Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je danas da bi se njegova vojska mogla dugo boriti u Ukrajini, ali da u ovom trenutku "ne vidi smisao" mobilizacije dodatnih vojnika.
"Što se tiče trajanja specijalne vojne operacije, naravno da bi to mogao biti dug proces", kazao je Putin.
Na sastanku sa Savjetom za ljudska prava, koji je prenosila televizija, dominantna tema je bio rat u Ukrajini, a Putin je kazao da će se Rusi "braniti svim raspoloživim sredstvima" navodeći da Zapad Rusiju smatra "drugorazrednom zemljom koja nema pravo da postoji".
On je kazao da raste rizik od nuklearnog rata, što je kako ističe Rojters najnovije u nizu takvih upozorenja, ali da Rusija na svoj arsenal gleda kao na sredstvo za odgovor, a ne za napad.
"Nijesmo poludjeli, svjesni smo što je nuklearno oružje", kazao je Putin. "Imamo ta sredstva u naprednijem i modernijem obliku od bilo koje druge nuklearne zemlje... ali nećemo jurcati svijetom i prijetiti tim oružjem kao oštricom".
On je kazao da u ovom trenutku nema razloga za drugu mobilizaciju nakon što je u septembru i oktobru pozvano najmanje 300.000 vojnih rezervista.
Putin je kazao da je njih 150.000 raspoređeno u Ukrajini, 77.000 u borbenim jedinicama, a drugi su na odbrambenim družnostima. Preostalih 150.000 su i dalje u centrima za obuku.
Britanska agencija podsjeća da Putin rijetko priča o tome koliko bi rat mogao trajati, mada se u julu hvalio da se Rusija tek zagrijava.
Od tada, Rusija je bila primorana na značajna povlačenja, ali je Putin kazao da on ne žali zbog izazivanja najrazornijeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Ruski predsjednik je istakao da je Rusija već ostvarila "značajne rezultate" pripajanjem "novih teritorija" u Ukrajini - što se odnosi na aneksiju četiri djelimično okupirana regiona u septembru što su Kijev i većina članica Ujedinjenih nacija okarakterisali kao nezakonito.
Kazao je da je Rusija od Azovskog mora napravila svoje "interno more" i istakao da je to bila težnja Petra Velikog, vladara iz 17. i 18. vijeka sa kojim se Putin i ranije poredio.
Putin se jednom godišnje sastaje sa njegovim Savjetom za ljudska prava, tijela za koje kritičari tvrde da mu je omogućilo da ispoštuje formu građanskih sloboda dok je u realnosti povećavao represiju u gušio nezadovoljstvo.
On je izrazio ljutnju zbog toga što je Zapad, prema njegovim riječima, ignorisao direktno ukrajinsko granatiranje stambenih oblasti u regionu Donbas na istoku Ukrajine, koji je pod ruskom okupacijom.
Dok je sastanak još trajao, objavljena je vijest da je bivšem izvještaču Ivanu Safranovu odbijena žalba na presudu za izdaju i kaznu od 22 godine zatvora. Safranov je optužen za odavanje državnih tajni u vezi sa ugovorima u oblasti odbrane, mada je on tvrdio da je sav materijal bio dostupan na otvorenim izvorima.
Ilja Jašin opozicionar koji je javno istupao protiv rata u Ukrajini, čeka presudu nakon što je protiv njega podignuta optužnica prema zakonu usvojenom poslije invazije a koji kriminalizuje širenje "lažnih informacija" o oružanim snagama. Tužilaštvo traži kaznu od devet godina zatvora.
Rojters podsjeća da je Putin prošle godine smijenio deset članova Savjeta za ljudska prava i doveo četiri nova uključujući i Aleksandra Kotsa, proratnog blogera i dopisnika lista "Komsomolskaja pravda".
Nekoliko smijenjenih članova Savjeta kazali su da su planirali sastanak sa Putinom kako bi pokrenuli niz pitanja uključujući i zakon protiv ispoljavanja nezadovoljstva i klasifikovanje kritičara Kremlja kao "stranih agenata".
Bonus video:
