Italijanska premijerka Đorđa Meloni obećala je da će ponovo pokrenuti plan za zadržavanje migranata u Albaniji, koji je glavni projekat njene konzervativne vlade, a koji su sudovi blokirali, piše agencija Rojters.
Italija i Albanija su 2023. godine potpisale protokol kojim bi se migranti uhvaćeni na moru prebacivali u Albaniju, gdje bi se razmatrali njihovi zahtjevi za azil, prvi takav sporazum između jedne zemlje Evropske unije (EU) i države izvan bloka.
Međutim, plan je skoro odmah zaustavljen nakon što su italijanski sudovi naložili da se migranti vrate u Italiju, pozivajući se na probleme sa zakonima EU.
Vrhovni sud EU je u avgustu takođe presudio protiv italijanske vlade, što je predstavljalo još jedan udarac ovom planu. Ipak, Meloni je uvjerena da će kampovi u Albaniji biti operativni od sredine 2026. godine, kada bi trebalo da stupe na snagu nova pravila EU o migracijama i azilu.
"Mnogi su pokušali da ga uspore ili blokiraju, ali odlučni smo da idemo naprijed, jer ovaj mehanizam ima kapacitet da promijeni čitav (migracioni) sistem", rekla je Meloni na konferenciji za novinare u Rimu sa albanskim kolegom Edijem Ramom.
Albanski kampovi uglavnom prazni
Italija je planirala da kampovi u Albaniji obrađuju i uglavnom odbijaju zahtjeve oko 36.000 muških tražilaca azila godišnje, ali oni su uglavnom prazni od otvaranja u oktobru 2024.
Pošto migranti koji bi bili poslani u Albaniju dolaze sa vladine liste "bezbjednih zemalja", očekivalo se da će većina njihovih zahtjeva za azil biti odbijena.
Meloni smatra da cijeli projekat treba da djeluje kao sredstvo odvraćanja migranata koji pokušavaju da uđu u Italiju preko Sredozemlja.
Nakon što su sudije spriječile da se kampovi koriste prema prvobitnom planu, Italija ih je pretvorila u centre za repatrijaciju odbijenih tražilaca azila. Mediji navode da je u njima smješteno svega nekoliko stotina ljudi.
Jedan analitičar je upozorio da bi pravne prepreke mogle ostati čak i nakon što nova pravila EU stupe na snagu, s obzirom na "izuzetan" pravni status italijanskih pritvorskih objekata koji se nalaze na teritoriji strane države.
"Očekujem da će, čak i ako postanu potpuno operativni, žalbe i dalje biti podnošene", rekao je za Rojters stručnjak za migracije iz Instituta za međunarodne poslove Luka Barana.
Bonus video:
