Predsjednik SAD Džozef Bajden prihvatio je danas planove za obuku ukrajinskih pilota da upravljaju američkim avionima-lovcima F-16, rekle su dvije osobe upućene u ova dešavanja.
Bajden je odobrenje dao u japanskom gradu Hirošima, tokom samita Grupe sedam najrazvijenijih zemalja, na kojem se razmatraju načini da se pomogne Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Povezani članci
Sjedinjene Američke Države i njihovi partneri su objavile da su uvele nove sankcije usmjere protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, na taj način intenzivirajući najstroži korpus sankcija ikada sprovedenih, prenosi Rojters.
Prema novom paketu sankcija, ciljani su mehanizmi i pojednici koji pomažu Rusiji da izbjegnu sankcije, potom budući prihodi od energenata i vojno-industrijskih lanaca snabdijevanja.
"Današnje akcije će dodatno zategnuti stezanje sposobnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da izvrši svoju varvarsku invaziju i unaprijediće naše globalne napore da prekinemo pokušaje Rusije da izbjegne sankcije", rekla je sekretarka američkog ministarstva finansija Dženet Jelen.
U saopštenju američkog trezora navodi se da su uvedene sankcije za 22 osobe i 104 entiteta sa kontaktnim tačkama u više od 20 zemalja, dok su sankcije Stejt departmenta usmjeren protiv skoro 200 ljudi, entiteta, plovila i aviona.
Sankcije su proširene i na više sektora ruske ekonomije, uključujući arhitekturu, proizvodnju i građevinarstvo, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Bajdenova administracija je zaustavila i izvoz širokog spektra robe široke potrošnje u Rusiju i dodala 71 kompaniju na "listu entiteta" Ministarstva trgovine, što zabranjuje dobavljačima da im prodaju američku tehnologiju bez licence koju je teško dobiti.
Pored SAD, nove sankcije najavio je i London. Britanija je objavila planove za zabranu uvoza ruskih dijamanata, bakra, aluminijuma i nikla i najavila novi talas sankcija protiv Rusije, usmjerenih na kompanije povezane sa navodnom krađom ukrajinskog žita.
Ujedinjeno Kraljevstvo je već sankcionisalo 1.500 pojedinaca i entiteta, zamrznuvši više od 18 milijardi funti (22,7 milijardi dolara) imovine u Velikoj Britaniji i sankcionisalo preko 20 milijardi funti trgovine robom između Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije, navodi se u saopštenju.
"Kasnije ove godine donijećemo zakon o zabrani uvoza ruskih dijamanata i okončati sav uvoz bakra, aluminijuma i nikla ruskog porijekla“, rekao je britanski premijer Riši Sunak u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas zemlje koje prisustvuju samitu Arapske lige u Džedi da podrže njegovu mirovnu inicijativu za okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Rojters navodi da je Zelenski, koji je danas prvi put posjetio Saudijsku Arabiju otkako je postao predsjednik, rekao da će svaki od delegata dobiti tekst mirovnog plana od 10 tačaka i zamolio ih da rade sa Ukrajinom direktno, bez posrednika.
"Pozivam sve vas koji poštujete mir da se pridružite primjeni formule mira i na taj način smanjite neprijateljstvo, ratove, patnju i zlo. Rusija je slaba, a pobijedili smo je kada je imala više oružja u rukama. Njena agresivnost ne dolazi od snage već od shvatanja da su imperija, a vrijeme imperija je prošlo'', rekao je Zelenski.
Naveo je da je dobar primjer kako bi ukrajinska mirovna formula mogla da koristi drugima, bila inicijativa za izvoz žitarica Crnim morem, koja je omogućila Ukrajini da nastavi sa isporukom mnogim zemljama, uključujući i zemlje članice Arapske lige.
Mirovni plan Zelenskog, pored ostalog, uključuje uslov da Rusija povuče sve svoje trupe sa ukrajinske teritorije, poziva na oslobađanje svih ukrajinskih ratnih zarobljenika i traži obnavljanje "radijacione bezbjednosti" u nuklearnoj elektrani.
''Čak i ako ovdje na samitu ima ljudi koji drugačije gledaju na rat u našoj zemlji i nazivaju ga sukobom, siguran sam da svi možemo biti ujedinjeni u spasavanju ljudi iz kaveza ruskih zatvora'', rekao je on.
Ranije je Rojters prenio da je saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman izjavio da je ta zemlja spremna da posreduje u pregovorima Rusije i Ukrajine.
Ruski premijer Mihail Mišustin boraviće u Pekingu naredne nedjelje, saopštilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova.
"Tokom posjete, dvije strane će imati detaljnu razmjenu mišljenja o praktičnoj saradnji u bilateralnim odnosima i pitanjima od zajedničkog interesa. Radujemo se daljem jačanju saradnje dvije strane i ubrizgavanju snažnog zamaha u oporavak svjetske ekonomije", rekao je novinarima portparol ministarstva Vang Venbin.
Mišustin će boraviti u Kini u utorak i srijedu.
Zamjenik stalnog predstavnika Kine u Ujedinjenim nacijama Geng Šuang ranije je ponovo kritikovao zapadne države koje prodaju oružje Ukrajini, rekavši da to samo dovodi do eskalacije, većeg broja civilnih žrtava i raseljavanja, kao i da otežava postizanje prekida vatre i početak mirovnih pregovora.
Kina tvrdi da ne šalje oružje nijednoj strani u tom sukobu, da je neutralna strana i da želi da pomogne da se sukob okonča. Takođe je odbila da kritikuje invaziju i okrivila Zapad da provocira Moskvu.
Geng je rekao da će snabdijevanje oružjem takođe predstavljati izazov i za poslijeratnu obnovu.
"Ako to oružje dođe do terorista ili oružanih grupa, vjerovatno će izazvati nova previranja u širem geografskom području. Sve strane treba da promovišu političko rješenje iskreno i hitno i da stvore uslove za prekid vatre", naveo je Geng.
(BETA)
Lideri Grupe sedam (G7) saopštili su danas da su obezbijedili novčanu pomoć za Ukrajinu za ovu godinu i početak naredne godine, pošto su ponovili svoju posvećenost pružanju finansijske i vojne podrške u njenoj borbi protiv Rusije.
"Danas preduzimamo nove korake kako bismo osigurali da Rusija nezakonita agresija na suverenu državu Ukrajinu ne uspije i kako bismo podržali ukrajinski narod u njegovoj potrazi za pravednim mirom zasnovanom na poštovanju međunarodnog prava", navodi se u saopštenju lidera G7 koji su se sastali u Hirošimi, prenosi Rojters.
Dodaje se da je potrebno potpuno i bezuslovno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, kao i da su zemlje članice dogovorile dodatne sankcije protiv Moskve.
(MINA)
Ruske vojne snage posljednjih sedmica su pojačavale odbrambene položaje u i oko nuklearne elektrane Zaporožje na jugu Ukrajine, izjavila su četiri svjedoka, uoči očekivane kontraofanzive u regionu.
Kako navodi Rojters, oko grada su iskopani novi rovovi i postavljeno je još mina.
Russke snage već nekoliko mjeseci imaju postavljene vatrene položaje na nekim od zgrada fabrike zbog mogućeg odvraćanje od dronova.
Mjere koje su opisala dvojica Ukrajinaca koji rade u elektrani i još dva stanovnika grada Energodara naglašavaju rizike koje rat predstavlja za bezbednost najveće evropske nuklearke.
Ruska državna kompanija za nuklearnu energiju Rosatom saopštila je da svaka moguća vojna akcija Ukrajine predstavlja prijetnju po nuklearnu bezbjednost i da se oprema elektrane održava kako treba.
Pojedini stručnjaci za nuklearnu industriju rekli su da su uznemireni i upozorili da bi svako oštećenje elektrane moglo imati strašne posljedice po ljude, okolinu, rat i globalnu nuklearnu industriju.
"Nuklearni reaktori nisu dizajnirani za ratne zone i ne vjerujem da mogu biti bezbjedni u ratnoj zoni", rekao je Nikolas Rot, direktor istraživačkog centra Inicijativa za nuklearnu pretnju.
Petro Kotin, šef ukrajinske nuklearne agencije Energoatom, rekao je Rojtersu da ne vjeruje da će ukrajinske snage izvesti napad direktno na elektranu i da bi umjesto toga mogle da pokušaju da primoraju Ruse da se povuku presijecanjem linija snabdijevanja.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana odbila je još jedan ruski vazdušni napad u petak rano ujutro, oborivši 19 dronova i projektila od 28 lansiranih, navela je vojska.
"Tri projektila lansirana su iz Crnog mora i oboreno je 16 bespilotnih letjelica. Granatiranje se nastavlja gotovo svakodnevno", rekao je za ukrajinsku televiziju portparol ukrajinskih zračnih snaga, Jurij Ihnat.
"Sve mete nisu pogođene", dodao je.
Rusija je ovog mjeseca povećala broj raketnih i napada dronom, što Kijev pripisuje strahu Moskve od očekivane ukrajinske protivofanzive.
Ukrajinske vlasti ne izvještavaju o udarima na kritičnu infrastrukturu ili vojne objekte, prenosi Rojters.
Ukrajinska prijestolnica Kijev je i dan ranije bila meta napada iz vazduha, deveti put ovoga mjeseca.
Taj napad je "bez presedana po snazi, intenzitetu i raznolikosti upotrijebljenog oružja", objavila je na Telegramu kijevska gradska admistracija.
Jedna osoba poginula je u četvrtakl, a dvije su ranjene u raketnom udaru na Odesu, lučki grad na Crnom moru na jugozapadu, naveli su zvaničnici.
Eksplozije su se u četvrtak čule i u centralnoj Ukrajini, u regijama Vinica, Kmelnicki i Žitomiru.
(RSE)
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 449. dan. Šta se dešavalo juče možete pogledati na linku ispod.
Povezani članci
Bonus video:
