Francuski premijer Sebastijen Lekorni predložiće Parlamentu suspenziju sporne penzione reforme "do predsjedničkih izbora 2027. godine" rekao je on danas u nastojanju da prevaziđe političku blokadu u Francuskoj.
Suspenzija te nepopularne reforme kojim se starosna granica za odlazak u penziju podiže sa 62 na 64 godine, jedva progurane 2023. godine će koštati 400 miliona eura 2026. i 1,8 milijardi eura 2027. godine, što bi trebalo nadoknaditi štednjom, rekao je on u obraćanju Parlamentu.
Socijalilstička partija je to postavila kao preduslov da ne obori vladu.
Lekorni je suočen sa dva predloga o izglasavanju nepovjerenja od strane kranje ljevičarske partije Nepokorena Francuska i kranje desničarskog Nacionalnog okupljanja. Te dvije stranke nemaju dovoljno mjesta u Parlamentu da obore Lekornijevu vladu same, ali bi premijer brzo mogao da bude smijenjen ako im se pridruži Socijalistička partija.
Lekorni se prethodno danas sastao sa svojim kabinetom da razgovara o predlozima za budžet za 2026. godinu, koji treba da bude odobren do kraja godine.
Sa vladom koja se drži o koncu tek ponovo imenovani premijer mora da napravi ustupke svojim političkim protivnicima da izbjegne glasanje o nepovjerenju kasnije ove nedjelje, dok se zemlja trudi da okonča produženu političku krizu.
Suprostavljene strane političkog spektra kritikovale su predsjednika Emanuela Makrona zbog odluke o ponovnom imenovanju Lekornija, bivšeg francuskog ministra odbrane, i četvrtog premijera u jedva godinu dana. Sa manje od dvije godine do narednih predsjedničkih izbora Nacionalno okupljanje poziva Makrona da sazove još jedne prijevremene parlamentarne izbore, dok Nepokorena Francuska hoće da Makron podnese ostavku.
Penziona reforma progurana kroz parlament bez glasanja 2023. godine uprkos masovnim protestima, postepeno mijenja starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine. Opozicione partije hoće da se ona ukine.
Taj zakon važan za Makronov drugi mandat, u središtu je političkih pregovora u Fancuskoj več nekoliko nedjelja. Socijalistička partija smatra da bi njegova suspenzija bila preduslov da ne padne vlada.
Ta pružena ruka vladi daje se u vrlo napetom konekstu, i poslije višenedjeljnje političke krize, dok je vlada formirana u nedjelju uveče pod novom prijetnjom obaranja od strane opozicije.
Zemlja prolazi kroz neviđenu političku nestabilnost od kada je Makron raspustio Paralment u junu 2024. godine, što je dovelo de parlamenta bez većine, podijeljenog između ljevice, centralne desnice i ekstremne desnice.
"Neće biti nikakvo podizanje starosne granice od sada do januara 2028", rekao je danas Lekorni.
Predlog budžeta za 2026. godinu koji treba da bude usvojen do 31. decembra, vlada je odbobrila jutros tokom prvog sastanka Lekornijeve druge vlade.
Ako Parlament ne uspije da izglasa budžet za 2026.godinu "jedini koji će se radovati zbog krize nisu prijatelji Francuske", upozorio je on.
"Ko među Francuzima bi se osjećao bolje ako se Francuska još više podijeli, ako je slabija, ako odgodi suštinska pitanja i hitna pitanja za kasnije", dodao je premijer u svom govoru Paralmentu.
Ponovno imenovanje Lekornija se vidi kao posljednja Makronova šansa da oživi svoj drugi mandat. Njegova centristička grupa nema većinu u Parlamentu a on se suočava sa rastućim kritikama čak unutar sopstvenh redova.
Bonus video:
