Samo dva dana pred lokalne izbore u Moldaviji zabranjeno je učešće Stranke šansi koja se povezuje sa odbjeglim oligarhom Ilanom Sorom.
Obavještajna služba optužuje Sora da je pomogao pri ubacivanju pedeset miliona eura u zemlju, novca navodno namijenjenog za organizovanje protesta protiv proevropskih vlasti i „kupovinu“ glasača pred izbore u nedjelju.
Šef moldavske obavještajno-bezbjednosne službe (SIS) Aleksandru Musteata u ponedjeljak (30. oktobra) rekao je da SIS posjeduje informacije i dokaze da će Rusija uticati na izbore koji se u Moldaviji održavaju u nedjelju.
„To se radi putem različitih metoda, uključujući i nelegalno finansiranje stranaka tokom izborne kampanje, kupovinu glasova i korumpiranje kandidata, ali i kroz kampanje dezinformisanja“, rekao je šef SIS.
U tom kontekstu, Musteata je pozvao Komisiju za vanredne situacije da odmah zatvori šest televizijskih stanica i 31 internet-portal koji su uključeni u „informativne napade na Moldaviju“.
Prethodno su suspendovane licence šest drugih televizijskih stanica i blokirano na desetine sajtova koji opravdavaju rat Rusije protiv Ukrajine.
Komplikovan geopolitički kontekst
Lokalni izbori u nedjelju (5. novembar) testiraće proevropsku vlast nakon dvije godine mandata – perioda tokom kojeg je Moldavija uspjela da postane kandidat za članstvo u EU, dok se nalazila u sjenci ruske agresije protiv Ukrajine.
Međutim, rat u neposrednoj blizini značajno je uticao na privredu male države između Rumunije i Ukrajine. Prošle godine, kao rezultat ruske ucjene, Moldavija je doživjela najgoru energetsku krizu u istoriji, koja je rezultirala inflacijom od preko 30 odsto.
I dalje izuzetno jaka ruska propaganda iskoristila je taj rast cijena da kompromituje proevropsku vladu. Iako je vlada, uz pomoć EU i drugih spoljnih partnera, uspjela da nadoknadi 50 odsto računa građana prošle zime, finansijski teret za porodice ostao je veoma visok, što je, prema anketama, naštetilo ugledu vladajuće Stranke akcije i solidarnosti (PAS).
Ipak, građani i dalje imaju najviše povjerenja u tu stranku reformske predsjednice Maje Sandu.
Već više od godinu dana Kišinjev nije kupio nijedan kubni metar gasa od ruske korporacije Gazprom, a u naredne dvije godine biće puštena u rad dva visokonaponska voda koja će povezati energetski sistem zemlje sa Rumunijom.
Već je u funkciji i moldavski gasovod povezan sa Rumunijom. To znači da zemlja više neće zavisiti ni od ruskog gasa, ni od proizvodnje električne energije (koja se bazira na ruskom gasu) u elektrani Kučiurgan, koju kontroliše proruski separatistički režim u Pridnjestrovlju.
Glavna tema: Predsjednički izbori 2024.
Lokalni izbori važni su i s obzirom na predsjedničke izbore 2024. godine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj je preduzeo mnoge napore kako bi destabilizovao Moldaviju i srušio ustavni poredak u toj zemlji, sa ciljem da blokira njen evropski kurs.
Rusiji su u tome pomagale i još uvijek pomažu stranke korumpiranih oligarha koji su pobjegli iz zemlje nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 2019.
Osobe koje su već osuđene ili su na međunarodnim potjernicama, uz podršku iz Moskve, udružile su svoj finansijski kapital i ulažu velika sredstva u razne stranke i kandidate.
Iako su njihovi kandidati do sada služili samo proruskim strankama i bili odlučni protivnici procesa pridruživanja Moldavije Evropskoj uniji, neki od njih sada tvrde da su proevropski orijentisani. Jedni se okreću sredini društva, dok drugi hvale Rusiju i Putinove postupke u Ukrajini.
Prema anketama, 30 odsto Moldavaca opravdava rusku invaziju na Ukrajinu.
Procjene vlasti su jasne: kriminalna grupa želi da povrati kontrolu nad zemljom kako bi je učinila dostupnom Putinu.
Nakon što je Ustavni sud zabranio stranku SOR odbeglog oligarha Ilana Sora, koja je klasifikovana kao kriminalna organizacija, on je u aktuelnoj kampanji aktivirao nekoliko drugih stranaka koje postoje samo formalno, a za koje su moldavski tužioci tvrdili da se finansiraju potpuno ilegalnim metodama. Sada je jedna od njih zabranjena.
Gotovo svake sedmice policija vrši racije tokom kojih pronalazi ogromne količine novca. Novac je u zemlju navodno donošen u gotovini, putem kurira, ponekad uz konsultacije sa graničnom policijom ili putem kreditnih kartica izdatih u Dubaiju.
Ilan Sor, koji je najvjerovatnije u Izraelu, nalazi se na listi međunarodnih sankcija EU, SAD i drugih država – kao i Vladimir Plahotnjuk, još jedan oligarh kojeg traži moldavsko pravosuđe zbog pljačke zemlje u periodu od 2014. do 2019. godine.
Plahotnjuk je kontrolisao državne institucije preko parlamentarne većine korumpiranih poslanika tokom zloglasnog „pljačkanja milijarde“. U to vreme iz moldavskog bankarskog sistema nestalo je oko milijardu dolara. Za sada nema pouzdanih informacija o tome gde se oligarh nalazi.
Borba za glavni grad
Najvažnija politička borba na izborima vodiće se oko glavnog grada Kišinjeva. Za mjesto gradonačelnika prijavilo se 27 kandidata – što je rekordan broj.
Kandidati sa najvećim izgledima su aktuelni gradonačelnik Jon Čeban, koji vodi u anketama, i kandidat PAS-a Lilijan Karp.
Čeban, nekada vodeći član Komunističke partije, na mjesto gradonačelnika je 2019. godine došao uz podršku socijalista predvođenih proruskim predsjednikom Igorom Dodonom. Sada je lider nove stranke pod imenom „Alternativni nacionalni pokret“, koja zvanično podržava evropsku integraciju.
Nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju između Republike Moldavije i EU 2014. godine, Čeban je rekao da će taj sporazum odvesti zemlju „do katastrofe“.
Njegov glavni protivkandidat, Lilijan Karp, poslanik je stranke PAS u moldavskom parlamentu, predsjednik parlamentarne Komisije za nacionalnu bezbjednost i zagovornik ujedinjenja Moldavije sa Rumunijom.
Prema najnovijim anketama, širom zemlje vladajuća stranka PAS može da očekuje oko 20 odsto glasova. Slijedi blok komunista i socijalista s nešto manje od 12 procenata i Čebanov pokret sa oko šest odsto glasova.
Bonus video:
