Putin i dalje čvrsto drži vlast u rukama uprkos vojnim neuspjesima u Ukrajini, loše sprovedenoj mobilizaciji i unutrašnjim političkim sukobima, ali bi se to moglo brzo promijeniti ako dođe do potpunog poraza.
To piše agencija Rojters, pozivajući se na dobro informisane izvore, od kojih je većina saglasna da je Putin zbog Ukrajine suočen sa jednom od najvećih kriza tokom više od dvije decenije vladavine.
Međutim, ne postoji nijedna neposredna prijetnja iz njegovog užeg kruga, vojnih ili obavještajnih službi, kazali su sagovornici britanske agencije, uključujući aktuelne i bivše zapadne diplomate i vladine zvaničnike.
”Za sada, Putin se drži,” rekao je Entoni Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji.
On smatra da se ruski lider nada da će pregovarati oko Ukrajine, vjerovatno s Amerikancima, i da će se situacija na terenu popraviti za ruske snage iako su suočene, kako tvrdi Zapad, sa nedostatkom ljudstva, opreme i čak raketa.
Putinova vojska u Ukrajini je primorana na povlačenja, pretrpjela je velike gubitke, a stotine hiljada Rusa je pobjeglo u inostranstvo da ne bi učestvovali u ratu. Ruski lider je takođe uputio nuklearne prijetnje, što neki tumače kao znak očaja.
Neki saveznici, od Putinovog “pješadinca”, kako sebe naziva lider Čečenije, do “Putinovog kuvara”, što je nadimak osnivača plaćeničke grupe Vagner, optužili su vojne šefove da loše upravljaju ratom.
Brenton, koji je imao posla sa Putinom tokom drugog mandata, kazao je da nema javnih kritika na račun ruskog lidera od političke ili poslovne elite niti bilo kakvog nagovještaja nekog poteza protiv njega, ali da to možda neće potrajati.
”Ako povlačenje potraje do proljeća naredne godine, u martu, aprilu, očekujem da će situacija postati zaista problematična za Putina, ne na nivou naroda, nego na nivou elite.
”Postoji gomila ljudi koji su u osnovi sebični i ne žele da budu dio eventualnog debakla”, kaže Brenton.
Protesti rodbine protiv mobilizacije, poruka Ukrajine da neće pregovarati sa Putinom i tvrdnja američkog predsjednika Džoa Bajdena da se Putinu ne smije dozvoliti da ostane na vlasti, koja mu je očigledno “izletjela” i brzo je povučena, podstakle su spekulacije o njegovoj budućnosti.
Dmitrij Peskov, Putinov portparol, rekao je da izvještaj “Vašingon posta” ovog mjeseca da se član Putinovog najužeg kruga sukobio sa njim zbog rata “apsolutno nije istinit”, ali je kazao da postoji iskrena politička debata o ekonomiji, o sprovođenju vojne operacije, dodavši da “to nije znak bilo kakvog raskola”.
Visoki zapadni zvaničnik koji pomno prati situaciju, a koji je odbio da bude imenovan zbog osjetljivosti teme, rekao je bilo znakova “sukoba, pritužbi i sporog donošenja odluka, ali da nema znakova da je izgubio kontrolu”.
Jedan američki zvaničnik koji je odbio da bude imenovan iz istog razloga, rekao je da Vašington i njegovi saveznici pretpostavljaju da je Putinova pozicija sigurna. “Ipak, mnoge njegove nedavne akcije - uključujući mobilizaciju - jasno pokazuju da je Putin u defanzivi”.
Sa moćnim obavještajnim službama koje daju potporu političkom sistemu u kojem rade lojalisti pod budnim okom, bilo bi teško i opasno za bilo koga da krene protiv njega, piše Rojters.
Endru Vajs iz Karnegi fondacije kaže da iako je u Rusiji “sve moguće”, iako je javno mnjenje tamo manje važno nego na Zapadu, pravi protivnici su pobjegli ili su u zatvoru, a Putin je okružen lojalistima.
”Pokažite mi osobu koja će istupiti u Putinovom kabinetu i reći gotov si. Ko bi imao smjelosti da to uradi?” rekao je Vajs, koji je imao različite političke uloge u Savjetu za nacionalnu bezbjednost SAD i napisao je knjigu o Putinu.
On je dodao da bi ruski lider mogao biti svrgnut dvorskim prevratom, pobunom elite ili “jurišom na Bastilju” i podsjetio da je irački lider Sadam Husein vladao više od decenije nakon što je osujećena njegova invazija na Kuvajt 1990.
Analitičarka iz firme R.Politik Tatjana Stanovaja smatra da će se Putin naći u nevolji ako mu ponestane opcija da eskalira sukob.
U tom slučaju, elita bi pokušala da ubijedi Putina da se povuče, predviđa ona i dodaje da još nema znakova pučeva poput onoga kojim je zbačen sovjetski lider Nikita Hruščov 1964. ili onoga koji je pokušan protiv Mihaila Gorbačova u avgustu 1991. godine.
”Ako bude u stanju da ... ispunjava obaveze prema eliti i narodu - stabilnost, mir, penzije i plate - neće biti prijetnje za njega,” rekla je Stanovaja.
”Ali ako ... ruska armija bude potisnuta na stare granice Rusije prije aneksije, ako ukrajinska vojska nastavi ofanzivu ... i ako budžet ne bude mogao da izdrži, a penzije budu kasnile ... elita će se postepeno mobilisati.”
Iako ankete u Rusiji pokazuju porast zabrinutosti javnosti, jedan francuski diplomatski izvor je rekao da oni smatraju da Putin, koji dominira uticajnim državnim medijima, može zadržati kontrolu.
”Ne zaboravimo da vlada strah,” rekao je taj uzvor. “I dalje mislim da će većina Rusa podržati Putina šta god da odluči.”
Mogao bi ga naslijediti neko još gori
Jedan visoki evropski zvaničnik rekao je da će Putin biti smijenjen jedino ako potpuno izgubi rat.
Ako i kada se to desi, malo je vjerovatno da će nasljednik biti prijatelj Zapada.
”Ljudi koji će donositi odluke su teške sekurokrate. Nećemo dobiti nekog ljupkog liberala.”
Bivši ruski diplomata Boris Bondarev ocijenio je da je invazija na Ukrajinu postavila Rusiju na put ka previranjima koja bi mogla zbaciti Putina, izazvati građanski rat ili čak na kraju dovesti do raspada zemlje.
Ako ruska armija bude potisnuta na stare granice Rusije prije aneksije, ako ukrajinska vojska nastavi ofanzivu ... i ako budžet ne bude mogao da izdrži, a penzije budu kasnile ... elita će se postepeno mobilisati
Bondarev, savjetnik u stalnoj misiji Rusije pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, podnio je ostavku u maju jer je smatrao da je rat pokazao koliko je njegova domovina postala represivna.
On kaže da je zemlja preplavljena ulizicama, što Putinu omogućava da donosi velike odluke u eho komori sopstvene propagande.
”Ako Putin bude smijenjen, budućnost Rusije će biti duboko neizvjesna”, napisao je za “Forin afers” Bondarev, koji je radio u ministarstvu spoljnih poslova od 2002. do 2022. godine.
”Sasvim je moguće da će njegov nasljednik pokušati da nastavi rat, posebno imajući u vidu da Putinovi glavni savjetnici potiču iz bezbjednosnih službi. Ali niko u Rusiji nema njegovu reputaciju, tako da bi zemlja vjerovatno ušla u period političkih turbulencija. Mogla bi čak skliznuti u haos”.
Ako Ukrajina pobijedi, a Putin padne, najbolje što Zapad može učiniti je da ne nanosi poniženje
Bondarev ističe da bi oni koji su sanjali o imploziji Rusije trebalo da razmisle o posljedicama.
”Rusi bi se mogli ujediniti iza još ratobornijeg lidera od Putina, izazivajući građanski rat, više spoljne agresije, ili oboje”, rekao je.
”Ako Ukrajina pobijedi, a Putin padne, najbolje što Zapad može učiniti je da ne nanosi poniženje.”
Poniženja koja su Rusi pretrpjeli nakon pada SSSR-a 1991. trebalo bi, rekao je Bondarev, da budu lekcija za Zapad.
”Pružanje pomoći bi takođe omogućilo Zapadu da ne ponovi ponašanje iz 1990-ih, kada su se Rusi osjetili prevarenim od strane SAD, i olakšalo bi stanovništvu da konačno prihvati gubitak imperije.”
Bonus video:
