Samit EU: Ko zapravo razgovara sa Rusijom?

Bila je to glavna vijest samita: predsjednik Savjeta EU Antonio Košta inicirao je otvaranje komunikacionih kanala s Moskvom. Prema riječima jednog zvaničnika Evropske unije, Košta je šefovima država i vlada objasnio da je cilj biti spreman u pravom trenutku da se zastupaju interesi Unije. Međutim, kako je naglasio, tokom tog kontakta nije došlo do suštinske razmjene mišljenja.

Ta vijest navodno je izazvala negodovanje kod nekih država-članica – prije svega Njemačke i Francuske. Njemačka novinska agencija dpa citirala je vladine izvore koji Koštin potez opisuju kao „nekoordinisan“ i „neprofesionalan“.

Na završnoj konferenciji za novinare nakon samita, njemački kancelar odbio je da javno komentariše detalje diskusije. Ipak, postignut je dogovor o tome kakav format pregovora Unija očekuje: „Na kraju krajeva, mirovne pregovore moraju da vode Ukrajina, Rusija, Evropa i SAD – a to ko će u tom procesu da govori u ime Evrope, nije nešto što se sada odlučuje“, dodao je Fridrih Merc.

Kancelar: Ukrajina treba da odluči

Istovremeno, kancelar je naglasio da Ukrajina eksplicitno traži podršku zemalja E3. Konsultacije članica te grupe – Njemačke, Francuske i Velike Britanije – sa Ukrajinom održane su prošle nedelje u Londonu. Merc je takođe naglasio da je na Ukrajini da odluči ko će sjedjeti za stolom.

Nakon samita, Antonio Košta naglasio je potrebu za „direktnim diplomatskim kanalima“ sa Rusijom i insistirao da se oni moraju odmah uspostaviti. Takođe je napomenuo da nema namjere da se Ukrajina zamijeni – jer, kako kaže, samo Ukrajina ima pravo da vodi pregovore u svoje ime.

Manje države podržavaju Koštu

Ne gledaju sve države Evropske unije tako kritički na Koštinu inicijativu. Posebno su manje države-članice bile te koje su pokazale da su otvorene za ideju: „Ako se kanali komunikacije sada otvore, nivo mi i nije toliko važan. Važno je da se razgovori zaista odvijaju – i onda na to gledam pozitivno“, rekao je austrijski kancelar Kristijan Štoker na početku samita.

Belgijski premijer Bart De Vever ocijenio je da je veoma složeno pitanje ko treba da govori u ime Evropljana. To, kaže, zavisi od konkretnih oblasti o kojima se raspravlja: „Kada se raspravlja o nadležnostima Evropske unije, onda samo predstavnici EU mogu predstavljati Uniju.“

Prisiliti Putina da sjedne za pregovarački sto

Šefovi država i vlada EU izgleda da se slažu oko jedne tačke: vrijeme za pregovore još nije došlo. „Moramo da dovedemo Rusiju za pregovarački sto, a to znači više sankcija i veći pritisak na Putina“, rekao je holandski premijer Rob Jeten. On je izrazio uvjerenje da, kada dođe vrijeme, neće biti spora oko toga ko će da predstavlja EU.

Ruska vlada izrazila je generalnu spremnost da pregovara sa evropskim državama. Poručila je, međutim, da neće prihvatiti ultimatume i da su Evropljani „glupi ili nesposobni“ ako vjeruju da mogu da pregovaraju sa pozicije sile, prenijela je novinska agencija Rojters.

Uskoro novi paket sankcija Rusiji

Ranije ove nedelje, zemlje G7 složile su se da nastave da vrše pritisak na Rusiju putem sankcija. Evropska unija trenutno radi na 21. paketu sankcija. Cilj tog paketa je dalje ograničavanje ruskih prihoda od izvoza energije – na primjer, obustavljanjem prilagođavanja ograničenja cijene nafte i dodavanjem više pojedinaca i entiteta na listu sankcija. Pored toga, Evropska komisija predložila je zabranu ulaska ruskih vojnika u EU.

Prije samita EU, premijer Bugarske Rumen Radev jasno je stavio do znanja da se njegova zemlja protivi djelovima najnovijeg paketa sankcija, jer bi planirane mjere mogle negativno da utiču na bugarsku ekonomiju.

Pomoć Ukrajini poslije Orbanove ere

Ovaj samit bio je prvi redovan sastanak šefova država ili vlada EU bez Viktora Orbana. Njegove opstrukcije značajno su zakomplikovale pomoć Ukrajini.

To se promijenilo s novim mađarskim premijerom, Peterom Mađarom. Po prvi put od septembra 2024. godine, EU je bila u mogućnosti da usvoji odluke u vezi sa Ukrajinom u ime svih 27 zemalja-članica, naglasio je predsjednik Savjeta EU Antonio Košta. Po prvi put, ekonomske sankcije protiv Rusije produžene su za 12 mjeseci umesto za šest.

Ranije ove nedelje – nakon okončanja mađarske blokade – EU je otvorila prva pregovaračka poglavlja sa Ukrajinom. Prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, to predstavlja „važnu prekretnicu“. Predsjednica Komisije izjavila je da je cilj da se do ljeta otvore i dodatna poglavlja. U svom govoru, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još jednom je insistirao na brzom i punopravnom članstvu Ukrajine – to je nešto s čime se neke države-članice ne slažu.