Brisel priprema predloge da se ukine sistem pristupanja Evropskoj uniji (EU) koji se koristi još od Hladnog rata i da se zamijeni spornim dvostepenim modelom koji bi mogao da ubrza ulazak Ukrajine u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma kojim bi se okončala ruska invazija.
Plan preuređenja o kojem se raspravlja u Evropskoj komisiji, mada je još u preliminarnoj fazi, već uznemirava prijestonice EU zabrinute zbog pristupa takozvanog „lajt članstva“, sa dalekosežnim posljedicama po Uniju, kazalo je za Fajnenšl tajms sedam visokih zvaničnika uključenih u razgovore.
Ukrajina, koja je ubrzo nakon ruske invazije punog obima u februaru 2022. postala formalna kandidatkinja za članstvo u EU, članstvo vidi kao temeljni element svoje poslijeratne budućnosti i konačnu izjavu o svojoj prozapadnoj orijentaciji.
Pominjanje da bi Kijev mogao da se pridruži EU 2027. godine uključeno je u nacrte mirovnog plana od 20 tačaka pod vođstvom SAD, o kojem se pregovara, iako zvaničnici EU procjenjuju da bi zemlji mogla biti potrebna decenija reformi da bi ispunila stroge kriterijume za prijem.
Međutim, zvaničnici Komisije razumiju da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski moći da prihvati druge aspekte mogućeg mirovnog sporazuma, poput odricanja od teritorije u korist Rusije, samo ako može da predstavi članstvo u EU kao pozitivan ishod.
Preliminarni plan o kojem se raspravlja omogućio bi Ukrajini da se pridruži bloku, ali sa znatno manjom moći odlučivanja. Uobičajena prava glasa, na primjer, u početku ne bi bila dostupna Ukrajini na samitima lidera i ministarskim sastancima, navode zvaničnici.
Prema predlozima koji su još u fazi razvoja, Kijev bi sticao postepeni pristup djelovima jedinstvenog tržišta bloka, njegovim poljoprivrednim subvencijama i unutrašnjim fondovima za razvoj, nakon ispunjavanja ključnih mjerila nakon učlanjenja.
To bi drastično promijenilo pravila pristupanja dogovorena 1993. godine, koja zahtijevaju da zemlje ispune obimne propise EU u širokom spektru politika i da uđu u klub tek kada su sve stavke ispunjene.
„Izuzetna vremena zahtijevaju izuzetne mjere… Mi ne potkopavamo proširenje. Mi proširujemo sam koncept proširenja“, rekao je jedan visoki diplomata EU upoznat sa tim konceptom. „Pravila su napisana prije više od 30 godina i moraju biti fleksibilnija. Ovo je trenutak koji se dešava jednom u generaciji i moramo mu odgovoriti.“
Međutim, diplomate iz država članica EU i drugih zemalja koje teže članstvu, a koje su učestvovale u neformalnim razgovorima sa Komisijom o ovom predlogu, kažu da postoji duboka nelagoda u vezi s tim konceptom. Neki strahuju da bi on mogao negativno da utiče na buduću stabilnost bloka, da obezvrijedi članstvo i uznemiri druge zemlje kandidate.
„To je zamka koju su postavili Putin i Tramp, a mi u nju ulazimo“, rekao je drugi diplomata EU, ukazujući na rizik po jedinstvo bloka.
„EU je ponovo zaglavljena između čekića i nakovnja“, rekao je Mužtaba Rahman, direktor za Evropu u konsultantskoj kući Eurasia Group. „Nema izbora osim da ubrza pristupanje Ukrajine, ali će to otvoriti Pandorinu kutiju političkih i javnopolitičkih rizika koje u Briselu niko ne razume u potpunosti.“
Napredak Ukrajine kroz postojeći proces članstva koči Mađarska, koja blokira jednoglasnu saglasnost potrebnu za formalno otvaranje i zatvaranje svakog od 35 takozvanih pristupnih „poglavlja“.
Zvaničnici EU i Ukrajine vjeruju da će, ukoliko Sjedinjene Države budu potpisnica konačnog mirovnog plana, to primorati Budimpeštu i njenog bliskog saveznika, predsjednika Donalda Trampa, da popuste.
Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, u četvrtak je povezala pristupanje Ukrajine sa mirovnim pregovorima. „Pristupanje je i samo po sebi ključna bezbjednosna garancija za Ukrajinu, ali i suštinski pokretač budućeg rasta i prosperiteta“, rekla je ona.
Ali velika grupa postojećih članica EU, iako želi da podrži Ukrajinu, snažno se protivi svim mjerama koje bi ili stvorile rupe u pravilima ili uspostavile dvostepeni sistem članstva, kazale su diplomate. „Ne možete imati proces zasnovan na zaslugama ako mu unaprijed odredite fiksan datum završetka“, rekao je jedan od tih diplomata.
„Ako pokušate da to na silu progurate državama članicama, one to nikada neće prihvatiti“, rekao je visoki zvaničnik EU, upozoravajući da bi to otvorilo štetan raskol između Brisela i država članica.
Drugi zvaničnici kažu da bi svako pomjeranje u procesu proširenja poremetilo i ambicije drugih kandidata za članstvo, te otvorilo šira pitanja o tome kako EU sarađuje sa svojim bliskim susjedima.
Crna Gora i Albanija su, po napretku kroz poglavlja, najbliže članstvu i mogle bi imati osjećaj da im se nudi manje privlačna nagrada, rekla su trojica od sedmoro ljudi upućenih u razgovore.
To bi otvorilo i pitanje da li bi i drugim državama koje su posljednjih godina ostvarile malo ili nimalo napretka ka članstvu - poput Bosne i Turske - bila ponuđena ista opcija „lajt članstva“.
Nejasno je i kako bi to uticalo na zemlje Evropskog ekonomskog prostora, poput Norveške, koje su dio jedinstvenog tržišta bez prava glasa, ili na druge zemlje koje nijesu u procesu pristupanja, ali su bliski partneri, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
„Ovim otvarate ogromna i teška pitanja“, rekao je treći visoki diplomata EU. „Mogući su mnogi nepredviđeni ishodi.“
Prevod: N.B.
Bonus video:
