Evropski zvaničnici sa izvjesnom dozom nervoze očekuju ovonedjeljnu posjetu američkog predsjednika Donalda Trampa koji ne cijeni mnogo EU, a svojim kritikama na račun NATO potpiruje strahove da bi SAD mogle da smanje angažovanje u tom vojnom savezu.
U sjedištu EU i NATO, Briselu, bezbjednosne službe su na oprezu, a diplomate idu sa sastanka na sastanak kako bi osigurale da će se istorijska posjeta američkog predsednika proći bez problema.
"Cilj je da se to odvije brzo, da bude dinamično i pozitivno, i da se izbjegnu komentari koji bi se poslije mjesecima ispravljali", objasnio je direktor tink-tenk organizacije Karnegi Jurop (Carnegie Europe) Tomaš Valašek.
Komentari američkog predsjednika koji je ocijenio da je NATO prevazidjen izazvali su zabrinutost u ovoj instituciji.
Tramp će sigurno ponovo insistirati da Evropljani dublje zavuku ruku u džep i povećaju izdvajanja za odbranu, kako bi smanjili zavisnost od Vašingtona, i na njih će vršiti pritisak da više učestvuju u borbi protiv terorizma.
Istraživač nemačkog instituta za spoljnu politiku SWP Markus Kaim ocijenio je da se u suštini "svi i dalje pitaju kakva je Trampova politika u pogledu NATO i EU".
Kako bi se izbjegli problemi, nije predviđena zajednička izjava nakon samita NATO, a diplomate su iza zatvorenih vrata povjerile da je razlog za to strah da bi američki predsjednik želio da u posljednji čas unese izmjene, uprkos tome što je po važećim pravilima potreban konsenzus.
Nije planirano ni da Tramp daje izjave novinarima, a javnosti se neće obratiti čak ni predsjednici Evropskog savjeta i Evropske komisije, Donald Tusk i Žan-Klod Junker, koji se sa američkim predsjednikom sastaju u četvrtak ujutru.
Analitičar američkog Džerman Maršal fonda Jan Leser (Ian Lesser) navodi da članice NATO žele da ova kratka posjeta ojača veze, a ne da ih naruši, i da zbog nepredvidivosti američkog predsjednika postoji opasnost da se posjeta ne odvije kako treba.
On smatra međutim da bi problemi sa kojima se američki predsjednik suočava na utrašnjem planu od smjene šefa obaveštajne službe FBI Džejmsa Komija mogle da ga podstaknu da izbjegne polemike kako bi ostvario jedan uspjeh u spoljnoj politici.
Tramp je prije izbora na mjesto predsjednika opisao Brisel kao "mišju rupu", a u januaru je rekao da se raduje "čudesnom" Bregzitu, predviđajući da će i druge zemlje napustiti Uniju, i kritikujući kao "katastrofalnu grešku" odluku Njemačke 2015. godine da otvori vrata izbjeglicama.
Neke članice NATO sa istoka Evrope veoma su zabrinute zbog simpatije koju je Tramp pokazao prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, i od same zamisli da bi se moglo dogoditi da SAD ne poštuju klauzulu člana 5 osnivačkog ugovora NATO kojom je predviđeno da se u slučaju napada na jednu članicu NATO ovaj vojni savez ustane u odbranu svoje članice.
Kaim iz instituta SWP navodi da ustvari SAD nisu najavile da će povući pa čak ni da će smanjiti svoje vojne angažovanje i centralnoj i ističnoj Evropi, niti da će iz Evrope povući odbrambeni štit od nuklearne prijetnje.
Američki ministar odbrane Džejms Matis (James Mattis) i potpredsjednik SAD Majk Pens (Mike Pence) već su u februaru odnosno martu bili u Briselu i potvrdili su "snagu" transatlantskih veza.
Tramp je na sastanku sa generalnim sekretarom NATO u Vašingtonu povukao svoju tvrdnju da je NATO prevaziđen.
Neke članice NATO su najavile da su voljne da povećaju izdvajanja za vojsku i približe se iznosu od 2,0 odsto bruto domaćeg proizvoda, što se najavljuje od 2014.
"Više evropskih vlada je razumelo poruku da američko liderstvo u NATO više ne može da se uzme zdravo za gotovo", navodi Kaim iz SWP.
Razlike između Trampa i EU velike su i po drugim pitanjima, od protekcionizma u trgovini do klimatskih promjena.
"Nikada nijedan američki predsjednik nije bio toliko otvoreni protivnik EU", i sastanak Tuska i Junkera može se loše završiti, navodi Valašek.
Bonus video:
