Evropski obavještajni zvaničnici upozorili da bi Rusija mogla da testira NATO: Za "nekoliko mjeseci, a ne godina"

Evropski obavještajni zvaničnici upozorili su na mogućnost da bi Rusija uskoro mogla da testira NATO, a jedan od njih naveo je da bi do potencijalnog napada moglo doći za "nekoliko mjeseci, a ne godina", piše danas britanski list Gardijan.

Upozorenja su uslijedila nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao u parlamentu da obavještajne procjene ukazuju na to da bi Rusija u narednim mjesecima mogla da izvede napad dronovima ili raketama na teritoriju NATO-a, u pokušaju da dokaže da je "član 5 više teorijski nego praktičan".

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je Tuskova upozorenja kao "utemeljena i dobro dokumentovana", a u petak je sazvao lidere političkih stranaka i predsjedničke kandidate za izbore 2027. godine na hitan sastanak u Parizu, gdje su, između ostalog, razgovarali o obavještajnim podacima koji ukazuju na rastuću prijetnju iz Rusije.

Strahovanja od eskalacije rastu uoči zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku kasnije ove sedmice, kao i u vrijeme intenziviranja vazdušnih napada obje strane u ratu Rusije protiv Ukrajine. Kijev je danas u ranim jutarnjim satima napao Moskvu i druge ruske regione stotinama dronova i raketa, u jednom od najvećih vazdušnih napada od početka rata.

U odvojenim intervjuima za Gardijan tokom protekle sedmice, vođenim na različitim lokacijama, trojica čelnika evropskih obavještajnih službi iznijela su svoje stavove o potencijalnoj prijetnji iz Moskve.

Mihal Kudelka, direktor češke Bezbjednosno-informativne službe (BIS), rekao je da bi, osim pojačane aktivnosti dronova, dio planova Kremlja mogao da bude i upad manjih razmjera na teritoriju NATO-a koja se graniči sa Rusijom.

"Moguće je. To bi moglo da uključuje ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom i masovnu kampanju uticaja", rekao je u rijetkom intervjuu u sjedištu službe u Pragu.

Naveo je da bi se takav scenario mogao dogoditi za "nekoliko mjeseci, a ne godina", ali je dodao da "mnogo ljudi čini sve što može kako bi se osiguralo da se to ne dogodi".

Zvaničnici tri baltičke države, koje se graniče sa ruskom teritorijom, oprezniji su kada je riječ o mogućnosti invazije ili neke druge ozbiljne eskalacije. Oni ukazuju na to da su ruski resursi trenutno znatno angažovani u Ukrajini i upozoravaju da bi prenaglašavanje mogućnosti velikog napada moglo ići naruku Kremlju.

"Ne vidimo pokazatelje neposrednog napada", rekao je Normunds Mežvijets, generalni direktor VDD-a, letonske državne službe bezbjednosti, u intervjuu u sjedištu te službe u Rigi.

On je priznao da postoje naznake da se Moskva priprema za odlučnije djelovanje u Evropi, ali je rekao da nije jasno da li su ti planovi samo dio strategije destabilizacije.

"I dalje ostaje otvoreno pitanje da li imaju direktne i konkretne planove ili je sve to samo dio njihovih ukupnih nastojanja da šire strah i neizvjesnost u zapadnom društvu", rekao je.

Političari iz baltičkih zemalja, koji su godinama kritikovali zapadnu Evropu zbog previše blagog odnosa prema Rusiji, sada su se našli u neobičnoj situaciji da pojedinim zapadnim liderima poručuju da ublaže javne izjave, strahujući da bi priče o neposrednoj invaziji mogle da nanesu štetu njihovim društvima i ekonomijama.

Generalni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Estonije Jonatan Vseviov u subotu je kritikovao "paniku na društvenim mrežama" koja se posljednjih dana širi zbog mogućeg napada.

"Ako bude razloga da strahujemo od napada, budite uvjereni da ćemo to jasno saopštiti. Do tada, ostanite mirni, nastavite dalje i podržavajte Ukrajinu", napisao je na mreži Iks.

Mežvijets je rekao da je, gledano u cjelini, dobro što je zapadna Evropa postala svjesna prijetnje iz Rusije.

"Prije 2022. godine stalno smo upozoravali naše zapadnoevropske partnere na prijetnju iz Rusije, ali se naši glasovi uglavnom nijesu slušali. Godine 2022. pristup naših partnera se promijenio i rekli su da se ispostavilo da su Balti i Poljaci bili u pravu", kazao je.

Ni Mežvijets ni Kudelka nijesu željeli da govore o tome kakvi su konkretni obavještajni podaci eventualno pribavljeni o navodnim ruskim planovima za naredne mjesece, niti su željeli da komentarišu da li je iznenadna posjeta direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džona Retklifa Moskvi prošlog mjeseca - tokom koje se zaustavio i u Rigi - dijelom imala za cilj da upozori Kremlj na opasnosti koje bi nosio napad na NATO.

Nakon te posjete, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je navode o mogućem ruskom napadu na NATO.

"To nema nikakve veze sa stvarnošću niti sa namjerama Ruske Federacije", rekao je.

Međutim, mnogi u Evropi i dalje imaju na umu period uoči ruske invazije na Ukrajinu punog obima 2022. godine, kada su američki zvaničnici više puta upozoravali da se Rusija priprema za invaziju, dok je Kremlj to uporno negirao.

Dok se rat koji je uslijedio približava svojoj petoj zimi, napori predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da se postigne mir u Ukrajini ne pokazuju znake uspjeha, a i Rusija i Ukrajina pojačavaju međusobne napade dronovima i raketama. Ukrajina je uništila značajan dio ruske naftne infrastrukture, gađajući posljednjih mjeseci rafinerije i druge objekte.

Moskva je često tvrdila da isporuke oružja, obavještajnih podataka i angažovanje vojnih savjetnika u Ukrajini čine zapadne zemlje učesnicama u ratu i legitimnim metama, ali se do sada uzdržavala od poteza koji bi mogli da izazovu koordinisani odgovor NATO-a.

Umjesto toga, pokrenula je ono što zapadne službe opisuju kao kampanju sabotaža protiv ciljeva u zemljama koje najsnažnije podržavaju Ukrajinu, kao i pojedinačne akcije koje su, po svemu sudeći, imale za cilj da ispitaju granice, poput incidenta od prije godinu dana, kada je više od deset dronova bez municije ušlo u poljski vazdušni prostor.

Kudelka je rekao da je trenutna ruska taktika "eskalirati da bi se deeskaliralo", pri čemu Kremlj nastoji da iskoristi slabe tačke u zapadnim društvima kako bi umanjio njihovu podršku ukrajinskim ratnim naporima.

"Oni vjeruju da će, ako dovoljno eskaliraju situaciju, evropske zemlje odlučiti da više ne podržavaju Ukrajinu", rekao je.

Strahovanja od eskalacije dolaze u trenutku kada administracija predsjednika SAD Donalda Trampa ponovo pokušava da pokrene mirovne pregovore o Ukrajini. Pored Retklifove posjete Moskvi, izaslanici Bijele kuće Stiv Vitkof i Džared Kušner posljednjih sedmica ponovo su putovali u Moskvu, a prvi put su posjetili i Kijev. Iako Donald Tramp često tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin zainteresovan za postizanje sporazuma, u Evropi postoji skepticizam u pogledu toga da li je Kremlj uopšte zainteresovan za pregovore u dobroj vjeri.

"Nijesam vidio nikakve naznake da se u Moskvi ozbiljno razmatraju stvarni pregovori", rekao je Tomas Nilson, šef švedske Vojne obavještajne i bezbjednosne službe, u intervjuu na marginama konferencije u Rigi.

"Moja procjena je da oni i dalje smatraju da mogu da ostvare svoje strateške ciljeve, tako da samo glume da pregovaraju", dodao je.

Sva trojica čelnika obavještajnih službi rekla su da će se, bez obzira na ostala dešavanja, ruska kampanja sabotaža u Evropi vjerovatno intenzivirati u narednim mjesecima. Nilson je nedavni incident sa naoružanim dronom na aerodromu u Lajpcigu, za koji su njemačke vlasti optužile ruske obavještajne službe, opisao kao događaj koji "mijenja pravila igre".

"Poslati naoružanu bespilotnu letjelicu na prometan aerodrom usred Evrope... Ako imate napade koji bi mogli da dovedu do ljudskih žrtava ili uništenja veoma važne infrastrukture, sa ogromnim posljedicama po društvo, mislim da to mijenja pravila igre", rekao je.

Mežvijets je rekao da Rusija prelazi sa nasumičnog odabira meta za sabotaže i podmetanje požara, čiji je cilj bio širenje panike, na konkretne ciljeve povezane sa podrškom Zapada Ukrajini.

"Vidimo da nastoje da napadaju željezničku infrastrukturu i infrastrukturu povezanu sa podrškom Ukrajini. Sada vidimo da se usmjeravaju ka ciljevima u odbrambenoj industriji", rekao je.

"Ako to radite, svakako postižete i efekat psihološke operacije, tako da dobijate oboje odjednom", dodao je.

Nilson je rekao da iza nedavnog intenziviranja ruskih sabotažnih aktivnosti stoji nekoliko ciljeva: smanjenje podrške Ukrajini, izazivanje podjela unutar NATO-a i unošenje straha među stanovništvo evropskih zemalja.

"Mislim da bi Moskva voljela da NATO beskonačno raspravlja o konsultacijama u okviru člana 4, a da pritom ne preduzima nikakve konkretne mjere", rekao je.

Kudelka je kazao da je još jedna posljedica kampanje sabotaža dodatno opterećenje resursa obavještajnih službi, jer sumnje često ostaju čak i kada su incidenti izazvani drugim faktorima.

"Sada svaki požar ili svaki kvar obavještajne službe moraju da istraže kao potencijalni teroristički napad, a to je za njih dobar rezultat", rekao je.