Rusija je juče saopštila da i dalje planira da osigura makar veći dio istočne i južne Ukrajine na koji polaže pravo, ali se stiče utisak da je odustala od zauzimanja drugih oblasti na zapadu i sjeveroistoku koje je Ukrajina ponovo osvojila.
Rusija nikad nije u potpunosti definisala ciljeve invazije čija je namjera, kako je objavila, jednim dijelom da zaštiti rusofono stanovništvo na istoku Ukrajine. Međutim, više ne govori o pokušajima da prisili na promjenu vlade u Kijevu.
Kremlj je juče saopštio da je na predsjedniku Ukrajine da okonča rat, podsjećajući na uslove koje Kijev stalno odbija, dok je predsjednik Vladimir Putin obećao da će nastaviti borbu uprkos zapadnim kritikama.
Ukrajinci su spriječili munjeviti pohod ruskih snaga na prijestonicu na početku invazije pokrenute 24. februara i istisnuli ih ih Sumske i Harskovske oblasti te djelova blizu Mikolajeva na istoku.
Kijev poriče da progoni rusofono stanovništvo Ukrajine i obećao je da će osloboditi svu teritoriju koju je Moskva osvojila od 2014, kada je zauzela poluostrvo Krim i podržala naoružane separatiste koji su preuzeli kontrolu nad djelovima Donjecka i Luganska.
Jučerašnji komentari portparola Kremlja Dmitrija Peskova navode na zaključak da Rusija ograničava teritoriju Ukrajine koju sada nastoji da pripoji četirima oblastima koje je proglasila svojim: Donjecka, Luganska, Hersonska i Zaporoška.
Nijedna od njih nije potpuno pod ruskom kontrolom, a Peskov je nagovijestio da je u slučaju Zaporoške Rusija odustala od osvajanja ostatka. Na pitanje da li Rusija planira da pripoji još oblasti pored te četiri, Peskov je odgovorio:
"O tome nema govora. Makar nije bilo nikakvih saopštenja u vezi sa tim. Ali bez obzira na to, predstoji veliki posao oslobađanja teritorija, u određenom broju oblasti Ruske Federacije postoje okupirane teritorije koje moraju biti oslobođene". On je potom dodatno objasnio:
"Mislim na dio Donjecke Republike, kao i ono što je postalo dio Ruske Federacije (putem aneksije) a potom su ga ukrajinske trupe ponovo okupirale".
"Nove teritorije"
Rusija je u oktobru objavila da je pripojila četiri oblasti koje naziva "novim teritorijama", nedugo nakon održavanja takozvanih referenduma koje su Kijev, Zapad i većina država u Ujedinjenim nacijama odbacili kao lažne.
Moskva je jasno stavila do znanja da želi da preuzme potpunu kontrolu nad Donjeckom i Luganskom, dvijema uglavnom rusofonim oblastima koje zajedno čine Donbas, ali nije precizirala koliki će dio Zaporoške i Hersonske oblasti pripojit.
Ako bi Rusija htjela da osigura samo djelove Zaporožja koje je kontrolisala u vrijeme referenduma, iza dijela linije fronta koja se mjesecima gotovo ne pomjera, to bi značilo odustajanje od bilo kakve ambicije da zauzme sjevernu trećinu te oblasti, kao i njenu istoimenu industrijsku prijestonicu na rijeci Dnjepar, piše Rojters.
Ruska vojska je prošlog mjeseca bila primorana da napusti sve djelove Hersonske oblasti koje je kontrolisala na zapadnoj obali Dnjepra, uključujući i prijestonicu Herson. Ukrajinske snage kontrolišu oko 40 odsto Donjecke oblasti i preuzele su djelić Luganske.
Peskov je juče rekao da "Zelenski (ukrajinski predsjednik Volodimir) zna kada se rat može završiti. Može i sjutra ako želi".
Kremlj odavno govori da Ukrajina mora prihvatiti ruske uslove za okončanje sukoba, a to je da prizna Krim kao dio Rusije i takođe prihvati druge teritorijalne dobitke Moskve u Ukrajini.
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici su više puta odbili te uslove rekavši da će se rat završiti kada okupirane teritorije budu oslobođene ili kada ih ruske snage napuste.
Priznajući da osvajanje njegovih ciljeva u sukobu traje duže nego što je očekivao, Putin je u srijedu rekao da bi rat u Ukrajini "mogao biti dugotrajan proces". On je teritorijalne dobitke Moskve opisao kao "značajan rezultat za Rusiju", rekavši, na primjer, da je Azovsko more sada postalo "unutrašnje more" Rusije, što je prije nekoliko vjekova bio plan ruskog cara Petra Velikog.
Bonus video:
