U Njemačkoj je plaćanje gotovinom i dalje moguće, ali ni približno kao nekada. U anketi sprovedenoj u oktobru 2025. među 1.000 ljudi, njih 30 odsto je navelo da su se u prethodnih šest mjeseci u kafiću ili prodavnici našli u situaciji da ne mogu da plate gotovinom jer to nije bilo moguće.
Jedno istraživanje Bundesbanke pokazalo je da u državnim institucijama, na primjer pri izdavanju ličnih dokumenata, gotovinska plaćanja nijesu uvijek moguća.
Neke prodavnice više uopšte ne primaju gotovinu, nove samouslužne kase u supermarketima često prihvataju samo kartice. U maloprodaji sa ukupno oko 710.000 kasa, sada postoji skoro 40.000 samouslužnih kasa, dok ih je 2023. bilo tek nešto više od 16.000.
Karte za prevoz, parking ili ulaznice za bazen dijelom više ne mogu da se plate gotovinom ili je to moguće samo uz dodatne komplikacije.
Ko ne može bez gotovine
Istovremeno, sve je manje mjesta gdje se gotovina uopšte može podići - uklanjaju se bankomati, a alternative, kao na primjer na kasama u supermarketima, nijesu svuda dostupne, niti su svuda besplatne. To je posebno problem u ruralnim područjima, pa ljudi moraju da prelaze veće udaljenosti kako bi došli do gotovine.
Gotovina je pritom ključna za djecu, starije osobe i ljude bez računa u banci, kao i za one koji se zbog kognitivnih ili tehničkih ograničenja teško snalaze u digitalnom plaćanju.
Ljudi u teškim životnim okolnostima, poput onih u dugovima ili beskućnika, najčešće su bez ikakve druge mogućnosti plaćanja – osim gotovinom.
Kad se jednom ukine…
Za trgovce i uslužne djelatnosti, bezgotovinsko plaćanje je praktično – jer se smanjuje rizik od krađe, a i troškovi rukovanja novčanicama i kovanicama.
Ali, pošto banke smanjuju broj filijala i bankomata - polaganje gotovinskih prihoda u banku postaje znatno teže i skuplje.
Ovi problemi se međusobno pojačavaju: što je manje mogućnosti da se dođe do gotovine, to su veće prepreke za potrošače, što dovodi do rjeđe upotrebe, a to zatim dodatno smanjuje ponudu.
Ako se ovaj razvoj nastavi, gotovina uskoro možda više neće biti upotrebljiva kao sredstvo plaćanja ni za potrošače ni za firme, pa bi bio potreban skup i složen ponovni razvoj gotovinske infrastrukture - kao što se trenutno može vidjeti u skandinavskim zemljama, poput Švedske.
Tamo, naime, mnoge prodavnice i restorani više uopšte ne prihvataju gotovinu, a skoro da više nema bankomata.
U Švedskoj se oko 80 odsto kupovina obavlja digitalno. Gotovina se preporučuje još samo za vanredne situacije, na primjer kada dođe do pada računarskih sistema.
Zajednički apel velikih organizacija u Njemačkoj
Na takve i slične scenarije upozoravaju njemačka udruženja potrošača i socijalne organizacije: u zajedničkom apelu upućenom vladi 29. januara 2026. – zahtijevaju donošenje zakona za zaštitu gotovine.
„Zakonodavac treba da obezbijedi da se gotovina u načelu prihvata kao sredstvo plaćanja i da svi ljudi besplatno i bez prepreka, na razumnoj udaljenosti, imaju pristup gotovini — bilo putem bankomata ili drugih rješenja“, navodi se konkretno u apelu koji je potpisalo ukupno 14 organizacija.
Takvim zakonom savezna vlada može da sprovede svoju namjeru iz koalicionog ugovora — da očuva gotovinu i omogući potrošačima slobodu izbora pri plaćanju. Plaćanje gotovinom je, prema članu 2 Ustava, čak dio opšteg prava ličnosti.
Iza apela stoje najveće krovne organizacije socijalnih udruženja u Njemačkoj, uključujući one evangeličke i katoličke crkve, kao i Savezno udruženje centara za zaštitu potrošača, Radnička dobrotvorna organizacija, Njemački fond za pomoć djeci, Savezna zajednica organizacija penzionera, kao i udruženja iz oblasti vašarske djelatnosti i pekarskog zanatstva.
Prednosti i mane gotovine
Te organizacije navode da gotovina ostaje pouzdano sredstvo plaćanja u krizama – pri velikim havarijama, sajber-napadima ili prirodnim katastrofama – funkcioniše uvijek, i bez struje i bez interneta.
Međutim, ako se veće sume drže u kući, onda je veća opasnost da taj novac nestane – zbog krađe ili prirodnih katastrofa kao što su poplave.
Gotovina štiti privatnost i omogućava nezavisnost od digitalnih sistema i jednostavnu kontrolu sopstvene potrošnje. Ali, keš takođe djelom olakšava anonimne transakcije i dio sive ekonomije.
Gotovina podstiče društvenu interakciju u svakodnevnom životu: aktivnosti raznih udruženja, crkvenih zajednica, škola, komšijskih inicijativa i drugih programa često su izvodljive samo uz gotovinu. Tu spadaju i humanitarni i školski bazari, razne lokalne akcije prikupljanja donacija ili za neposrednu pomoć beskućnicima.
Evropska unija jača gotovinu
Evropski parlament i predstavnici 27 država članica postigli su krajem novembra dogovor o paketu zakona koji prije svega treba da olakša pristup gotovini u ruralnim područjima.
Kada zakoni budu usvojeni, potrošači bi u prodavnicama na kasi mogli da podignu do 150 eura, čak i ako ništa ne kupuju. Do sada je to u većini supermarketa moguće samo uz istovremenu kupovinu i plaćanje karticom. U Njemačkoj većina klijenata banaka na ovaj način trenutno može da podigne do 200 eura.
Bonus video:
