Ultrasofisticirani sistem protivvazdušne odbrane Patriot koji su SAD isporučile Ukrajini oštećen je, ali je u funkciji, izjavio je neimenovani zvaničnik američkog ministarstva odbrane.
"Sistem Patriot ostaje operativan", rekao je zvaničnik Pentagona AFP-u, dodajući da se nastavlja procjena štete koju je prouzrokovao neidentifikovani projektil koji je pao u blizini.
Ruska vojska je u utorak saopštila da je uništila odbrambeni sistem Patriot tokom veoma preciznog napada hipersoničnom raketom Kindžal.
Ukrajinske vlasti su danas odbacile ruske tvrdnje, navodeći da napredni raketni sistem za protivvazdušno presrijetanje, zajedno sa jednim od najsposobnijih radara na svijetu, radi i da je u upotrebi.
"Ne brinite, sve je u redu sa Patriotom", izjavili su izvori ukrajinskih vojnih snaga.
(BETA)
Sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora produžen je za dva mjeseca, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
"Odlučeno je da se za još dva mjeseca produži sporazum o žitu postignut u julu 2022. godine", rekao je Erdogan.
Kremlj je u utorak saopštio da "mnoga pitanja bez odgovora" treba riješiti prije no što se produži sporazum.
Sporazum UN, Ukrajine, Rusije i Turske, potpisan jula prošle godine, omogućio je izvoz više od 30 miliona tona ukrajinskog žita u poslednjih deset mjeseci i pomogao ublažavanje svjetske prehrambene krize izazvane ratom u Ukrajini. Prethodno je 19. marta obnovljen na 60 dana.
Sadašnje obnavljanje bi trebalo da važi 120 dana, ali su ruske vlasti pristale na samo 60 dana.
Moskva je saopštila da, iako se ukrajinski izvoz žita nastavllja, ruski izvoz đubriva i hrane i dalje ometaju prepreke povezane sa sankcijama koje su uvele zapadne zemlje zbog ruske ofanzive na Ukrajinu.
(BETA)
Britanski i njemački ministri odbrane izjavili su danas u Berlinu da je na Bijeloj kući da odluči o mogućoj isporuci Ukrajini borbenih aviona F-16.
"Nemamo F-16 i nećemo isporučiti avione Tajfun, ali očigledno možemo da doprinesemo obuci i podršci, ali u granicama ograničenja jer nemamo pilote za F-16", izjavio je britanski ministar odbrane Ben Volas u Berlinu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim njemačkim kolegom Borisom Pistorijusom.
Volas je odgovorio na pitanje o "međunarodnoj koaliciji" koju je London predložio za isporuku borbenih aviona zapadne tehnologije Ukrajini.
Po njegovim riječima, takva koalicija je "politička podrška" i "signal Rusiji" da nema primjedbi na to da se Ukrajini obezbijedi šta joj je potrebno.
Britanske vlasti su ranije saopštile da uskoro namjeravaju da obučavaju ukrajinske pilote.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima traži od svojih zapadnih saveznika da mu obezbijede avione koji bi omogućili ukrajinskoj vojsci da dubinski napadne ruske snage, dodajući da to ipak ne predstavlja "čarobno rješenje" sukoba.
Ali, nemački ministar je rekao da "ne možemo da igramo aktivnu ulogu u takvom savezu, u takvoj koaliciji, jer nemamo ni kapacitete za obuku, ni vještine, ni te avione".
Pistorijus je dodao da je, koliko mu je poznato, na Bijeloj kući da odluči da li će borbeni avioni F-16 biti isporučeni i da to "nije pitanje koje će biti riješeno u Berlinu".
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas na samitu Savjeta Evrope u Rejkjaviku da nije dobio "zahtjeve" za isporuku borbenih aviona.
Njemačka vlada se fokusira na tenkove, municiju, protiv-vazduhoplovnu odbranu i na uspostavljanje "sistema popravke" naoružanja, dodao je Šolc.
(BETA)
Rusija je spremna da razmotri predloge država Afrike i Latinske Amerike za rješavanje ukrajinske krize, dok Zapad insistira samo na planu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je novinarima posle razgovora s ministrom spoljnih poslova Bjelorusije, Sergejem Alejnikom, izjavio da postoje mirovne inicijative Brazila i Južne Afrike, prenosi TASS.
"Na apele koje su nam uputili iz Latinske Amerike i afrički prijatelji, odgovorili smo da smo spremni da razmotrimo svaki njihov predlog, ali do sada, sem Kine, ni Brazil ni Južna Afrika nisu dostavili plan na papiru", rekao je Lavrov.
Šef ruske diplomatije je dodao da države Zapada insistiraju da su spremne da razmatraju samo mirovni plan Zelenskog za rješenje rata u Ukrajini i da neće prihvatiti nikakve inicijative o kojima je Moskva spremna da razgovara.
''Evropa ne pokušava da sakrije svoj stav prema kineskoj mirovnoj inicijativi o Ukrajini, njen stav je isti kao i Vašingtona: da se ne razgovara o onome što odgovara Rusiji", rekao je Lavrov, prenosi TASS.
On je dodao da je jedini plan koji će Zapad podržati "plan Zelenskog u deset tačaka".
Južnoafrički predsjednik Siril Ramafosa izjavio je u utorak da su predsjednici Rusije i Ukrajine pristali da na odvojenim sastancima razgovaraju s delegacijom šefova afričkih država o planu za okončanje rata u Ukrajini, prenosi Asošiejted pres.
Upitan o tome šta misli o tome što će Ruski predsjednik Vladimir Putin i Zelenski afričke lidere ugostiti u Moskvi i Kijevu, zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Igor Žovkov je juče za Skaj Njuz odgovorio da je ukrajinsko rješenje jedino prikladno.
"Rat se vodi na teritoriji Ukrajine. Dakle, jedini prihvatljiv plan jeste i biće ukrajinski plan. Spremni smo da saslušamo predloge drugih država. Znamo za kineske ideje. Prošle nedjelje je Kijev posetio predstavnik brazilskog predsjednika. Ali jedini plan koji bi Ukrajina sprovela je plan Zelenskog", rekao je on.
(BETA)
Rusija je u protekla 24 sata nastavila sa pritiskom na istočni ukrajinski grad Bahmut, saopštila je ukrajinska vojska 17. maja.
Ruske snage su granatirale civilne ciljeve na jugu dan nakon što se desio jedan od najteših vazdušnih napada na Kijev i druge ukrajinske gradove.
Ruske snage su pokrenule 55 artiljerijskih napada na ukrajinske položaje u Bahmutu tokom proteklih dana, stoji u dnevnom biltenu Generalnog štaba dodajući da se najteže borbe nastavljaju na liniji fronta Bahmut-Avdijivka-Marjinka, gdje je centar pritiska Rusije na istoku Ukrajine.
Rusija je ciljala i na položaje ukrajinske vojske i na civilne mete sa 57 vazdušnih napada i 96 raketnih napada tokom istog perioda, saopštila je vojska, dodajući da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila 10 dronova iranskog porijekla.
Radio Slobodna Evropa
Savjet Evrope (SE) osnovao je registar odštete kojim bi se, kako je saopšteno, evidentiralo rusko uništavanje Ukrajine za buduću kompenzaciju.
Lideri 46-članog Savjeta, uključujući francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca, naglasili su da će Moskva biti odgovorna za štetu i uništenje koje je izazvala u petnaestomjesečnoj invaziji na svog susjeda.
Registar odštete, koji će biti podnijet u Hagu, ima za cilj da evidentira "opipljive troškove" koje je Rusija u tom periodu nanijela Ukrajini, prenosi AFP.
"Bez pravde neće biti pouzdanog mira, a registar postavlja osnovu za potpuni mehanizam kompenzacije", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju učesnicima samita.
On je upozorio da napadi balističkih raketa i dronova na Ukrajinu pokazuju da se Rusija "veoma trudi da poboljša svoju sposobnost ubijanja".
"Ukrajini su potrebni dodatni sistemi protivvazdušne odbrane i rakete, kao i više borbenih aviona, bez kojih nijedan sistem protivvazdušne odbrane neće biti savršen", kazao je Zelenski.
Poziv je uslijedio neposredno nakon što je Zelenski obišao glavne evropske prijestonice kako bi ih ubijedio da daju ratne avione uoči očekivane ofanzive na ruske položaje u Ukrajini.
Kako se navodi, Zelenski je dobio obećanje o dodatnim vojnim isporukama iz Njemačke, Francuske i Britanije, koje su najavile i da će obučavati ukrajinske borbene pilote.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, zapadne zemlje su, međutim, oprezne u pogledu isporuke naprednih borbenih aviona Ukrajini, plašeći se da bi njihova upotreba mogla eskalirati rat.
Britanski premijer Riši Sunak i njegov holandski kolega Mark Rute složili su se na samitu da će izgraditi "međunarodnu koaliciju koja će Ukrajini obezbijediti borbene vazdušne sposobnosti, uz podršku u svemu, od obuke do nabavke aviona F-16".
Drugi lideri su na samitu na Islandu istakli su kao važnan registar šteta, navodeći kako se vidi da je bila opravdana odluka da se Rusija izbaci iz SE prije godinu zbog njenog rata u Ukrajini.
Šolc je rekao da će registar igrati centralnu ulogu u "kažnjavanju i zahtijevanju odgovornosti za ratne zločine koje su počinili ruski okupatori", dok je Makron pozvao druge zemlje da se pridruže inicijativi.
Sjedinjene Američke Države koje su na samitu, u ulozi posmatrača, podržale su osnivanje registra.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će registar igrati ulogu u odvraćanju daljih ruskih ratnih zločina i nazvala ga važnim za budućnost.
"Samo pravda može biti temelj trajnog mira u Ukrajini", kazala je Fon der Lajen.
(MINA)
Ukrajina je danas demantovala da je ruska hipersonična raketa uništila odbrambeni sistem američke proizvodnje Patriot tokom vazdušnog udara na Kijev, prenosi Rojters.
Rusko ministarstvo odbrane iznijelo je tu tvrdnju u utorak poslije vazdušnog napada na ukrajinsku prijestonicu.
Dva američka zvaničnika su kasnije rekla da je sistem Patriot vjerovatno pretrpio štetu, ali da izgleda da nije uništen.
"Želim da kažem: ne brinite za sudbinu Patriota“, rekao je portparol ukrajinskih vazduhoplovnih snaga Jurij Ihnat ukrajinskoj televiziji.
On je odbacio mogućnost da ruska raketa "Kinžal" uništi sistem Patriot.
"Uništiti sistem nekakvim 'Kinžalom', to je nemoguće. Sve što tamo kažu, to može da ostane u njihovoj propagandnoj arhivi", rekao je on.
Sistem Patriot je jedan od niza sofisticiranih jedinica protivvazdušne odbrane koje je Zapad isporučio da pomogne Ukrajini da odbije ruske vazdušne napade nakon invazije Moskve prošle godine.
Vrhovna rada Ukrajine saopštila je danas da je od početka invazije Rusije poginulo 501 dijete, povređeno 961, dok se kao nestalo vodi 401, te je pozvala međunarodnu zajednicu da konsoliduje napore za zaštitu i oslobađanje ukrajinske djece.
U saopštenju se navode podaci koje je prikupio UNICEF, ocjenjujući da je "oko 20 hiljada djece nasilno deportovano na teritoriju Rusije sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine ili teritorija koje su bile pod ruskom okupacijom".
"Prema dostupnim informacijama, više od 1.000 ukrajinske djece nalazi se na teritoriji Bjelorusije u okviru odluka samoproglašenog predsjednika Republike Bjelorusije, kao i pojedinačnih odluka savezne države", navodi se u saopštenju.
Parlament navodi da zločini nad ukrajinskom djecom predstavljaju grubo kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta iz 1989. godine i da Rusija odvodi djecu navodno na odmor i rehabilitaciju, a u stvarnosti ih nasilno zatvara, nedozvoljavajući im da se vrate roditeljima.
"Rusija ne daje spiskove deportovane djece i odbija da vodi pregovore oko njihovog povratka. Zbog protivljenja ruske strane, od početka sveobuhvatne oružane agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, vraćeno je samo 361 dijete", piše u saopštenju.
Vrhovna Rada Ukrajine zato poziva međonarodnu zajednicu da usvoji odgovarajuće odluke u vezi sa odlučnom osudom prinudne deportacije ukrajinske djece i da izrazi javnu podršku djelatnosti Međunarodnog krivičnog suda, posebno u pogledu istrage i krivičnog gonjenja za zločine genocida.
"Ukajinski parlament poziva organe za sprovođenje zakona drugih država da pomognu državnim organima Ukrajine i Međunarodnom krivičnom sudu u prikupljanju dokaza u vezi sa umiješanosti Rusije i njenih zvaničnika u prisilnu deportaciju ukrajinske djece", navodi se u saopštenju.
Parlament je takođe pozvao Vladu Ukrajine da preduzme sve moguće mere da se komesaru Savjeta Evrope za ljudska prava, visokom komesaru Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Komitetu UN za prava djeteta prenesu kompletne liste deportovane djece od 2014. godine do sada.
Bonus video:
