Table.media: Tri poluge preko kojih Evropa planira da odgovori na Trampov izazov

Nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp zaprijetio dodatnim carinama evropskim zemljama koje se najviše protive njegovim posezanjima za Grenlandom, u Briselu se ocrtava odlučan i samosvjestan odgovor, ali još postoji i nada da će Tramp pod pritiskom američkih zakonodavaca promijeniti mišljenje, piše portal Table.media.

Berlinski portal piše da je osam evropskih zemalja, kojima je Tramp zaprijetio carinama, usvojilo deklaraciju u kojoj su "neuobičajeno oštrim podtekstom" upozorili Trampa da ne sprovodi svoje prijetnje "zato što one potkopavaju transatlantske odnose i nose rizik eskalacije".

Deklaraciju je usvojilo osam zemalja kojima je Tramp zaprijetio carinama - Danska, Finska, Francuska, Holandija, Nemačka, Norveška, Švedska i Velika Britanija.

Prema informacijama Table.media, postoje tri poluge preko kojih Evropa planira da odgovori na Trampov izazov. "Kao prvo, sigurno je da će Evropski parlament odložiti za u srijedu planirano usvajanje carinskog sporazuma, koji je Evropska unija postigla sa SAD", piše portal.

Kao drugo, Brisel preko različitih kanala podsjeća Vašington da 6. februara predstoji važna odluka koja bi, kako se navodi, mogla teško da pogodi SAD.

EU je u avgustu prošle godine suspendovala carine na robu iz SAD na šest mjeseci, kao odgovor na prethodno Trampovo uvođenje kanznenih carina i kao dio carinskog sporazuma. Ukupna vrijednost suspendovanih carina iznosi više od 90 milijardi eura.

Suspenzija ističe 6. februara, i ako ne bude produžena automatski ponovo stupaju na snagu carine na robu iz SAD, "što je Vašington želio da izbjegne", piše portal.

I konačno, članice EU počele su da ražmišljaju i o primjeni Instrumenta za zaštitu od ekonomske prisile koju prema Uniji vrše treće zemlje, u ovom slučaju SAD.

Instrument između ostalog predviđa stopiranje izdavanja dozvola američkim firmama, ograničenje obima njihovih investicija u Evropi, ograničenje izvoza evropske robe u SAD, nove carine i digitalni porez za američke tehnološke kompanije, piše portal.

Iz krugova bliskih vladi u Berlinu se, navodi Table.media, moglo čuti da treba biti vrlo odlučan, ali da ne treba pretjerati pošto još postoji nada da bi otpor političara u SAD mogao da zakoči Trampove planove.

To što se Evropa dugo ustezala da uđe u konfrontaciju sa američkim predsjednikom i njegovim protivpravnim postupcima, može se, piše portal, objasniti i zavisnošću starog kontinenta od SAD u mnogim oblastima.

Evropa nije samo vojno upućena na SAD, nego i u međunarodnom platnom prometu, kod važnih digitalnih usluga, u tehnologiji ali i kada je riječ o saradnji tajnih službi, što sve SAD daje znatan potencijal za ucjenu.

Ako se kao primjer uzme vojska, američki budžet za odbranu iznosi 997 milijardi dolara, a ukupan odbrambeni budžet EU 356 milijardi. SAD imaju 263 aktivna vojna satelita, Evropa 44, a kod nuklearnih bojevih glava odnos je 3.700 prema 515 (francuskih i engleskih), piše portal.

Sada je EU, podršku da bude jedinstvena i odlučna, dobila i iz privrede. Predsjednik Instituta za globalnu ekonomiju iz Kila Moric Šularik rekao je da Evropa "mora da djeluje jedinstveno i ne smije da dozvoli da bude ucjenjivana" i da bi bilo kakvo popuštanje bilo pogrešan put.

Predsjednik Njemačke privredne komore Folker Trajer rekao je da Tramp na neprihvatljiv način povezuje političke ciljeve sa ekonomskim pritiskom i da Evropa mora da djeluje jedinstveno i ne smije da dozvoli podjele.

Portal piše da bi Trampova politika ove sedmice mogla da naiđe na prepreku ne samo u američkom Kongresu, nego i pred vrhovnim sudom, koji bi već sjutra mogao da objavi svoju odluku o ustavnosti kaznenih carina koje je Tramp uveo brojnim zemljama u svijetu, kao i načina na koji je to učinio.

Ako bi najviše američka sudska instanca ocijenila da je to bilo protivzakonito, Tramp bi imao problem da realizuje i nove carine kojima prijeti Evropi, piše Table.media.

Svjetske agencije prenijele su ranije da Evropska unija još do kraja ove nedelje planira da održi vanredni samit posvećen Grenlandu i najnovijem sporu sa američkom administracijom, a da je najvjerovatniji termin četvrtak, 22. januar.