Rusija je počinila brojne ratne zločine u Ukrajini kao što su ubistva civila, mučenje i deportacija djece, navodi se u izvještaju istražnog tijela Ujedinjenih nacija.
Izvještaj, zasnovan na razgovorima sa više od 500 osoba, satelitskim snimcima i obilascima pritvora i grobnica, objavljen je u trenutku kada se očekuje da Međunarodni krivični sud u Hagu zatraži hapšenje ruskih zvaničnika zbog prinudne deportacije djece u Ukrajini i napada na civilnu infrastrukturu, prenosi Glas Amerike.
Nezavisna međunarodna komisija za istragu o Ukrajini navela je da su ruske snage izvele "nasumične i disproporcionalne" napade na Ukrajinu, da su pribjegavale mučenju, ubijale civile van ratišta i da nisu preduzele mjere da zaštite ukrajinsko stanovništvo.
"Ruske vlasti su odgovorne za brojna kršenja humanitarnog prava i međunarodnih zakona o ljudskim pravima, uz brojne ratne zločine", navodi se u izvještaju.
U dokumentima se iznose detalji metoda mučenja u ruskim pritvorima gdje su žrtve bile podvrgnute električnim škovima vojnim telefonom - što je poznato kao "poziv (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu - ili vješane sa plafona.
Specijalna komisija Ujedinjenih nacija (UN) za Ukrajinu nije pronašla dokaze da je u Ukrajini počinjen genocid, dok istražuje kršenja ljudskih u ratu u toj zemlji, rekao je šef komisije Erik Mose.
"Nismo otkrili da je u Ukrajini došlo do genocida", rekao je on novinarima.
Dodao je da je njegov tim pratio dokaze i da je bilo "nekih aspekata koji bi mogli da pokrenu pitanja" o mogućem genocidu.
Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas tokom posjete Poljskoj da, svidjelo se to nekome ili ne, raste umor od rata u Ukrajini i da Zapad treba da joj pomogne sada, onim oružjem koje joj je najpotrebnije, jer Kijev ima jednu jedinu šansu za veliku kopnenu ofanzivu i to samo ove godine.
"Svidjelo nam se ili ne, umor od rata raste. To važi za Rusiju, važi za Ukrajinu kao i za sve zemlje koje je podržavaju. Smatram da je ova godina presudna. Tokom ove godine zatvoriće se prozor mogućnosti za Ukrajinu. Zato podstičem partnere u inostranstvu, a i u Češkoj da u najvećoj mogućoj mjeri pomognu Ukrajini. Posebno sada kada se priprema za kopnenu ofanzivu", kazao je češki predsjednik u intervjuu koji objavljuje poljski list Gazeta viborča.
Češki predsjednik, inače general u penziji i bivši šef Vojnog komiteta NATO, ocijenio je da će Kijev imati jednu jedinu šansu da izvede kopnenu ofanzivu, a ako ona ne uspije da praktično neće imati šanse naredne godine.
"Dugo sam služio na visokim vojnim funkcijama i zato nisam naivan. Realan sam i kada je u pitanju šansa za punu pobjedu Ukrajine", rekao je češki predsjednik.
Petr Pavel upozorio je da će se naredne izborne 2024. godine SAD okrenuti svojim problemima, a za njih je važnija Kina nego Ukrajina, te da ako SAD prestanu da šalju oružje Ukrajini prestaće i Evropa.
"Ističem da moramo da pošaljemo Ukrajincima ono što im je potrebno. Sada, ne krajem ove godine ili sledeće. Ukrajincima su potrebni tenkovi i borbena vozila pešadije, artiljerija, a prije svega velika količina municije. Prioritet nisu novi borbeni avioni, jer i kada bi bila sada donijeta odluka realno bi isporuke stigle tek sljedeće godine", rekao je češki predsjednik.
Jedini izuzetak koji bi mogao biti Kijevu od koristi su avioni ruske proizvodnje MIG 29, ali češki predsjednik je upozorio da zemalja koje bi mogle da pomognu i pošalju te avione ima malo.
Po ocjeni češkog predsjednika nema mjesta otporu da se šalje oružje Ukrajini ili strahu da će Rusija zbog toga eskalirati rat jer, kako je naglasio, Zapad nije u ratu sa Rusijom već u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija samo pomaže državi koja je žrtva napada.
"Ne moram nikog da ubjeđujem da je prijetnja sama Rusija. Često smo vidjeli da Rusija prijeti upotrebom sile računajući da će na taj način postići više nego preko mirovnih pregovora. Prijetnja nuklearnim oružjem ne smije da se nipodaštava. Ali ruske prijetnje čuli smo već na početku rata u prvim satima kada je prijetila da svaka zemlja koja pomogne Ukrajini čak i samo politički postaje neprijatelj. I šta od toga? Ništa se nije desilo", dodao je on.
Predsjednik Pavel rekao je da u ovom trenutku ne vidi mogućnosti za mirovne pregovore sa Rusijom.
"Ruski vođa nije uradio ništa da zaustavi rat. Takozvani mirovni plan koji je predstavila Rusija je samo zbir ruskih uslova koji ne podliježu diskusiji, a nisu prihvatljivi. Tako da u ovom trenutku ne vidim mogućnost za mirovne pregovore sa Rusijom", rekao je češki predsjednik u intervjuu za Gazetu viborču.
Predsjednik Poljske Andžej Duda pohvalio je danas u Varšavi Češku i Poljsku da prednjače u humanitarnoj i vojnoj pomoći Ukrajini i potvrdio da će za nekoliko dana Poljska predati prva četiri od deset borbenih aviona MIG 29 koje je izdvojila za Ukrajinu.
"Ta odluka je donijeta. Vlada je usvojila specijalnu deklaraciju. Imamo još nekoliko MIG-ova 29 koji se još aktivno koriste u našem vojnom vazduhoplovstvu. Ovo su u posljednjim godinama koliko mogu da funkcionišu, ali i dalje su ispravni. Bukvalno za nekoliko dana poslaćemo prva četiri aviona, potpuno ispravna", kazao je poljski predsjedik Duda na konferenciji za novinare sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom.
Preostali od 10 aviona za Ukrajinu koji su dio aviona koje je Poljska preuzela 1990-ih godina iz arsenala Istočne Njemačke, prolaze sada kroz servis, biće remontirani i popravljeni i isporučeni Ukrajini.
Poljski predsjednik najavio je da će u narednim mjesecima početi kompletna obnova poljskog vojnog vazduhoplovstva letjelicama iz Južne Koreje i američkim borbenim avionima F-35 koje je Poljska naručila od SAD.
Novi predsjednik Češke Petr Pavel došao je danas u dvodnevnu posjetu Varšavi, drugu poslije Slovačke, odmah poslije preuzimanja dužnosti 9. marta, da uvjeri Poljake da bi u slučaju da ih napadne Rusija, Češka svakako pohitala kao saveznik u pomoć, a ne, kako je tvrdio kandidat na izborima za češkog predsjednika, bivši populistički premijer Andrej Babiš, da ne bi slao češke vojnike da ginu za Poljake, čime bi Babiš ignorisao obavezu kolektivne odbrane iz članka 5. Sporazuma NATO.
Češki predsjednik Pavel naglasio je da je rat u Ukrajini pokazao težinu saradnje zemalja na istoku Evrope - Poljske i Češke, i koliko je bitno da se smanji zavisnost u energentima od Rusije.
"Rat nam je jasno pokazao da je stopostotna zavisnost od Rusije strateški rizik za zemlje koje su stvorile takvu zavisnost. Drago mi je što je Češka smanjila tu zavisnost za kratko vrijeme na nulu", kazao je Pavel.
Češki predsjednik sastaće se tokom dvodnevne posjete sa celim poljskim državnim vrhom, u petak sa poljskim premijerom Meteušom Moravjeckim, a posjetu završava posjetom Žešovu na jugu Poljske, gdje je aerodrom Jašonka, glavni logistički čvor za zapadne isporuke humanitarne i vojne pomoći Ukrajini.
U Poljskoj je uhapšeno devet osoba, od toga troje u srijedu, osumnjičenih za špijunažu u korist Rusije, koje su spremale i diverzije da parališu isporuke oružja Ukrajini preko Poljske, saopštio je danas poljski ministar unutrašnjih poslova i administracije Marijuš Kaminjski.
"To su strani državljani iz zemalja iza naših istočnih granica. U saradnji sa ruskim specijalnim službama prikupljali su obavještajne podatke protiv Poljske i spremali diverzije da parališu isporuke oružja Ukrajini", kazao je danas Kaminjski u kratkoj izjavi medijima.
Šest stranaca osumnjičenih za špijunažu u toj organizovanoj grupi već je u pritvoru, a preostalo troje uhapšeno je juče i tužilaštvo i za njih zahtijeva od suda pritvor.
"Između ostalog pratili su željeznički saobraćaj na prugama i transporte oružja u Ukrajinu. Zaplijenjene su kamere, elektronska oprema i GPS koje su htjeli da postave na vozove sa isporukama za Ukrajinu. Grupa je imala zadatak i da djeluje propagandom i destabilizuje odnose sa Ukrajinom i zemljama članicama NATO", rekao je Kaminjski.
Poljski ministar unutrašnjih poslova saopštio je da su za obavljene zadatke dobijali novac od ruskih službi.
(BETA)
Nema znakova da Ukrajina povlači trupe iz Bahmuta, kazao je lider ukrajinskog regiona Donjeck kojeg je postavila Rusija, prenijele su RIA Novosti, kako navodi Rojters.
Rat u Ukrajini – 386. dan.
Poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak potvrdio je danas da je u Poljskoj razbijena mreža špijuna u korist Rusije i da je realna bila prijetnja zbog toga što su skupljali informacije na željezničkim koridorima i oko aerodroma u Žešovu na jugu Poljske preko koga ide i vojna pomoć Zapada Ukrajini.
"Naravno da je ta grupa mogla da predstavlja ozbiljnu opasnost za infrastrukturu. To je bila grupa špijuna, grupa ljudi koji su prikupljali informacije u korist onoga ko je napao Ukrajinu. Prijetnja je bila realna", potvrdio je danas za državni Poljski radio nezvanična saznanja poljskih medija ministar Blaščak.
U operaciji poljske Agencije za unutrašnju bezbjednost uhapšeno je šestoro stranaca koji su navodno pripremali diverzije na teritoriji Poljske, pratili svojim kamerama željeznički saobraćaj na glavnim prugama ka Ukrajini i prikupljali informacije o aerodromu Jašonka blizu Žešova preko koga prolazi i pomoć Zapada u oružju za Ukrajinu, javio je u srijedu iz nezvaničnih izvora poljski privatni radio RMF FM.
Zbog te grupe za koju javnost još nije saznala čiji su državljani, samo da dolaze preko istočne granice Poljske, uvedeno je stanje uzbune na poljskim željeznicama.
"Pošto je Ukrajinu napala Rusija, a Poljska je hibridno napadnuta sa teritorije Bjelorusije, onda smo suočeni s tim da ti ljudi rade na štetu naše zemlje", kazao je ministar Blaščak.
Poljski stručnjak za bezbjednost Danijel Boćkovski upozorio je da nije isključeno da je takvih špijunskih grupa u Poljskoj više, a da je ova grupa prateći vozove i promet na aerodromu kraj Žešova mogla ne samo da priprema diverzije već i da pomogne Rusiji da precizira napade na konvoje sa zapadnim oružjem kada se nađu u Ukrajini.
"Praćenje željezničkog saobraćaja davalo im je mogućnost da znaju šta se prevozi i u kojim količinama. Zahvaljujući tome Rusija bi znala tačno šta ide u Ukrajinu. Informacije koje su prikupili špijuni mogle su da pomognu u navođenju ruskih raketnih napada na konvoje kada se nađu na teritoriji Ukrajine", kazao je Boćkovski poljskoj privatnoj televiziji Polsat.
Boćkovski je upozorio da vjerovatnoća da će u Poljskoj biti izvedene neke diverzije raste, ali da sabotaže u korist Rusije na poljskim prugama ili aerodromu ne bi bile tretirane u NATO kao napad na jednu od članica, što bi dovelo do aktiviranja člana 5. o kolektivnoj odbrani.
(BETA)
Bonus video:
