Predsjednik Poljske sumnjičav prema francuskom nuklearnom kišobranu

Zamjenik ministra odbrane SAD Elbridž Kolbi izjavio je juče da američka administracija nema problem s tim što Velika Britanija i Francuska razmatraju da se više angažuju u nuklearnom odvraćanju u Evropi, ali samo ako je to sastavni dio odvraćanja u sklopu NATO-a

723 pregleda 0 komentar(a)
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Poljski predsjednik Karol Navrocki izjavio je danas u Varšavi da ne odustaje od stava da Poljska treba da ima nuklearno oružje, uprkos protivljenju Vašingtona, i izrazio skepsu prema francuskom „nuklearnom kišobranu“.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa rumunskim predsjednikom Nikušorom Danom, Navrocki je rekao da i dalje preferira „nuklearni kišobran“ SAD, a da mu neozbiljno djeluje predlog predsjednika Francuske Emanuela Makrona da dio francuskog nuklearnog odvraćanja postanu i zemlje kao što su Poljska, Švedska i Rumunija.

„Objektivno gledano, SAD su decenijama naš najvažniji saveznik. Poljsko napredovanje u oblasti nuklearnog oružja treba da ide uz poštovanje međunarodnog prava, ali i uz diplomatske debate sa našim najvažnijim, ali i manje važnim partnerima. Moj zahtjev je jednostavno izraz brige za bezbjednost Poljaka i Poljakinja“, kazao je Navrocki.

Zamjenik ministra odbrane SAD Elbridž Kolbi izjavio je juče da američka administracija nema problem s tim što Velika Britanija i Francuska razmatraju da se više angažuju u nuklearnom odvraćanju u Evropi, ali samo ako je to sastavni dio odvraćanja u sklopu NATO-a.

Međutim, povodom nedavne izjave Navrockog da Poljska treba da ima svoje nuklearno oružje, Kolbi je rekao da se SAD tome protive, prenose poljski mediji.

„Mislim da bismo probali da ih ubijedimo da to ne rade, a naravno, u najmanju ruku bismo se tome odlučno suprotstavili“, kazao je Kolbi.

Vlada poljskog premijera Donalda Tuska prihvatila je nedavni predlog Makrona da francuski nuklearni kišobran bude proširen i na Poljsku, što bi moglo da znači da bi se francusko nuklearno oružje našlo na njenoj teritoriji.

Detalja još nema, ali analitičari ocjenjuju da bi princip bio sličan američkom programu „Nuclear Sharing“. Bivši poljski predsjednik Andžej Duda više puta je bezuspješno molio Vašington da uključi Poljsku u taj program, a to je činio i Navrocki.

Navrocki se danas takođe požalio što nije konkretnije obaviješten o razgovorima Tuska i njegovog kabineta o Makronovom predlogu, iako to pitanje spada u nadležnost vlade, a ne predsjednika države.

„Saradnja sa NATO-om i SAD garantuje kompatibilnu bezbjednost u Evropi. Iskreno da vam kažem, energični potezi Makrona i ad hok izjave premijera Tuska djeluju mi neozbiljno. Posebno zato što nijesam obaviješten“, kazao je Navrocki.

Rumunski predsjednik Dan nije želio javno da govori o nuklearnom oružju, rekavši da ne bi išao dalje od izjave da se strateško partnerstvo Rumunije širi. Takav stav imaju i Tusk i njegovi ministri koji upozoravaju Navrockog da se razgovori o nuklearnom oružju ne vode javno.

„Rumunija se, kao i sve zemlje NATO-a, nalazi pod kišobranom koji obezbjeđuju SAD. Kao članica NATO-a, dio je odlučivanja i programa koji imaju nuklearni aspekt. Rumunija jeste pod nuklearnim kišobranom, a kada je riječ o Francuskoj, imamo strateško partnerstvo na mnogo nivoa i ono se širi. I tu bih stao“, kazao je Dan.

Dan i Navrocki su danas saopštili da će pozivnicu na samit Bukureštanske devetorke — zemalja koje čine istočno krilo NATO-a — ovoga puta dobiti i skandinavske članice Alijanse.

Bonus video: