Evropa prolazi kroz jednu od najtežih sezona šumskih požara u svojoj novijoj istoriji. Samo u Francuskoj evakuisano je oko 220.000 ljudi, dok su vatrene stihije zahvatile i djelove Španije i Grčke, ostavljajući za sobom spaljene kuće, uništenu infrastrukturu i ogromnu ekonomsku štetu.
Prema procjenama agencije Morningstar DBRS, ukupna šteta u Francuskoj mogla bi da dostigne između 10 i 15 milijardi eura. Iako se dio štete odnosi na uništene domove, prekinutu proizvodnju i poremećaje u snabdijevanju, stručnjaci upozoravaju da se iza ovih brojki krije mnogo ozbiljnije pitanje - da li je Evropa spremna za eru ekstremnih vremenskih pojava.
Požari su posljednjih godina postali uobičajena pojava u južnim djelovima kontinenta, ali stručnjaci upozoravaju da se granice područja visokog rizika ubrzano pomjeraju. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje šta bi se dogodilo kada bi se vatra približila velikim urbanim centrima.
“Jedno je kada požar zahvati šumska područja, a sasvim drugo kada se približi gradu veličine Bordoa. Tada govorimo o potpuno drugačijim razmjerama štete”, kazao je za Rojters direktor agencije Morningstar DBRS Markos Alvarez.
Mada su posljedice požara u Francuskoj daleko manje od onih koje je ove godine izazvao požar Palisejds u Kaliforniji, koji je prouzrokovao štetu od oko 40 milijardi dolara, stručnjaci smatraju da bi ovo mogao biti najskuplji takav događaj u istoriji zemlje.
Osim neposredne materijalne štete, posljedice osjećaju i građani koji su morali da napuste svoje domove, kompanije koje su obustavile rad, kao i čitavi lanci snabdijevanja. Dodatni problem predstavljaju prekidi u radu elektroenergetske i saobraćajne infrastrukture.
Vatrena stihija ponovo je otvorila i pitanje takozvanog “jaza u zaštiti”, odnosno razlike između ukupne štete izazvane prirodnim katastrofama i iznosa koji pokriva osiguranje. Evropska centralna banka i evropski regulator za osiguranje upozorili su da je od 1980. do 2024. godine svega četvrtina gubitaka nastalih usljed klimatskih katastrofa bila pokrivena osiguranjem.
Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da je sistem zaštite od posljedica šumskih požara u Evropi i dalje manje razvijen nego u SAD, gdje su ovakve katastrofe mnogo češće. Dodatni problem predstavlja i nedostatak istorijskih podataka na osnovu kojih bi se preciznije procjenjivali rizici i određivali troškovi osiguranja.
Za razliku od poplava i suša, šumski požari u Francuskoj nijesu obuhvaćeni državnim sistemom naknade štete, pa se očekuje da će najveći dio troškova snositi osiguravajuće kuće. U Španiji je ovogodišnja sezona požara prouzrokovala štetu od gotovo pet milijardi eura, ali je manje od milijardu eura bilo pokriveno osiguranjem.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi trend sve češćih i razornijih požara, premije osiguranja u najugroženijim područjima mogle značajno da porastu, dok bi dio stanovništva mogao ostati bez adekvatne zaštite.
Istovremeno, klimatski modeli pokazuju da će situacija postajati sve ozbiljnija. Prema podacima klimatskog centra kompanije AXA, područja oko većih francuskih gradova mogla bi do 2050. godine da bilježe gotovo 70 odsto više dana s visokim rizikom od izbijanja požara.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da se Evropa sve više suočava s uslovima koji su do sada bili karakteristični za Kaliforniju i pojedine djelove Australije. Pitanje više nije da li će se ovakve katastrofe ponavljati, već koliko će države, privreda i građani biti spremni da se s njima izbore.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
