Ukupni obim vojne, finansijske i humanitarne pomoći, koju su evropske zemlje već stavile Ukrajini na raspolaganje ili su je obećale, dva puta je veći od američke pomoći toj zemlji. U planovima evropskih država ta je pomoć već zacrtana kao posebna stavka, i u budžetu Evropske unije, ali i u budžetima pojedinih zemalja.
Do ovog saznanja došla je grupa naučnika sa Instituta za svjetsku privredu (IfW) u njemačkom Kilu. Institut od ruske invazije u okviru projekta "Ukraine Support Tracker" prati i dokumentuje međunarodnu podršku Ukrajincima. U najnovijem izvještaju se nalaze podaci koji su bili dostupni do 31. jula 2023.
Novčana, odnosno druga pomoć koja je Ukrajini obećana na poslednjem sastanku takozvane „Ramštajn-grupe“ u srijedu u Briselu, nije uključena u rezultate. Na ovonedeljnom sastanku je američki ministar odbrane Lojd Ostin doduše naglasio kako će SAD nastaviti da pružaju podršku Ukrajini sve dok to bude potrebno. Ali, unutrašnjepolitičke trzavice u Vašingtonu bude sumnje oko toga hoće li američka vlada zaista i ubuduće moći da šalje pomoć Ukrajini u istom obimu kao do sada.
Članice udvostručile pomoć
"Zanimljivo je kojom je brzinom Evropa prešla na program trajne, višegodišnje pomoći Ukrajini“, kaže Kristof Trebeš, rukovodilac tima koji objavljuje "Ukraine Support Tracker". „U poređenju s tim SAD sad znatno kaska iza EU, s obzirom na to da SAD poslednjih mjeseci nije dala nikakva znatnija nova obećanja pomoći“.
Trebeš naglašava da je „udvostručenje pomoći EU izuzetna promjena u odnosu na prvu ratnu godinu, kada je Vašington diktirao tempo. Evropska komisija je u Briselu 20. juna objavila da će podrška Ukrajini u finansijskom planu za godine od 2024. do 2027. biti udvostručena na 50 milijardi eura.
Istovremeno je više evropskih zemalja predstavilo i sopstvene višegodišnje programe pomoći.
Njemačka je tako pripremila četvorogodišnji paket vojne pomoći vrijedan 10,5 milijardi eura (2024.-2027.), Norveška će u roku od pet godina Ukrajincima na raspolaganje staviti pomoć vrijednu 6,6 milijardi eura – otprilike pola te svote je vojna pomoć. Slične pakete višegodišnje pomoći usvojile su i Danska, Velika Britanija, Švajcarska, Švedska, Portugalija i Litvanija. A osim toga neke države na raspolaganje stavljaju i sredstva za kratkoročnu pomoć, prije svih Njemačka (619 miliona eura) i Velika Britanija (286 miliona eura).
Kada se sabere pomoć koju je obećala EU i pomoć pojedinačnih zemalja članica, onda se dolazi do svote koja je skoro dva puta veća od onih 70 milijardi eura, koje je Vašington po navodima "Ukraine Support Tracker" već dao ili obećao Ukrajini.
A kad u tu kalkulaciju uključimo i druge evropske zemlje koje nisu članice Evropske unije, onda se ukupni obim pomoći evropskih donatora penje na 156 milijardi eura.
Visina pomoći u odnosu na BDP
Lista zemalja koje su Ukrajincima već stavile pomoć na raspolaganje znatno se mijenja kada se visina pružene pomoći posmatra u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP).
“U odnosu na BDP, uz uvažavanje višegodišnjih programa pomoći, Norveška je najveći donator. Ta zemlja je Ukrajini obećala pomoć koja iznosi 1,7 odsto norveškog BDP-a”, zaključuju stručnjaci Instituta za svjetsku privredu.
Slijede baltičke zemlje Litvanija, Estonija i Letonija, koje su uznemirene razvojem situacije, odnosno prijetnjom koju vide u Rusiji.
Danska je na petom mjestu sa skoro tri milijarde eura, odnosno 1,1 odsto BDP-a. Među deset prvih zemalja nalaze se još Poljska, Slovačka, Češka, Njemačka i Finska. Od tih pet država za sada je samo Njemačka obećala višegodišnji program pomoći. U Slovačkoj bi se zbog ishoda parlamentarnih izbora održanih 30. septembra moglo dogoditi da ta zemlja redukuje pomoć Ukrajini, ili da je čak obustavi. SAD za pomoć Ukrajini izdvaja 0,3 odsto svog BDP-a i nalazi se na 16. mjestu po ovoj statistici.
Obećano (ni)je isporučeno
"Uprkos novim obećavajućim najavama slanja pomoći treba ipak da se sačeka i vidi koliko će od toga zaista biti i isporučeno, odnosno kad“, upozorava Kristof Trebeš iz Instituta za svjetsku privredu. "U prošlosti su evropski donatori često bili spori u slanju obećane pomoći, to će se, nadajmo se, u budućnosti događati rjeđe.“
Po navodima stručnjaka iz Kila, još uvijek postoji veliki jaz između obećane i isporučene pomoći, naročito u pogledu tenkova, artiljerijske municije i raketnih sistema protivvazdušne odbrane. Ali oni naglašavaju:
„Što se tiče sistema teškog naoružanja bilo je dosta novih isporuka. Udio stvarno isporučenih sistema u odnosu na one koji su bili obećani po najnovijim podacima povećao se za pet odsto i sada iznosi 69 odsto.“
Bonus video:
