Predsjednik Rusije Vladimir Putin namjerava da nastavi rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane da pregovara o miru pod njegovim uslovima ne obazirući se na prijetnje Donalda Trampa o oštrijim sankcijama, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se proširiti kako ruske snage budu napredovale, kazale su za Rojters tri osobe bliske Kremlju.
Putin, koji je naredio ruskim trupama da uđu u Ukrajinu u februaru 2022, nakon osam godina sukoba na istoku zemlje između proruskih separatista i ukrajinskih snaga, vjeruje da su ruska ekonomija i vojska dovoljno jake da izdrže dodatne zapadne mjere, navode izvori.
Tramp je u ponedjeljak izrazio frustraciju zbog Putinovog odbijanja da pristane na primirje i najavio novu pošiljku oružja Ukrajini, uključujući protivvazdušne sisteme “patriot”. Takođe je zaprijetio dodatnim sankcijama Rusiji ukoliko se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.
Tri ruska izvora, upućena u dešavanja na najvišem nivou Kremlja, rekli su da Putin neće zaustaviti rat pod pritiskom sa Zapada i vjeruje da Rusija - koja je preživjela najteže sankcije koje je Zapad uveo - može podnijeti i dodatne ekonomske poteškoće, uključujući prijetnje američkim carinama koje bi pogodile kupce ruske nafte.
“Putin smatra da niko nije ozbiljno razgovarao s njim o konkretnim detaljima mira u Ukrajini - uključujući Amerikance - pa će nastaviti sve dok ne dobije ono što želi”, rekao je jedan od izvora za Rojters, pod uslovom da ostane anoniman zbog osjetljivosti situacije.
Uprkos nekoliko telefonskih razgovora između Trampa i Putina, kao i posjetama američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa Rusiji, ruski lider smatra da nije bilo detaljnih razgovora o osnovama mirovnog plana, rekao je izvor.
“Putin cijeni odnos s Trampom i imao je dobre razgovore s Vitkofom, ali interesi Rusije su iznad svega”, dodao je sagovornik britanske agencije.
Prema navodima izvora, Putinovi uslovi za mir uključuju pravno obavezujuće obećanje da se NATO neće širiti na istok, neutralnost Ukrajine i ograničenje njenih oružanih snaga, zaštitu ruskog govornog stanovništva koje tamo živi, kao i prihvatanje teritorijalnih dobitaka Rusije.
Takođe je spreman da razgovara o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale velike sile, iako nije jasno kako bi to u praksi izgledalo, navode izvori.
“Rusija će djelovati u skladu sa slabošću Ukrajine”, rekao je izvor iz Kremlja dodajući da bi Moskva mogla zaustaviti ofanzivu nakon osvajanja četiri istočne oblasti Ukrajine ako naiđe na jak otpor. “Ali, ako odbrana padne, uslijediće još veće osvajanje Dnjepropetrovska, Sumija i Harkova.”
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nikada neće priznati ruski suverenitet nad okupiranim regijama i da Kijev zadržava suvereno pravo da odluči da li želi da se pridruži NATO-u.
Dva izvora navela su za Rojters da Rusija ima prednost na bojnom polju i da je njena ekonomija, prilagođena ratnim uslovima, premašila proizvodnju NATO saveza predvođenog SAD-om u ključnim vrstama municije, poput artiljerijskih granata.
Prema podacima DeepStateMap-a, obavještajne mape koja prati stanje na frontu, Rusija, koja već kontroliše gotovo petinu teritorije Ukrajine, napredovala je oko 1.415 kvadratnih kilometara u posljednja tri mjeseca.
“Apetit raste s jelom”, rekao je prvi izvor, aludirajući na to da bi Putin mogao tražiti još teritorije ukoliko se rat ne zaustavi. Druga dva izvora su to takođe potvrdila.
Rusija trenutno kontroliše Krim, koji je anektirala 2014, zatim čitavu istočnu oblast Luganska, više od 70% oblasti Donjeck, Zaporožje i Herson, kao i djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti. Putinova javna pozicija je da su tih pet oblasti - Krim i četiri istočne ukrajinske oblasti - sada dio Rusije i da se Kijev mora povući prije nego što može doći do mira.
Izvori navode da bi Putin mogao nastaviti rat dok ukrajinska odbrana ne padne i proširiti svoje teritorijalne ambicije na još veći dio Ukrajine.
“Rusija će djelovati u skladu sa slabošću Ukrajine”, rekao je treći izvor, dodajući da bi Moskva mogla zaustaviti ofanzivu nakon osvajanja četiri istočne oblasti Ukrajine ako naiđe na jak otpor. “Ali, ako odbrana padne, uslijediće još veće osvajanje Dnjepropetrovska, Sumija i Harkova.”
Zelenski je izjavio da ruska ljetnja ofanziva ne protiče onako uspješno kako se Moskva nadala. Njegovi najviši vojni zvaničnici, koji priznaju da ruske snage brojčano nadmašuju ukrajinske, navode da ukrajinske trupe drže liniju fronta i primoravaju Rusiju da skupo plati za svaki ostvareni dobitak.
SAD tvrde da je u ratu, koji je najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, povrijeđeno ili poginulo 1,2 miliona ljudi. Ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju potpune podatke o svojim gubicima, dok Moskva zapadne procjene odbacuje kao propagandu.
Tramp, koji se vratio u Bijelu kuću u januaru nakon što je obećao brz završetak rata, izrazio je frustraciju zbog toga što Putinove “priče” o miru često bivaju praćene ruskim napadima na velike ukrajinske gradove, te je nagovijestio da Vašington želi da izvrši pritisak na Moskvu da okonča rat slanjem dodatnog oružja Ukrajini.
Posljednjih dana Rusija je upotrijebila stotine dronova za napade na ukrajinske gradove.
“Ne želim da kažem da je on ubica, ali jeste žestok momak”, rekao je Tramp o Putinu, aludirajući na izjavu bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je u intervjuu 2021. nazvao ruskog lidera “ubicom”.
List “Fajnenšl tajms” objavio je da je Tramp u privatnim razgovorima podsticao Ukrajinu da pojača napade duboko unutar ruske teritorije, pa je čak pitao Zelenskog da li bi mogao da pogodi Moskvu ako mu SAD obezbijede oružje dugog dometa.
Tramp je za BBC izjavio da je “razočaran, ali da nije završio” s Putinom i da smatra da je mirovni sporazum o Ukrajini i dalje moguć.
Jedan od Rojtersovih izvora je odbacio Trampovu tvrdnju iz prošle sedmice da Putin “iznosi gomilu gluposti”, navodeći da je problem u tome što pozitivni razgovori sa Vitkofom nijesu prerasli u suštinsku diskusiju o osnovama za mir.
Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je u ponedjeljak da Tramp razmatra uvođenje carina od 100% na rusku robu, kao i sekundarne sankcije drugim zemljama koje kupuju ruski izvoz, u pokušaju da natjera Moskvu da sjedne za pregovarački sto. Rojters podsjeća da su Kina i Indija najveći kupci ruske sirove nafte.
Uprkos postojećim sankcijama i troškovima rata, ruska ekonomija vrijedna 2 biliona dolara pokazala je mnogo bolje rezultate nego što su mnogi u Rusiji ili na Zapadu očekivali. Ministarstvo ekonomije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025. godini, nakon prošlogodišnjeg rasta od 4,3%.
Drugi sagovornik britanske agencije rekao je da Tramp ima malo uticaja na Putina i sugerisao da bi Moskva, čak i ako Vašington uvede carine na kupce ruske sirove nafte, i dalje pronašla način da je proda na svjetskom tržištu.
“Putin shvata da je Tramp nepredvidiv čovjek koji može preduzeti neprijatne poteze, ali on manevriše kako ga ne bi previše iritirao”, rekao je izvor.
Gledajući unaprijed, jedan od izvora rekao je da se u narednim mjesecima vjerovatno može očekivati eskalacija krize i ukazao na opasnost od napetosti između dvije najveće nuklearne sile na svijetu. Takođe je predvidio da će se rat nastaviti.
Bonus video:
