Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da su sve oštrije borbi oko Bahmuta, grada na istoku zemlje koji ruske snage mjesecima pokušavaju da zauzmu.
"Najveće teškoće su kao i ranije u Bahmutu... Rusija uopšte ne računa svoje ljude, stalno ih šalje da jurišaju na naše položaje. Intenzitet borbi se samo povećava", rekao je Zelenski u redovnoj večernjoj poruci građanima.
Ruske snage od prošlog ljeta pokušavaju da zauzmu Bahmut koji je postao simbol borbe za kontrolu nad regionom Donbasa na istoku Ukrajine.
Ruske snage nedjeljama pokušavaju da opkole Bahmut i uspjele su da presjeku nekoliko važnih puteva snabdevanja ukrajinskih snaga.
Ruska paravojna grupa Vagner, koja je na prvoj liniji fronta u tom dijelu Ukrajine, saopštila je prošle nedjelje da je zauzela tri sela kod Bahmuta.
(BETA)
Finska je počela probnu izgradnju dijela 200 kilometara ograde na dijelu granice s Rusijom, o čemu je odlučeno poslije početka invazije na Ukrajinu, saopštila je Granična služba.
Finska strahuje da bi Moskva mogla da iskoristi migrante za politički pritisak na nju.
Granice Finske su sada uglavnom obezbijeđene samo lakim drvenim ogradama, da spriječe kretanje stoke.
Buduće metalne barijere visoke tri metra biće prekrivene bodljikavom žicom, sa kamerama za noćno osmatranje, osvetljenjem i zvučnicima na mjestima koja se smatraju osjetljivim.
Taj, za sada, pilot projekat obuhvata prva tri kilometra granice kod grada Imatre, na jugoistoku Finske.
Izgradnja narednih 70 kilometara planirana je do 2025. godine, uglavnom takođe na jugoistočnom dijelu granice s Rusijom, dugačke 1.340 kilometara.
Finska planira da ogradu postavi duž 200 kilometara granice, što bi trebalo da košta 380 miliona eura. Posljednja faza bi trebalo da bude završena 2026. godine.
Estonija, Letonija i Poljska su takođe povećale ili planiraju da povećaju obezbjeđenje na svojim granicama s Rusijom.
Kada su u septembru prošle godine Rusi pohrlili u Finsku poslije najave predsjednika Vladimira Putina o mobilizaciji rezervista za borbu u Ukrajini, Helsinki je znatno ograničio dolazak ruskih državljana.
Neophodno je da Rusija ojača kontraobavještajni rad, a posebno kontrolu na rusko-ukrajinskoj granici, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na proširenom kolegijumu Federalne službe bezbjednosti (FSB) Rusije
"Potrebno je, generalno, ojačati kontraobavještajni rad, jer su zapadne specijalne službe tradicionalno uvijek aktivno radile po Rusiji, a sada su pokrenule protiv nas dodatne kadrovske tehničke i ostale resurse. Moramo odgovarajuće odreagovati na to", rekao je Putin, prenosi Sputnjik.
Prema njegovim riječima, prioritet predstojećeg rada FSB je saradnja sa Oružanim snagama i Ruskom gardom tokom rata u Ukrajini, prenosi N1.
Putin je, takođe, upozorio na to da Zapad nikada nije prezao od korišćenja ekstremista zarad ispunjenja svojih interesa i dodao da se takav pristup uvijek koristio i protiv Rusije.
"Znamo da oni nikada nisu prezali od korišćenja i radikala, i ekstremista radi ispunjenja svojih interesa, bez obzira na gromoglasne izjave o borbi protiv međunarodnog terorizma. Protiv nas uvijek to koriste, šta im se nađe na dohvat ruke to i koriste. Uvijek je tako bilo, i sada je tako", rekao je Putin.
Ruski lider je dodao da je borba protiv terorizma i dalje aktuelan zadatak, s obzirom na to da je broj takvih zločina tokom protekle godine porastao, usljed, kako je rekao, pokušaja kijevskog režima da koristi terorističke metode.
Putin je, takođe, poručio da treba razvijati regionalni sistem suprotstavljanja terorizmu, uključujući nove regione, te da treba onemogućiti djelatnost svih onih koji pokušavaju da podijele i oslabe ruskog društvo koristeći separatizam, nacionalizam i neonacizam.
Generalni sekretar NATO -a Jens Stoltenberg je izjavio da će Ukrajina na dugoročnom planu postati dio tog saveza, ali da za sada mora da ostane nezavisna zbog ruske invazije.
Nakon početka rata 24. februara, predsjednik Zelenski je tražio da zahtjev Kijeva za članstvo bude ubrzan. Takođe, nekoliko dana kasnije su podijneli zahtjev za članstvo u EU, a status kandidata im je odobren u junu.
"NATO saveznici su se složili da će Ukrajina postati dio naše alijanse, ali je to dugoročna perspektiva", rekao je Stoltenberg tokom posjete Helsinkiju, prijestonici Finske, prenosi N1.
Dodao je da je sada imperativ da Ukrajina opstane kao nezavisna zemlja.
"Putin ne može da nastavi da napada komšije. On želi da kontroliše Ukrajinu i ne planira mir, već još rata", istakao je on na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerkom Finske, Sanom Marin.
Parlament Finske danas započinje raspravu o ubrzanju procesa pristupanja te zemlje NATO-u, a očekuje se da će o tome glasati u srijedu.
Incident se dogodio ubrzo nakon što je Ministarstvo odbrane Rusije optužilo Ukrajinu za pokušaj napada sa dva drona u južnoj Rusiji preko noći.
Povezani članci
Rusija pojačava ofanzivu na Bahmut, grad u Donjecku, saopštila je danas ukrajinska vojska. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da situacija za odbranu grada postaje "izuzetno teška", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Iz generalštaba vojske Ukrajine kazali su da su ukrajinske snage, u protekla 24 sata, odvratile više od 60 napada ruske vojske u istočnoj regiji Donjecka.
Ruski napadi nastavili su se u nekoliko gradova, ali u glavnom fokusu ostao je Bahmut.
"Neprijatelj stalno uništava sve što se može koristiti za zaštitu naših pozicija, za utvrđivanje i učvršćivanje naših položaja", naveo je Zelenski.
On je ranije rekao da su ukrajinski vojnici koji brane područje oko Bahmuta istinski heroji.
Zelenski je ponovo pozvao zapadne saveznike Kijeva da isporuče ratne avione koji bi omogućili ukrajinskim snagama da zemlju brane od "ruskog terora".
(MINA)
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je Ukrajina pokušala napad dronom na dva južna ruska regiona preko noći.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da su napadi - na Krasnodarsku i Adigejsku oblast - zaustavljeni i da nisu uspjeli da nanesu bilo kakvu štetu.
Kremlj je ponovio stav da je Rusija otvorena za pregovore o okončanju ukrajinskog sukoba, ali da se nove "teritorijalne realnosti" ne mogu ignorisati.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da se Rusija nikada neće odreći svojih pretenzija na četiri ukrajinska regiona koje je Moskva pripojila prošle godine nakon referenduma koji su Kijev i Zapad proglasili lažnim i nezakonitim, prenosi Rojters.
Tenk T-72 stigao je u njemačku prijestonicu u petak rano ujutro, na prvu godišnjicu invazije Moskve na Ukrajinu i postavljen je ispred ambasade na Bulevaru Unter den Linden u centru grada.
Povezani članci
Komandant ukrajinskih kopnenih snaga general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je da je situacija oko opkoljenog grada Bahmuta "izuzetno napeta".
"Uprkos značajnim gubicima, neprijatelj je ubacio najspremnije jurišne jedinice Vagnera, koje pokušavaju da probiju odbranu naših trupa i opkole grad", objavio je Sirski na Telegramu, a prenosi Rojters.
Ukrajinska ekonomija je prošle godine pala za trećinu, a najteže je pogođena teška industrija zbog prekida u snabdijevanju električnom energijom dok su se drugi sektori donekle adaptirali.
Povezani članci
Sjedinjene Američke Države planiraju provokaciju u Ukrajini upotrebom toksičnih hemikalija, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ministarstvo je citiralo bivšeg američkog ambasadora u Rusiji Džona Salivena koji je rekao da "ruske trupe planiraju da upotrebe hemijsko oružje u zoni specijalnih vojnih operacija".
"Ovu informaciju smatramo namjerom SAD i njenih saučesnika da izvrše provokaciju u Ukrajini koristeći toksične hemikalije", rekao je Igor Kirilov, načelnik jedinica za radijaciju, hemijsku i biologiju oružanih snaga Rusije na brifingu, prenosi Rojters.
On je dodao da će Rusija "identifikovati i kazniti prave krivce".
Rat u Ukrajini - 369. dan. Šta se dešavalo juče na istoku Evrope možete pogledati na linku ispod.
Povezani članci
Bonus video:
