Njemačka kancelarka Angela Merkel i njeni demohrišćani pobijedili su danas na saveznim izborima u Njemačkoj sa osvojenih najmanje 33,5 odsto glasova, prenijeli su njemački mediji prve nezvanične i nepotpune prognoze, na osnovu izlaznih anketa po zatvaranju birališta.
Ovim su potvrđena i istraživanja javnog mnjenja i političke procjene analitičara koji su predvidjeli Merkel i četvrti kancelarski mandat, a neki od njih i mogućnost da u "kancelarskoj fotelji" ostane duže čak i od svog nekadašnjeg "političkog oca" kancelara "rekordera", Helmuta Kola, koji je 16 godina vladao Njemačkom.
Rezultati izlaznih anketa su ranije pokazali da je savez partija CDU/CSU Angele Merkel osvojio najviše mjesta u parlamentu sa 32,5 odsto glasova, ali će morati da traži partnera za sastav vlade.
Merkel je ranije večeras izjavila da se Demohrišćanska partija se nadala boljim rezultatima, ali su ispunili strateške ciljeve.
Merkel je obećala da će saslušati sve brige glasača krajnje desničarske partije AfD koja je najviše napredovala na ovim izborima.
"Nadali smo se boljem rezultatu, ali ne smijemo da zaboravimo da smo ispunili naše strateške ciljeve – najjača smo partija, imamo mandat da formiramo novu vladu i to ćemo i učiniti", izjavila je Merkelova.
Kako kaže, iza njih je 12 godina vladavine, a opet se nije dovodilo u pitanje da li će ponovo biti najveća partija.
“Ali ovo su izbori koji su ukazali na uspon AfD i njihov ulazak u parlament. Sprovešćemo temeljnu analizu, želimo da ponovo prisvojimo glasače koji su glasali za AfD, da otkrijemo njihove brige i probleme“, istakla je Merkel.
"Moramo da radimo za pravednu i slobodnu zemlju. To znači da moramo da ujedinimo sve EU zemlje da se bore protiv uzroka migracije i da se bore protiv ilegalne imigracije. Jasno je da je pitanje bezbjednosti velika briga za građane, isto kao i pitanje prosperiteta", dodala je ona.
Ukoliko se pogledaju rezultati prethodnih izbora, velike partije su na ovim izborima osvojile znatno manje glasova. Demohrišćani 8% odsto manje, SPD 5,5% manje, dok su desničari AfD-a osvojili čak 8% više glasova nego ranije.
Analitičari njemačke televizije ZDF su ocijenili da će Merkel najvjerovatnije pokušati da formira koaliciju sa Zelenima i liberalima, prenio je Bi-Bi-Si.
Dosadašnji partner, Socijaldemokratska partija Martina Šulca objavila je da više ne želi da formira koaliciju sa konzervativcima i da više voli da bude opozicija u Parlamentu, pa je takozvana "Jamajka kolacija" - crni (demohrišćani), žuti (Liberali) i Zeleni jedina moguća opcija navode analitičari.
Sve ostale kombinacije dve ili tri partije ne bi iobezbedile dovoljan broj poslaničkih mesta.
Prema projekcijama desničarski AfD je osvojio oko 13,5 odsto glasova i ućiće prvi put u parlament, dok je Socijaldemokratska partija (SPD) glavnog rivala Angele Merkel, Martina Šulca osvojila 20 odsto glasova, prenosi BBC.
U Bundestag takođe ulaze i Liberali FDP kji su osvojili 10,5 odsto glasova, Zeleni sa 9,5 odsto i Ljevica sa 9,0 odsto prema procjenama anketa koje su ARD i ZDF obavili prilikom izlaska sa glasanja.
"Ovo gorak dan za njemačke socijaldemokrate, izgubili smo izbore", kazao je lider SPD Martin Šulc, prenio je Rojters.
Socijaldemokratska partija je objavila i da više ne želi da formira koaliciju sa konzervativcima u budućoj vladi Angele Merkel i da više voli da bude opozicija u Parlamentu, posleij objave prognoze izbornih rezultata prema kojima je ta stranka doživjela istorijski poraz.
"Dobili smo jasan mandat od birača da idemo u opoziciju", rekla je jedna od zvaničnica stranke Manuela Švezig, za televiziju ZDF, prenosi AFP.
"Za nas se velika koalicija (sa konzervativcima) završava danas", rekla je ona.
U dosadašnjoj vladi su u velikoj koaliciji bili Merkelkina Hrišćansko-demokratska unija i sestrinska Hriščansko-socijalna unija CDU/CSU sa Socijaldemokratama (SPD).
Njemačka antiimigraciona i desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na izborima prvi put ušla u parlament, obećala je da će "promijeniti zemlju".
"Promijenićemo ovu zemlju. Ićićemo u lov na gospođu Merkel. Vratićemo našu zemlju", rekao je Aleklsander Gauland, kopredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.
Frauke Petri iz AfD je u Tviter poruci napisala da je Njemačka doživela neviđeni politički zemljotres.
Protesti u Berlinu protiv ulaska AfD u Bundestag
Stotine demonstranata protestuje večeras u Berlinu protiv ulaska desničarske, nacionalističke partije Alternativa za Njemačku (AfD) u njemački parlament Bundestag.
Demonstranti su se okupili ispred kluba u kome članovi AfD slave osvajanje trećeg mjesta na izborima.
Okupljeni uzvuikuju "Cio Berlin mrzi AfD", "Nacističke svinje" i druge slogane. Nekoliko demonstranata je flašama gađalo policajce koji ih sprečavaju da se približe zgradi.
Protesti protiv krajnjih desničara održani su ranije večeras i na berlinskom Aleksandar placu.
Jevrejske organizacije: Ulazak AfD u Bundestag najveći izazov za Njemačku od 1949, naši strahovi su se obistinili
Centralni savez Jevreja u Njemačkoj saopštio je večeras da se ulaskom desničarske, nacionalističke Alternative za Njemačku (AfD) u parlament, Njemačka suočava sa najvećim izazovom od svog osnivanja 1949. godine.
"Nažalost, naši su se strahovi obistinili" navodi se u saopštenju predsjednika Saveza Jozefa Šustera.
"Nakon današnjih izbora partija koja toleriše ekstremno desničarske ideje i ugrožava manjine sada je predstavljena ne samo u gotovo svim regionalnim parlamentima već i u Bundestagu", navodi se u saopštenju i dodaje da je to najveći demokratski izazov za zemlju od 1949. i rođenja Savezne Republike Njemačke.
Savez Jevreja, kako se dodaje, izražava očekivanje da će demokratske snage razotkriti pravo lice AfD i raskrinkati njihova prazna i populistička obećanja.
Predsjednik Svetskog jevrejskog kongresa Ronald Lauder u odvojenom saopštenju je naveo da je "odvratno što AfD, sramni reakcionarni pokret koji priziva najgore iz njemačke prošlosti.... sada može da promoviše svoj program u parlamentu".
Dojče vele: Ovo je fijasko velikih partija
Njemački "Dojče vele" prve rezultate ocjenjuje kao fijasko velikih partija, napominjući da su u ovakvom odnosu snaga moguće samo dvije koalicije: ili nastavak Velike koalicije CDU/CSU i SPD, ili tzv. "Jamajka koalicija" (CDU/CSU, FDP, Zeleni). U Bundestag će po svemu sudeći ući šest partija.
Oko 61,5 miliona birača, podijeljenih u 299 jedinica, glasalo je do 18.00 za poslanike po mješovitom sistemu, po kome se dio poslanika bira većinski a dio proporcionalno.
Ako Merkel poslije izbora ostane na čelu Vlade, i ako bude kancelarka do 2021. godine, izjednačiće poslijeratni rekord Helmuta Kola koji je 16 godina bio njemački kancelar (1982-1998).
Merkel i Šulc, kao i većina drugih partijskih lidera, protiv su postavljanja ograničenja broja migranata koji mogu da uđu u Njemačku na godišnjem nivou.
Galerija
Bonus video:
