EU da se prilagodi novoj realnosti

Na izborima za Evropski parlament očekuje se da desničarske grupe prvi put dobiju pravi uticaj unutar bloka, međutim ključno je kako će na to reagovati centar

17688 pregleda 28 reakcija 5 komentar(a)
Na izborima za EP očekuje se rast tvrde desnice, Foto: REUTERS
Na izborima za EP očekuje se rast tvrde desnice, Foto: REUTERS

Kada večeras počnu da pristižu rezultati Evropskih parlamentarnih izbora, prema istraživanjima oni će pokazati da je jedina direktno birana međunarodna skupština nedvosmisleno skrenula udesno.

Ipak, uprkos svoj priči o značajnom rastu snaga na krajnjoj evropskoj desnici, njihov napredak je generalno u skladu sa trendom prisutnim u proteklih nekoliko decenija ili više. Razlika će biti u tome kakva će reakcija uslijediti.

"Suština priča ovdje nije nastavak napredovanja partija tvrde desnice", kazao je Alberto Alemano, profesor EU prava na poslovnoj školi HEC Pariz i na Koledžu Evrope. "Već razmjer koliko je desni centar spreman da normalizuje neke od njih".

Plakati u Hagu uoči izbora za Evropski parlament
Plakati u Hagu uoči izbora za Evropski parlamentfoto: REUTERS

Širom Evrope, nacionalne konzervativne i krajnje desničarske partije su sada u vladi u više članica EU: Hrvatskoj, Češkoj Republici, Finskoj, Mađarskoj, Italiji i Slovačkoj.

U Švedskoj, jedna krajnje desničarska partija podržava drugu desničarsku koaliciju u zamjenu za ustupke u oblasti imgracija i prava. U Holandiji, Stranka Slobode Gerta Vildersa postigla je dogovor da formira buduću vladu.

Djeluje izvjesno da će izbori koji se na jesen održavaju u Austriji rezultirati koalicijom koju će predvoditi krajnje desničarska Slobodarska partija (FPO). U Francuskoj, Nacionalno okupljanje na čelu sa Marin le Pen je prema istraživanjima u prednosti, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) druga najpopularnija partija u Njemačkoj, ispred tri vladajuće stranke.

Udarci koje su stranke krajnje desnice i nacional-konzervativci pretrpjeli na izborima u Španiji i Poljskoj prošle godine pokazuju da ne mora da znači da je napredak nezaustavljiv. Međutim, preovlađujući trend je jasan.

Razbijanje sanitarnog kordona

Na nivou EU "velika mejnstrim koalicija" desnog centra, lijevog centra i liberalnih partija je uvijek imala apsolutnu većinu mjesta u parlamentu, zadržavajući - manje ili više - sanitarni kordon oko tvrde desnice.

Istraživanja pokazuju da će centar ovog puta zadržati većinu, ali u smanjenom obliku. Zajedno, desničarske partije trebalo bi da osvoje petinu ili više od 720 poslaničkih mjesta u EP - što je u teoriji više nego dovoljno da nameću svoju volju.

Međutim, analitičari i posmatrači se slažu da će prvi put Evropski nacional-konzervativci i partije krajnje desnice moći da imaju pravi uticaj na političku agendu EU. Dakle, sanitarni kordon urušava.

"Dinamika će biti značajno drugačija", kazao je jedan visoki diplomata EU. "Jasno je da djelovi tvrde desnice žele da maksimalno pojačaju svoj uticaj kroz saradnju, a ne sukobe. I očigledno je da su djelovi mejnstrima otvoreni za tu mogućnost".

To bi moglo imati značajan uticaj na političku agendu EU, naročito u oblastima gdje desničarske pozicije imaju najviše odjeka: imigracija, klimatske akcije, proširenje, institucionalna reforma, kulturološki identitet i moguće vladavina prava.

Situacija bi bila alarmantnija da tvrda desnica nije podijeljena na više klanova. Ona se slaže oko nekih tema, ali je žestoko podijeljena oko drugih, pojedine partije su usidrene u suprotstavljenim parlamentarnim grupacijama dok su pojedine politički beskućnici.

Od Helsinkija do Haga, partije desnog centra - većinom članice EPP-a - su više nego voljne da sarađuju sa populističkim partijama tvrde desnice na nacionalnom nivou, trgujući sa podrškom strožim politikama prema migraciji i popuštanjem u vezi sa klimatskom akcijom

Većina evropskih partija tvrde desnice želi da smanji autoritet EU, suzbije imigraciju i odloži zeleni dogovor. Međutim, osim toga, oni su kao rogovi u vreći: pojedini su kritični prema EU ali uglavnom konstruktivni, drugi su suštinski protiv EU u veoma opstruktivni.

Pojedini, uglavnom u nacional-konzervativnoj grupaciji Evropski konzervativci i reformisti (ECR), na čijem čelu je italijanska premijerka Đorđa Meloni, čvrsto podržavaju Kijev, ostali, u grupaciji Identitet i demokratija na čelu sa Marin le Pen, prijateljski su nastrojeni prema Moskvi.

Ipak mnogi, uključujući AfD - koji je izbačen iz ID-a kao previše ekstreman - i Fides Viktora Orbana, ne pripadaju nijednoj grupaciji. Neka vrsta reorganizacije, koja bi mogla značiti pridruživanje Fidesa ECR-u i formiranje nove grupe oko AfD-a koja bi bila još više desničarska od ID-a, djeluju neizbježno.

"Supergrupa" krajnje desnice koja bi ujedinila sve ili mnoge frakcije, kako je to Le Penova predlagala Melonijevoj što je podržao i Orban, izgleda da nema prolaz. "Oni su suštinski nekompatibilni, i preveliki nacionalisti da bi sarađivali preko granica", kazao je Alemano.

Glasanje u Dablinu na izborima za Evropski parlament
Glasanje u Dablinu na izborima za Evropski parlamentfoto: REUTERS

Štaviše, kazao je doktor Nikolaj fon Obdarza, šef EU istraživanja na njemačkom Institutu za Međunarodne poslove (SWP), "za Melonijevu, ujedinjena supergrupa bi ponovo otrovala njen brend. Njoj je mnogo zanimljivije da radi sa desnim centrom".

Međutim, zvanična saradnja između različitih desničarskih frakcija možda nije neophodna da bi se neke njihove suštinske pozicije odrazile na vodeće funkcije u EU i, vremenom, na političke izbore bloka u vezi sa nizom ključnih tema.

Favortkinja za predsjednicu Evropske komisije, na primjer, je Ursula fon der Lajen, kojoj je potrebna prosta parlamentarna većina za drugi mandat ali je možda neće dobiti jer se smatra da do 15 odsto poslanika iz redova "široke koalicije" vjerovatno neće glasati za nju.

Boreći se za glasove, Fon der Lajenova je obigravala oko Melonijeve - koja je suprotno svim očekivanjima pokazala da je, makar na površini, posvećena Evropljanka.

Logika Fon der Lajenove je jasna. Njena Evropska narodna partija (EPP) desnog centra, koja bi prema očekivanjima ponovo trebalo da osvoji najviše glasova na izborima za Evropski parlament, saopštila je da je voljna da radi sa svakom strankom dokgod je ona "pro-EU, proukrajinska, i podržava vladavinu prava".

To isključuje većinu ID-a. Međutim, pridobijanje Melonijeve i moguće drugih članova ECR-a služilo bi mnogim svrhama: dodatno bi podijelilo tvrdu desnicu, donijelo bi joj dodatne glasove koji joj mogu biti potrebni i ono što je ključno bilo bi u skladu sa mnogim političkim ciljevima EPP-a.

Prekretnica?

Od Helsinkija do Haga, partije desnog centra - većinom članice EPP-a - su više nego voljne da sarađuju sa populističkim partijama tvrde desnice na nacionalnom nivou, trgujući sa podrškom strožim politikama prema migraciji i popuštanjem u vezi sa klimatskom akcijom.

Prema mišljenju analitičara, taj proces je sada uveliko u toku u Briselu, mada ne i zvanično budući da su Socijalisti i demokrate iz lijevog centra i liberali iz Obnovimo Evropu i Zeleni kazali da neće podržati Fon der Lajenovu ukoliko sklopi dogovor sa tvrdom desnicom.

Međutim, doktorka Stefani Luk, istražiteljka Univerziteta Šefilda, kazala je da imajući u vidu predviđeni uspjeh tvrde desnice i "sve veći broj oblasti u kojima se prepliću politike EPP-a i ECR-a/ID-a, izgleda vjerovatno da će desni "savezi zasnovani na temama" postai "uobičajeniji".

Zapravo desna većina - kombinacija djelova EPP-a, ECR-a i ID-a - je već ugledala svjetlost dana, kada su sve tri grupacije zajedno radile protiv, na primjer, planiranog zakona EU o obnavljanju prirode, koji je sada na ivici kolapsa.

EPP će morati da bude oprezna, kazao je Fon Ondarza. "Ukoliko prečesto stane uz tvrdu desnicu, mogla bi izgubiti svu podršku centra", kazao je on. "Međutim, istovremeno biće pod velikim pritiskom da progura ono što bude smatrala "pravim desnim politikama".

Nezadovoljni nakon godina kompromisa sa lijevim centrom, liberalima i Zelenima, mnogi članovi EPP-a jedva čekaju šansu da izvuku korist od glasova tvrde desnice za odlaganje, na primjer, planirane EU zabrane za proizvodnju novih automobila na fosilna goriva do 2035.

Nova ravnoteža moći koja naginje udesno važila bi samo u parlamentu, ne i u Komisiji, kazao je Alemano. "Stoga, tvrda desnica će samo moći da odloži ili uspori inicijative, ne da iznosi nove predloge politika, što je posao Komisije", kazao je on.

Međutim, to bi "itekako moglo dovesti do toga da komisija kaže: vidite, imajući u vidu ovaj parlament, nema svrhe čak ni predlagati", dodao je. Uticaj na EU politiku bio bi postepen, ali realan.

Ignorisanje tvrde desnicu, kazao je jedan diplomata EU, postaće mnogo teže nakon ovih izbora: "Stiče se utisak da je ovo, možda, neka vrsta prekretnice".

Prevod: N.B.

Bonus video: