Silicijumska Saksonija: Niče nova fabrika čipova u Drezdenu

Tajvanski koncern TSMC gradi novu fabriku poluprovodnika u Drezdenu. Rukovodstvo koncerna dalo je zeleno svjetlo za investiciju od više milijardi eura.

5078 pregleda 1 komentar(a)
Njmački ministar privrede Robert Habek u posjeti kompaniji "Infineon", Foto: Reuters
Njmački ministar privrede Robert Habek u posjeti kompaniji "Infineon", Foto: Reuters

TMSC je vodeći proizvođač poluprovodnika u svijetu. Upravni odbor tajvanskog koncerna odlučio je da u Drezdenu, na istoku Njemačke, budu izgrađeni novi proizvodni pogoni za čipove. Fabrika će se graditi u partnerstvu s drugim koncernima kao što su Boš, Infineon i NXP. Zajednička investicija će iznositi više od deset milijardi eura.

U zajedničkom saopštenju navodi se: „Cilj je izgradnja moderne fabrike poluprovodnika od 300 milimetara, kako bi se pokrio brz rast potreba automobilske industrije i drugih industrijskih sektora.“ Dodaje se i da će konačna investiciona suma biti poznata kada bude razjašnjena visina državnih subvencija.

Ranije je bilo riječi o čak pet milijardi eura njemačkih državnih subvencija, ali pod uslovom da to odobri Evropska komisija. Njemačka bi taj novac obezbjedila iz Fonda za klimu i transformaciju.

Predviđeno je da fabrika proizvede 40.000 takozvanih vafera – čipova veličine od 22 do 28 nanometara puta 12 do 16 nanometara. Zajedničko preduzeće ESMC zapošljavaće 2.000 ljudi. Trebalo bi da izgradnja počne u drugoj polovini 2024, a završetak gradnje predviđen je za 2027. TSMC će zadržati kontrolu nad 70 odsto zajedničkog preduzeća, a preostali partneri će imati po deset odsto udjela.

Njemački ministar privrede Robert Habek (Zeleni) rekao je: „Sa investicijom za koju se odlučio TSMC u Njemačku dolazi još jedan globalni igrač u branši poluprovodnika.“ Dodao je i da to pokazuje kako je Njemačka atraktivno mjesto za ulaganje u ključne tehnologije kao što je mikroelektronika. Habek je istakao da se radi na tome da se dodatno poboljšaju okvirni uslovi za takve velike investicije, da se ubrza izdavanje dozvola i smanji birokratija. „Za to je potrebna odlučnost na svim nivoima“, zaključio je njemački ministar.

I Intel ulaže u Njemačku

Nemačka je do sada odobrila 20 milijardi subvencija kako bi velike firme kao što je američki Intel ili Infineon izgradile proizvodne pogone u zemlji. Otkako Vašington pokušava da se oslobodi zavisnosti od azijske proizvodnje čipova, to se poklapa sa interesom firmi u Evropi i Americi da stvore bezbedne lance snabdevanja.

TSMC ulaže u pogone i u SAD i Japanu. Razlog leži i u strahu od moguće eskalacije sukoba između Kine i Tajvana, koji bi donio teške poremećaje na trgovinskim putevima. Najveći broj čipova koji se ugrađuju u proizvode visoke tehnologije trenutno potiču iz Tajvana, Japana, Kine i Južne Koreje.

Što se tiče Njemačke, najprije je američki koncern Intel posle dugih pregovora dobio odobrenje da gradi fabriku čipova u Magdeburgu. Riječ je o investiciji od 30 milijardi eura koja sa sobom povlači deset milijardi eura državnih subvencija. Njemačka vlada ukazuje i na neophodnu dozvolu Evropske komisije.

Minhenska firma za proizvodnju poluprovodnika Infineon investira pet milijardi eura u nove pogone u Drezdenu, a to gradilište svečano je otvoreno u maju. Američki koncern Višej namjerava da gradi svoje pogone u gradiću Iceho na sjeveru Njemačke. I južnokorejski Samsung razmišlja o gradnji fabrike u Evropi. To je i bila tema posjete njemačkog kancelara Olafa Šolca Seulu početkom ljeta. Američki koncern Volfspid obznanio je da će graditi fabriku čipova u zapadnoj njemačkoj pokrajini Zarland.

Smatra se da Njemačka ima dobre karte prilikom odlučivanja o mjestu ulaganja, jer već postoje brojne fabrike čipova. Dakle, već postoji okruženje sačinjeno od preduzeća, dostavljača, saradnika i istraživačkih kapaciteta: „Moramo doprinijeti tome da planirane investicije sada zaista dođu u Njemačku i Evropu“, upozorio je Šolc u maju.

„Silicijumska Saksonija“ i dalje raste

Drezden je među svjetski najznačajnijim mjestima za industriju poluprovodnika. Još u vrijeme komunističke vladavine u Drezdenu je bilo sjedište Robotrona, najvećeg proizvođača računara. Na tamošnjem uglednom Tehničkom univerzitetu školuju se stručnjaci informacione tehnologije i inženjeri elektronike. Nekadašnja Istočna Njemačka ulagala je u Drezden kako bi smanjila tehnološki zaostatak za Zapadom.

Posle ponovnog ujedinjenja zemlje, brojna preduzeća za proizvodnju poluprovodnika naselila su se u Drezdenu. Američka firma AMD, koju je posle preuzeo Globalfoundries samo je jedan od primjera. I njemačko preduzeće iz te branše Infineon uložilo je novac u svoje pogone u gradu. Godine 2021. Boš je takođe uložio novac u svoju fabriku čipova u glavnom gradu Saksonije. Odavno se govori o „Silicijumskoj Saksoniji“, po ugledu na kalifornijsku „Silicijumsku dolinu“.

„Silicijumska Saksonija“ je ujedno i ime udruženja koje u Drezdenu okuplja firme iz te branše, kao i istraživačke institute i univerzitete. Učlanjeno je više od 390 preduzeća sa 50.000 zaposlenih. Prema tim podacima, to je najveće njemačko područje s velikom koncentracijom preduzeća iz oblasti informacione tehnologije, a spada i u najveće evropske oblasti te vrste.

Frank Bezenberg, menadžer „Silicijumske Saksonije“, kaže da je upravo takva koncentracija, „efekat klastera“, odnosno to je ono što region čini atraktivnim. „Postoji mnogo znanja iz te oblasti i bogata istorija“, kaže Bezenberg za DW.

Bonus video: