Siromašni Španci strahuju od zime: "Ili drhtiš zbog računa ili zbog hladnoće"

Španija je, uprkos svojim povoljnim klimatskim uslovima, jedna od zemalja teško pogođenih poskupljenjem grijanja

5596 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Enkarna, 62-godišnja španska penzionerka s mjesečnim primanjem od 600 eura, s nelagodom sluša vremensku prognozu na radiju u malom stanu u Madridu - meteorolozi pozivaju stanovništvo da se toplije obuku jer dolazi kraj ugodnom vremenu. Enkarna već ima problema jer je hrana enormno poskupjela posljednjih mjeseci, pa sada mora odlučiti hoće li živjeti bez upaljenog svjetla ili grijanja.

"Ove zime neću uključivati grijanje. To je jedino čega se mogu odreći. Spavaću pokrivena s pet ili šest pokrivača i moliti se da zima ne bude hladna kao prethodnih godina", kaže za špansku javnu televiziju TVE. Španija je, uprkos svojim povoljnim klimatskim uslovima, jedna od zemalja teško pogođenih poskupljenjem grijanja.

Energetsko siromaštvo

Oko 10.9 odsto stanovništva reklo je da ne može dovoljno grijati svoj dom dok je to isto u prosjeku izjavilo 8.2 odsto stanovništva Evropske unije, podatak je Eurostata još za 2020. godinu, prenosi Hina.

Organizacija ECODES na svojoj internet stranici upozorava da "milioni domaćinstava nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama, čime ne mogu održati zdrav i dostojanstven način života". "To se zove energetsko siromaštvo", ističe ta organizacija sa sjedištem u Saragosi, koja je od 2013. godine, u sklopu svog odjeljenja "Energija i osobe", pružila pomoć za 8.500 porodica.

Direktorica ECODES-a Sesilija Foronda upozorava da će u nadolazećim sedmicama situacija biti još teža, jer osjetno raste broj energetski siromašnih ljudi u Španiji, zemlji s 47 miliona stanovnika. "Mnoge porodice su tokom pandemije koronavirusa ostale bez posla, mnoge provode više vremena kod kuće, pa je neophodno imati adekvatne energetske uslove", kaže ona.

Godine 2020. je 22 odsto stanovnika bilo pod rizikom upadanja u takvu vrstu siromaštva, a cijene grijanja su počele nezaustavljivo rasti 2021, što se nastavilo ove godine. "Krajem ove godine vidjećemo puno teže statističke podatke", napominje Foronda. "Situacija je kritična", dodaje.

"Ili drhtiš zbog računa ili zbog hladnoće"

Marija Hesus upravo je saznala šta znači biti energetski siromašan. Ta imigrantkinja je došla u Španiju 2005. i kao higiheničarka zarađuje 850 eura mjesečno. Od njene plate živi četvoročlana porodica, pa ove zime zbog poskupljenja neće moći uključiti grijanje.

"Ili drhtiš zbog računa ili zbog hladnoće", kaže u svom stanu koji naziva pećinom. "To utiče i na naše mentalno zdravlje. Naprosto nemamo volje za druženje ni sa kim", objašnjava. Oko 6.6 odsto Španaca izjavilo je 2019. da ne može na vrijeme plaćati račune.

Njjihov broj je porastao na 9.6 odsto godinu kasnije, podatak je španskog ministarstva za ekološku tranziciju i demografiju. Ekonomska kriza, kao nastavak pandemije, te aktualna inflacija povećavaju broj ranjivih ljudi.

Aleksander Elu, koji se bavi siromaštvom djece u organizaciji Save the Children (Spasi djecu), upozorava da u sadašnjoj situaciji najviše pate upravo djeca. "Ovo može imati teške posljedice za djecu", naglašava. "Nedostatak svjetla ili topline odražava se na njihovo zdravlje i uspjeh u školi s obzirom na to da doma moraju učiti u takvim uslovima", dodaje.

Vlada obećava pomoć

Španska ljevičarska vlada poručila je prošlog mjeseca da će pružiti pomoć za 40 odsto domaćinstava, za šta će iz budžeta izdvojiti tri milijarde eura. "Novim paketom mjera ćemo ojačati zaštitu stanovništva", rekao je premijer Pedro Sančes u parlamentu 13. oktobra.

Oko 1.5 miliona najsiromašnijih građana biće privremeno stavljeno pod novu tarifu, pa bi njihovi računi trebalo da budu 40 odsto niži. Vlada je još ranije uvela "socijalne bonove za grijanje", jednokratnu isplatu novca na račune najranjivijih stanovnika. Ta je pomoć 2019. godine iznosila do 124 eura za najugroženije, a Sančes je najavio da će ubuduće biti 375 eura.

Organizacije poput ECODES-a traže pak od vlade dodatne mjere, te da one uključe veći dio stanovništva jer je, kažu, situacija kritična. "Bila bih presrećna kada bih svoje posljednje dane života mogla provesti u ugrijanoj kući, bez prašine i prljavštine, ne zaviseći od tuđe pomoći", kaže penzionerka Enkarna.