poput skandala sa prisluškivanjem opozicije i novinara ili visoke inflacije.

No, čak i kad se medijska pretjerivanja sklone u stranu, činjenica je da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sve češće prijeti Atini. "Hej, Grci! Pogledajte istoriju. Ako tako nastavite, cijena će biti vrlo visoka“, ponovio je nekoliko puta posljednjih sedmica.

Time Erdogan želi da obilježi 1922. godinu kada je osnivač turske države Mustafa Kemal Ataturk porazio grčku vojsku i protjerao grčko stanovništvo Male Azije.

Stotinu godina nakon "maloazijske katastrofe", kako Grci nazivaju ovaj poraz, Erdogan prijeti reprizom: "Možemo doći iznenada jedne noći", najavljuje.

Može li Erdogan da priušti rat?

Da li su prijetnje ozbiljne? Da li turski predsjednik namjerava da zbilja digne borbene avione i napadne grčka ostrva u istočnom Egejskom moru, kao što uvijeno najavljuje?

O tim pitanjima raspravljaće se i na osnivačkom samitu Evropske političke zajednice u Pragu, koji se održava u četvrtak i petak (6. i 7. oktobar). To je novi format EU na koji su, između ostalih, pozvane zemlje Zapadnog Balkana i Turska.

Takođe je riječ o tome mogu li se i kako EU i Turska ponovno približiti i bolje sarađivati ​​u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine.

No, prema mišljenju većine stručnjaka i posmatrača, jedno je sigurno: Erdoganova retorika zvuči ratoborno - ali najverojatnije nije ozbiljna. Turski šef države jednostavno ne može priuštiti rat protiv Grčke, članice EU i NATO.

NATO i SAD neće dopustiti rat

Razlozi su višestruki: Prvo, Erdoganove šanse da dobije takav rat nijesu sigurne. Drugo, trebalo bi da je svjestan da NATO, a posebno SAD, svojoj članici Turskoj nikada ne bi dopustili rat protiv Grčke.

Već su to učinili 1996. tokom krize u Imji, kada su izbili manji sukobi između Grčke i Turske oko dva nenaseljena otoka. A NATO i SAD bi to u ovom trenutku vjerovatno učinile još odlučnije. Zbog ruskog rata protiv Ukrajine, NATO ne može priuštiti da ga slabi vojni sukob dvije članice.

Naime, američke vojne baze na Kritu i u Aleksandrupolisu u istočnoj Grčkoj važne su za vojnu opskrbu trupa NATO u istočnoj Evropi i pružanje vojne pomoći Ukrajini.

Erdogan od neuspjelog vojnog udara 2016. vodi politiku "kontrolisane napetosti", sa oštrijom retorikom.

U Turskoj su sredinom iduće godine parlamentarni i predsjednički izbori, zbog čega Erdoganov nastup trenutno zvuči vrlo militaristički. Čini se da se na taj način želi dodvoriti svom biračkom tijelu.

Opasnost leži već u tome što turski avioni gotovo svakodnevno prodiru u grčki vazdušni prostor te ih grčki lovci stalno "ispraćaju" napolje. Do sada nijedan pilot nije izgubio živce. Međutim, ne može se isključiti kobna greška.

"Opasne igre"

Iako je Turska dugi niz godina Grčkoj prijetila ratom ako Atina proširi teritorijalne vode oko ostrva na 12 nautičkih milja - što je inače u skladu sa međunarodnim pravom - turski predsjednik sada okreće ploču i predstavlja stvar kao da Grčka prijeti ratom Turskoj.

On optužuje da Grčka igra "opasne igre" zbog vojnog prisustva na nekim grčkim ostrvima i obećava da će "upotrijebiti sva sredstva koja su na raspolaganju ako bude potrebno" da "odbrani prava turskog naroda".

U jednom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Grčke navodi se standardni odgovor: "Ne prijetimo Turskoj", piše, uz očekivanje da Ankara odustane od zveckanja oružjem i vrati se dijalogu "zasnovanom na međunarodnom pravu i međunarodnom pomorskom pravu".

Grčki premijer Kirjakos Micotakis demonstrativno pokušava da ostane hladan. U govoru na Generalnoj skupštini UN poručio je: "Želio bih vam reći da Grčka ne predstavlja prijetnju vašoj zemlji. Mi nijesmo neprijatelji. Mi smo susjedi".

Sastanak u Pragu?

Erdogan do sada nije izrazio nikakvu spremnost da uđe u dijalog sa Micotakisom. Ali barem Ibrahim Kalin, najvažniji savjetnik turskog predsjednika, nije isključio susret Erdogana i Micotakisa na marginama samita u Pragu.

No, ni Micotakis nema veliki interes za suštinski dijalog sa Erdoganom. Njemu je doduše važno da se na međunarodnom nivou pojavi kao dobar i pouzdan partner.

Ali, premijer zna da se njegova konzervativna stranka Nea Demokratia i većina birača protive pregovorima za rješavanje grčko-turskog spora. Nacionalizam nije problem samo u Turskoj, već i u Grčkoj, gdje su parlamentarni izbori takođe zakazani za iduću godinu.