Budući tok rata u Ukrajini sve više će zavisiti od borbe za prevlast u vazduhu, dok su se linije fronta pretvorile u dugotrajan i krvav zastoj, piše Njujork tajms, navodeći da se sukob danas vodi na svim nivoima, od rovova i položaja neposredno iznad zemlje do satelita u svemiru, uz neprekidnu trku za prevlast u oblasti vještačke inteligencije i elektronskog ratovanja.
Ukrajina bespilotnim letjelicama gađa rusku naftnu infrastrukturu, luke i vojne ciljeve duboko unutar ruske teritorije, dok Moskva istovremeno pojačava vazdušne napade i koristi slabljenje ukrajinske protivvazdušne odbrane.
Rusija je juče ispalila desetine balističkih projektila na Kijev i okolinu, pri čemu je poginulo najmanje 17 ljudi, dok su uništena skladišta i logistički centri velikih trgovačkih lanaca, prenosi Rojters. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi dio žrtava vjerovatno bio spašen da je zemlja raspolagala većim brojem projektila za protivvazdušnu odbranu, upozorivši da su isporuke zapadnih saveznika znatno smanjene. Ukrajinski predsjednik je takođe kazao da Rusija planira da poveća proizvodnju balističkih projektila prije zime.
Ukrajina se već mjesecima suočava s ozbiljnim nedostatkom projektila za američke protivvazdušne sisteme Patriot, jedinog oružja u njenom arsenalu sposobnog da obara ruske balističke projektile, koji se kreću višestruko brže od zvuka, podsjeća Rojters i dodaje da se od izbijanja rata s Iranom u februaru, projektili Patriot namijenjeni Ukrajini preusmjeravaju američkoj vojsci i saveznicima SAD u Persijskom zalivu.
Rusija je, u međuvremenu, pojačala balističke napade na Kijev i druge ukrajinske gradove, dok je njeno napredovanje na frontu ove godine znatno usporeno.
"Njujork tajms" ističe da bi upravo nadmetanje u vazduhu moglo da odredi dalji tok sukoba. Ruski napadi ne odnose samo ljudske živote, već nanose i ozbiljnu štetu ukrajinskoj ekonomiji i infrastrukturi, ističe američki list i navodi da je zbog učestalih udara obustavljen dio izvoza žitarica i čelika preko crnomorskih luka, dok raste strah da bi se Ukrajina mogla suočiti s još jednom zimom obilježenom nestašicama grijanja i električne energije.
Ruske snage su juče pogodile još tri teretna broda u Crnom moru, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Američki list navodi da se rat danas praktično vodi na dva fronta. Prvi se odvija duž linije razdvajanja duge gotovo 1.300 kilometara, gdje ruske snage nastavljaju ofanzivu u Donbasu, dok ukrajinska vojska pokušava da odbrani položaje i povrati izgubljene teritorije. Drugi front nalazi se na nebu, odakle obje strane projektilima i bespilotnim letjelicama gađaju gradove, vojna postrojenja i ključnu infrastrukturu duboko iza linije fronta.
Obje strane razvijaju sisteme za ometanje elektronskih signala i autonomne tehnologije koje omogućavaju oružju da samostalno pronađe metu, dok protivvazdušna odbrana sve teže prati ubrzani razvoj ofanzivnih kapaciteta
Prema ocjeni lista, cilj Ukrajine jeste da nanese što veću ekonomsku štetu Rusiji i izvrši pritisak na Kremlj da pristane na prekid vatre, dok Moskva nastoji da iscrpi ukrajinsko stanovništvo i dodatno oslabi sposobnost zemlje da nastavi rat.
Borba za prevlast u vazduhu postaje sve intenzivnija, dok i Rusija i Ukrajina ubrzano razvijaju nove vrste oružja i povećavaju njihove proizvodne kapacitete.
Njujork tajms navodi da Rusija unapređuje bespilotne letjelice razvijene po uzoru na iranske dronove "šahed", širi satelitsku mrežu za navođenje projektila i uvodi jeftinije krstareće rakete, dok njeni borbeni avioni sve češće koriste navođene avionske bombe za napade na ukrajinske gradove.
S druge strane, Ukrajina razvija nove generacije dronova i hibridnih sistema koji objedinjuju karakteristike projektila i bespilotnih letjelica, a Zelenski je najavio intenziviranje vazdušnih udara i ubrzanje razvoja domaćih balističkih projektila.
Američki list piše da obje strane istovremeno razvijaju sisteme za ometanje elektronskih signala i autonomne tehnologije koje omogućavaju oružju da samostalno pronađe metu, dok protivvazdušna odbrana sve teže prati ubrzani razvoj ofanzivnih kapaciteta.
Dok Kijev pokušava da ubijedi saveznike da mu isporuče raketne presretače, Rusija se suočava sa sve većim izazovima u odbrani svoje ogromne teritorije, jer Ukrajina ubrzano povećava proizvodnju bespilotnih letjelica velikog dometa i istovremeno usavršava tehnologiju, taktiku i sisteme za navođenje.
Vojni analitičari navode da se Moskva prije početka invazije na Ukrajinu 2022. godine u velikoj mjeri oslanjala na odvraćajući efekat svog nuklearnog arsenala, zbog čega protivvazdušna odbrana nije bila raspoređena tako da štiti sve strateški važne objekte.
Kako Rusija nije uspjela da uspostavi potpunu prevlast u vazduhu, dio sistema protivvazdušne odbrane premješten je bliže liniji fronta. Time je ojačana zaštita ruskih snaga na ratištu, ali su vojna postrojenja i industrijski centri u unutrašnjosti zemlje ostali izloženiji napadima.
Sada, prema ocjenama analitičara, svaki uništeni lanser ili radarski sistem dodatno otežava ruskim vlastima odluku o tome da li će prednost dati zaštiti fronta ili odbrani ciljeva duboko unutar zemlje.
"Glavni izazov za Rusiju je, u osnovi, geografske prirode", rekao je za Njujork tajms Džastin Bronk, viši istraživač Kraljevskog instituta za odbrambene studije (RUSI), istraživačkog centra za bezbjednost sa sjedištem u Londonu.
"Kada Ukrajina primora Rusiju da povuče sisteme protivvazdušne odbrane s linije fronta kako bi zaštitila gradove ili rafinerije u pozadini, svuda nastaju praznine u odbrani", dodao je on.
Iako Rusija i dalje raspolaže snažnim sistemom protivvazdušne zaštite, pritisak je doveo do raslojavanja odbrambene mreže na izolovane cjeline, što Ukrajina koristi za napade duboko unutar ruske teritorije, ali i u područjima bližim frontu, s ciljem narušavanja logističkih lanaca.
Američki list podsjeća da je napad na centralnu naftnu rafineriju u Moskvi u junu pokazao da čak ni najzaštićeniji djelovi zemlje nijesu nedodirljivi.
Analitičari navode da je Kijev nedavno proširio spisak meta i na skladišta kompanije Vajldberis, najvećeg ruskog internet trgovca, primoravši Moskvu da ponovo preispita način raspoređivanja sistema protivvazdušne odbrane.
Ukrajinski komandanti ističu da je došlo i do promjene vojne doktrine, pa piloti više ne čekaju odobrenje iz komandnih centara za svaku odluku, već mogu da promijene plan misije ukoliko uoče prioritetne ciljeve, poput ruskih radarskih sistema ili lansera projektila.
Ipak, Ukrajina se i dalje suočava sa ozbiljnim ograničenjima kada je riječ o proizvodnim kapacitetima. Rusija proizvodi hiljade standardizovanih dronova, mamaca i krstarećih projektila, dok ukrajinske obavještajne službe procjenjuju da Moskva svakog mjeseca proizvede oko 120 balističkih projektila, što premašuje ukupnu američku proizvodnju projektila za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot.
Ukrajinski zvaničnici tvrde i da Rusija koristi projektile koje dobija iz Sjeverne Koreje, pozivajući se na ostatke raketa pronađenih poslije napada na Krivi Rog, u kojem je prošle sedmice stradala desetočlana porodica.
Moskva istovremeno razvija sopstvene dronove presretače, a i dalje raspolaže velikim brojem sistema protivvazdušne odbrane S-300 i S-400. Prednost Rusije, prema pisanju američkog lista, predstavlja i to što je njena vojna industrija uspjela da održi lance snabdijevanja uprkos zapadnim sankcijama, oslanjajući se, između ostalog, na uvoz mikroelektronike i tehnologije dvostruke namjene iz Kine.
Ruska strategija zasniva se na procjeni da će ukrajinska protivvazdušna odbrana biti iscrpljena prije nego što Moskva ostane bez sopstvenih kapaciteta, zaključuje Njujork tajms.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
