Istočna Evropa suočava se sa izazovima koje donosi potencijalni povratak ukrajinskih radnika ukoliko se postigne mir u Ukrajini, što bi moglo dodatno opteretiti tržišta rada i povećati inflaciju. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, preko 4,3 miliona ukrajinskih izbjeglica našlo je utočište u Evropskoj uniji, od čega je veliki broj u centralnim i istočnim evropskim zemljama. Oni su popunili radna mjesta u uslovima rekordno niske nezaposlenosti i time pomogli rastu ekonomija ovih zemalja.
Međutim, njihov povratak u Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog dogovora mogao bi izazvati poteškoće, upozoravaju eksperti.

“Demografija je rizik, a rješavanje rata u Ukrajini će taj rizik dodatno pogoršati, jer će se neki od tih Ukrajinaca vratiti kući”, izjavila je Šarlot Rue, generalna direktorka za centralnu i jugoistočnu Evropu u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Prema procjenama Rajfajzen banke, privredni rast u centralnoj i istočnoj Evropi iznosio je 2,2% prošle godine, što je više od prosjeka eurozone, koja je imala rast od svega 0,8%. Ukrajinski radnici značajno su doprinijeli ovom uspjehu, naročito u sektorima proizvodnje i izvoza.
Kristijan Peter iz J. Safra Sarasin banke ističe da je uspjeh mnogih ekonomija u regionu direktno povezan sa dolaskom Ukrajinaca i upozorava na izazove koji bi nastali njihovim povratkom, posebno u gradovima poput Praga, Bratislave i Varšave.
Istočnoevropske ekonomije već se suočavaju sa drugim izazovima, uključujući moguće trgovinske ratove i rast državnog duga. Na primjer, Poljska, Rumunija i Slovačka bilježe rast duga u odnosu na BDP, pri čemu je poljski deficit prošle godine dostigao 5%, znatno iznad ciljanih 3% u EU. Pored toga, gubitak radne snage dodatno bi pritisnuo tržišta rada. U Poljskoj, gde je nezaposlenost na istorijskom minimumu, rast plata dostigao je 10%, što dodatno otežava smanjenje kamatnih stopa centralnih banaka.
Mada postoji zabrinutost zbog povratka ukrajinskih radnika, neki analitičari vjeruju da bi posljeratna obnova Ukrajine mogla donijeti prilike za susjedne zemlje, posebno za Poljsku. Ipak, globalne ekonomske prijetnje, uključujući snažan američki dolar i neizvjesnosti oko američke trgovinske politike, dodatno komplikuju situaciju.
Ana Tripović iz Ministarstva finansija Srbije izjavila je na jednom forumu da su dugovi iz vremena pandemije, energetska kriza izazvana ruskom invazijom i jak dolar otežali servisiranje međunarodnog duga za mnoge zemlje u regionu. “Tržišne okolnosti postaju sve složenije”, kazala je Tripović.
Dolazak Donalda Trampa na funkciju predsjednika SAD i njegovo obećanje da će okončati neprijateljstva između Rusije i Ukrajine kada preuzme dužnost 20. januara podstakli su mnoge da počnu razmatrati budućnost poslije rata u Ukrajini. Međutim, nije jasno kako Tramp planira da ostvari taj cilj, a njegovi savjetnici su priznali da su njegova obećanja bila nerealna da će do eventualnog mirovnog sporazuma u najmanju ruku proteći mjeseci.
Bonus video:
