Zbog rata u Ukrajini, manje novca za škole i bolnice

Analiza budžeta koju je napravio Rojters pokazuje da će Moskva potrošiti 9,4 biliona rubalja (155 milijardi dolara) na odbranu i bezbjednost, istiskujući druge prioritete

25973 pregleda 6 komentar(a)
Vojna parada u Moskvi povodom Dana pobjede 9. maja, Foto: Rojters
Vojna parada u Moskvi povodom Dana pobjede 9. maja, Foto: Rojters

Rusija planira da potroši skoro trećinu budžeta za narednu godinu na odbranu i unutrašnju bezbjednost, dok istovremeno smanjuje finansiranje škola, bolnica i puteva jer preusmjerava novac na podršku vojnoj kampanji u Ukrajini.

Analiza budžeta koju je napravio Rojters pokazuje da će Moskva potrošiti 9,4 biliona rubalja (155 milijardi dolara) na odbranu i bezbjednost, istiskujući druge prioritete u važnoj godini uoči vjerovatne ponovne kandidature za reizbor predsjednika Vladimira Putina 2024.

Samo troškovi za bezbjednost, uključujući rad državne Istražne komisije, tužilaštva, zatvorske službe i Nacionalne garde, koja je raspoređena u Ukrajini, porašće za 50 odsto u poređenju sa 2022, piše Rojters.

Ovi vojni i bezbjednosni izdaci su rekordni za Kremlj, ali iznose samo oko 18 odsto sume koju Sjedinjene Države planiraju da potroše u narednoj fiskalnoj godini na odbranu i neke, ali ne sve, potrebe nacionalne bezbjednosti.

"Ovaj budžet je sredstvo za finansiranje vojne kampanje," kazala je Aleksandra Suslina, nezavisna analitičarka. "Povećanje penzija, isplata za studente je minorno u odnosu na ono što je trebalo da se uradi u Rusiji. Višedecenijski problemi ostaju neriješeni."

"Patriotski duh"

Rojters navodi da su promjene sastava budžeta odraz napora Rusije da pojača vojne operacije u Ukrajini, gdje je od septembra pretrpjela velike gubitke uprkos tome što je proglasila pripajanje četiri oblasti koje je okupirala. Putin je naredio centralnoj vladi i više od 80 oblasti zemlje da efikasnije sarađuju kako bi podržale vojne potrebe.

Na papiru, izdaci za odbranu će porasti za samo jedan odsto sljedeće godine na 4,98 biliona rubalja, ali samo zato što su revidirani za trećinu ove godine, sa prvobitno planiranih 3,5 biliona rubalja, nakon što je Moskva u februaru poslala trupe u Ukrajinu, navodi Rojters. Nasuprot tome, očekuje se da potrošnja na unutrašnju bezbjednost poraste 50,1 odsto, na 4,42 biliona rubalja.

Skoro četvrtina potrošnje je klasifikovana kao tajna
Skoro četvrtina potrošnje je klasifikovana kao tajna foto: Reuters

Putin je rekao da se sankcije vraćaju kao bumerang zapadnim zemljama, koje se bore da ukrote najveću inflaciju posljednjih decenija dok rastu cijene energenata i hrane. Međutim, pogođena je i ekonomija Rusije. Ona se u trećem kvartalu smanjila za četiri odsto na godišnjem nivou, kao rezultat sankcija i odluke Kremlja da pozove do 300.000 rezervista. Stotine hiljada drugih Rusa je pobjeglo iz zemlje da ne bi bili poslati na front.

U budžetu za 2023, potrošnja na "nacionalnu ekonomiju" - uključujući puteve, poljoprivredu i istraživanje i razvoj, smanjena je za 23 odsto na 3,5 biliona rubalja. Zdravstvo će dobiti devet odsto manje, ili 1,5 biliona rubalja, a potrošnja za obrazovanje će biti smanjena za dva dosto na 1,4 biliona rubalja.

Izdaci budžeta za infrastrukturu i industriju opašće za 23,5 odnosno 18,5 odsto, prema zajedničkoj studiji Ruske predsjedničke akademije (Ranepa) i Gajdar instituta. To bi "moglo izazvati značajne poteškoće" u vrijeme kada Moskva pokušava da nađe nova tržišta dalje od Zapada, saopštili su instituti.

Ulaganja u istraživanje i razvoj takođe će biti smanjena, i "određeni broj ključnih industrija neće imati dovoljno sredstava da razvija domaće tehnologije," saopštila je Ranepa, pošto su zapadne sankcije odsjekle Moskvu od najnovijih tehnologija.

Finansiranje će biti smanjeno za državne programe obrazovanja, ali će se od ove godine povećati za 513 odsto za "patriotsku obuku" u školama u skladu sa stavom Rusije prema aktuelnim i istorijskim događajima

U kampanji za četvrti predsjednički mandat 2018, Putin je obećao da će potrošiti više od 400 milijardi dolara na "nacionalne projekte", od puteva preko zdravstva do obrazovanja, kako bi Rusija do 2024. postala peta po veličini svjetska ekonomija.

Ti ciljevi su pomjereni na 2030. tokom pandemije kovida, a budžet za narednu godinu predviđa smanjenje sredstava za njih za 10 odsto, što, prema riječima analitičara, povećava rizik da ciljevi ponovo neće biti ispunjeni.

Za isplate penzija i socijalnih davanja, koji čine kamen temeljac Putinove unutrašnje ekonomske politike i korišteni su za dodvoravanje glasačima u prethodnim kampanjama, iznosiće ukupno 7,3 biliona rubalja, što je povećanje od osam odsto, ali i dalje manje od budžeta za vojsku i bezbjednost.

Moskva
Moskvafoto: Reuters

Prema podacima Ranepe i Gajdara, finansiranje će biti smanjeno za državne programe obrazovanja, ali će se od ove godine povećati za 513 odsto za "patriotsku obuku" u školama u skladu sa stavom Rusije prema aktuelnim i istorijskim događajima.

Viša škola ekonomije je saopštila da je smanjenje potrošnje za zdravstvo "neopravdano imajući u vidu ... porast stope smrtnosti zbog pandemije koronavirusa i pogoršanja pristupa zdravstvenim uslugama".

Dug će rasti brže od ekonomije

Kako sankcije pritiskaju državne prihode, Rusija prognozira da će se deficit budžeta udvostručiti na tri biliona rubalja naredne godine, ili dva odsto BDP-a, dok analitičari kažu da bi on mogao iznositi čak 4,5 biliona rubalja.

Da bi popunilo prazninu, ministarstvo već troši novac iz Fonda nacionalnog bogatstva i takođe je pozajmilo 14 milijardi dolara u ponudi državnih OFZ obveznica prošle nedjelje. Rojters piše da je to do sada najveća jednodnevna prodaja duga, koju je britansko Ministarstvo odbrane opisalo kao znak da se Rusija zadužuje da bi izdržala vojne troškove.

Dok će ruski javni dug, kako se prognozira, iznositi 17 odsto BDP-a sljedeće godine, što je nisko po međunarodnim standardima, troškovi servisiranja će se 2025. povećati na 6,8 odsto od ukupne potrošnje, sa sadašnjih 5,1 odsto, premašujući sredstva za zdravstvo i obrazovanje, kažu analitičari.

"Javni dug će 2023-2025. rasti brže od privrede zemlje, što ukazuje na nisku efikasnost korištenja pozajmljenih sredstava" i pogađa ekonomski razvoj, saopštio je Finansijski univerzitet.

Bonus video: