Svjetski lideri se okupljaju svakog septembra u Njujorku, gdje u utorak počinje nekoliko dana debate na visokom nivou u okviru Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Ko govori i kada?
Ujedinjene nacije su osnovane 1945. godine sa 51 državom članicom, a danas ih imaju 193. Na Generalnoj skupštini mogu govoriti i lideri dvije države koje nijesu članice UN-a, ali imaju status posmatrača - Svete Stolice i Države Palestine - kao i predstavnik Evropske unije, koja takođe ima status posmatrača.
Prema tradiciji, Brazil je uvijek prva država članica koja se obraća Generalnoj skupštini. Zvaničnici UN-a kažu da je ta praksa nastala u prvim godinama organizacije, kada je Brazil preuzimao riječ prvi dok su druge zemlje oklijevale.
Sjedinjene Države, kao domaćin sjedišta UN-a u Njujorku, obraćaju se druge.
Nakon toga, redosljed se određuje prema hijerarhiji i uglavnom po principu ko se prvi prijavi. Prvo govore šefovi država, zatim zamjenici šefova država i prestolonasljednici, potom predsjednici vlada, ministri i niže rangirani šefovi delegacija.
Koliko će dugo govoriti?
Od lidera se traži da se pridržavaju dobrovoljnog vremenskog ograničenja od 15 minuta.
Prema podacima UN-a, jedan od najdužih govora na otvaranju Generalne skupštine održao je 1960. kubanski lider Fidel Kastro, koji je govorio oko četiri i po sata. Libijski lider Moamer Gadafi govorio je 2009. duže od sat i po.
O čemu će govoriti?
Početak svakog zasjedanja Generalne skupštine ima svoju temu. Lideri se mogu kratko osvrnuti na nju, a zatim preći na pitanja koja sami žele da istaknu.
Ovogodišnja tema glasi: „Obnavljanje povjerenja, upravljanje promjenama: Ujedinjene nacije koje djeluju za sve.“
Rojters izdvaja i druge teme koje će lideri vjerovatno pokretati u govorima i na sastancima na marginama Generalne skupštine:
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA. Generalna skupština na visokom nivou biće održana svega nekoliko sedmica nakon što je više lidera iz industrije vještačke inteligencije pozvalo na koordinisano usporavanje razvoja sve moćnije tehnologije, upozoravajući da bi ona uskoro mogla sama da se unapređuje i izmakne ljudskoj kontroli.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš rekao je u srijedu da se ta upozorenja ne smiju ignorisati i da će vještačka inteligencija biti jedna od glavnih tema njegovih razgovora sa svjetskim liderima naredne sedmice. On je novinarima kazao da zemlje koje prednjače u razvoju AI moraju da komuniciraju i uspostave „zajedničke zaštitne mehanizme kako bi se izbjegla trka ka dnu koja bi jednog dana mogla dovesti do ogromne katastrofe na globalnom nivou“.
Diplomate navode da bi Savjet bezbjednosti UN-a naredne sedmice mogao održati sastanak posvećen vještačkoj inteligenciji. To tijelo, koje ima 15 članica, prvi put je raspravljalo o AI 2023. godine.
IRAN. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan trebalo bi da se obrati Generalnoj skupštini u srijedu, sedam mjeseci nakon što su Sjedinjene Države i Izrael zaratili s Iranom.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa je saopštila da će glavnoj iranskoj delegaciji biti dozvoljeno da prisustvuje zasjedanju Generalne skupštine, pa će vize dobiti i Pezeškijan i ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Tramp, izraelski premijer Benjamin Netanjahu i lideri nekoliko zemalja koje pokušavaju da posreduju u okončanju rata takođe će naredne sedmice biti u Ujedinjenim nacijama, ali se ne očekuje proboj u diplomatskim naporima.
Diplomate su navele da bi Savjet bezbjednosti UN-a naredne sedmice mogao održati neformalni sastanak sa arapskim liderima, na kojem se očekuje da Iran bude glavna tema razgovora.
UKRAJINA. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastojaće da učvrsti globalnu podršku Kijevu, dok Tramp pokušava da posreduje u okončanju rata, više od četiri godine nakon što je Rusija napala svog susjeda. Zelenski bi trebalo da se obrati Generalnoj skupštini u srijedu, dok će ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov govoriti u subotu.
Očekuje se da će Savjet bezbjednosti UN-a naredne sedmice održati i sastanak na visokom nivou o Ukrajini. To tijelo do sada nije uspjelo da preduzme mjere za okončanje rata, jer Rusija kao stalna članica ima pravo veta.
Tramp je povremeno izražavao nezadovoljstvo zbog toga što njegovi pokušaji da pomogne u okončanju rata nijesu dali rezultate, iako je to pitanje označio kao jedan od prioriteta na početku svog drugog mandata u januaru prošle godine. Američki predsjednik je razgovarao ranije ovog mjeseca sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali nije jasno da li planira da se u Njujorku sastane sa Zelenskim.
IZRAEL/PALESTINCI. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, za kojim je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, što Izrael negira, trebalo bi da se obrati Generalnoj skupštini narednog četvrtka.
Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani smatra da bi Netanjahu trebalo da bude uhapšen, ali je u julu rekao da za to nema zakonska ovlašćenja. Mamdani je u srijedu kazao da ne planira da prisustvuje protestima protiv Netanjahua naredne sedmice, ali da poštuje pravo Njujorčana na protest.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas neće prisustvovati Generalnoj skupštini u Njujorku, pošto su mu SAD ponovo uskratile vizu. Generalna skupština UN odobrila je u četvrtak da se Abas, drugu godinu zaredom, svjetskim liderima obrati putem video-linka.
Diplomate navode da će naredne sedmice, na marginama Generalne skupštine, vjerovatno biti održan i sastanak na visokom nivou s ciljem podrške rješenju po modelu dvije države, ali se ne očekuje napredak ka tom cilju.
KO ĆE NASLIJEDITI GUTEREŠA? Ujedinjene nacije su započele proces izbora novog generalnog sekretara, ali za sada nema jasnog favorita.
Guterešu drugi petogodišnji mandat ističe 31. decembra 2026. godine, a očekuje se da će se na marginama Generalne skupštine naredne sedmice dosta razgovarati o tome ko bi mogao da ga naslijedi.
Savjet bezbjednosti UN-a mora da se usaglasi o kandidatu kojeg će preporučiti Generalnoj skupštini, koja ima 193 članice. To znači da saglasnost moraju postići svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti sa pravom veta - Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Države.
SUDAN. Diplomate navode da će na marginama Generalne skupštine vjerovatno biti održan sastanak na visokom nivou o sukobu u Sudanu. Rat, koji je izbio u aprilu 2023. nakon borbe za vlast između vojske i Snaga za brzu podršku, raselio je više od 14 miliona ljudi i izazvao jednu od najtežih humanitarnih kriza u svijetu.
General Abdel Fatah al-Burhan, komandant sudanske vojske i šef države nakon svrgavanja dugogodišnjeg lidera Omara al-Bašira 2019. godine, trebalo bi da se obrati Generalnoj skupštini u četvrtak.
KLIMA. Dok svijet nastoji da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, kako je dogovoreno Pariskim sporazumom o klimi iz 2015. godine, očekuje se da će lideri malih ostrvskih država i drugih zemalja koje su najviše pogođene klimatskim promjenama ponovo pozvati na odlučnije djelovanje. Avgust je bio prvi mjesec od novembra 2025. u kojem je prosječna globalna temperatura bila više od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
