Švajcarska se vojno ne miješa u međunarodne konflikte – ova neutralnost je čak zapisana i u ustavu. Međutim, pojedinima u parlamentu to nije dovoljno. O tome će se odlučivati na referendumu u septembru.
U malom lokalnom pabu "Derbi" u Ženevi, četvorica muškaraca uživaju u pivu poslije posla. Beni, jedan od njih, pokreće goruću temu: "Veoma je važno imati ovu neutralnost. Ne kao sada, kada je Švajcarska zbog Rusije stala na jednu stranu."
U švajcarskom ustavu je zapisana obaveza neutralnosti. Uprkos tome, Švajcarska se, nakon izvjesnog oklijevanja, pridružila ekonomskim sankcijama zapada protiv Rusije, koja je napala Ukrajinu. To nije bila dobra odluka, smatra on.
I prolaznica Hajdi, koja se zatekla u blizini, izražava skeptičnost: "Princip neutralnosti kod nas je dobra stvar. U budućnosti bi trebalo striktno da se držimo svoje neutralnosti."
Narodna inicijativa za strože shvatanje neutralnosti
Slično zahtijeva i čovjek koji u Švajcarskoj zapravo već važi za "političkog penzionera". Kristof Bloher (85): prije nekoliko decenija bio je ikona desnokonzervativne Švajcarske narodne partije (SVP), nekadašnji poslanik u parlamentu, a jedno vrijeme čak i član švajcarske vlade.
Ovih dana ponovo se oglasio – kao vatreni zagovornik takozvane "Inicijative za neutralnost", koju su pokrenuli krugovi iz njegove stranke.
Kako navodi Bloher, povratak tradicionalnoj neutralnosti 1938. je spasao Švajcarsku od uvlačenja u Drugi svjetski rat. I to neutralnosti koja je išla daleko izvan principa vojnog nemiješanja:
"Stručnjaci to nazivaju integralnom neutralnošću. To znači: apsolutna. To znači: neutralni smo i kada je riječ o nemilitarnim kaznenim mjerama."
Traži se odustajanje od sankcija
Nemilitarne kaznene mjere – Bloher u jednom videu objašnjava šta tačno pod tim podrazumijeva. Ovaj borbeni 85-godišnjak u neutralnost ne ubraja samo princip vojnog nemiješanja, već i "ekonomske ili diplomatske sankcije". Jer, prema njegovim riječima, "ko to radi, već je strana u sukobu".
To znači da Švajcarska ubuduće ne bi smjela da učestvuje u ekonomskim ili diplomatskim sankcijama, osim ako ne postoji odgovarajuća odluka Ujedinjenih nacija.
Tako stoji u nacrtu narodne inicijative "Za očuvanje švajcarske neutralnosti".
I upravo to je najosjetljivija tačka: na početku ruskog rata protiv Ukrajine, Švajcarska se – nakon kratke i kontroverzne debate – pridružila zapadnim sankcijama protiv Ruske Federacije. To je bila greška, kaže Bloher.
Ministar upozorava na izolaciju Švajcarske
To nije bila greška, poručuje, na primjer, Inacio Kasis, švajcarski ministar spoljnih poslova iz liberalne Slobodne demokratske partije (FDP). Ne smije se ni zamisliti šta bi se dogodilo ako bi Bloherove zamisli o "integralnoj neutralnosti" postale važeći zakon.
"Protiv država koje vode rat više ne bi mogle da se uvode nikakve sankcije", kaže Kasis. "Današnje sankcije protiv Rusije, na primjer, više ne bi bile moguće jer ih nije izglasao UN. To bi moglo da ima teške spoljnopolitičke posljedice."
Kasis strahuje da bi se u tom slučaju Švajcarska odsjekla od zapadne zajednice država. Slično razmišlja i većina političara iz svih ostalih partija zastupljenih u parlamentu u Bernu – sa izuzetkom Bloherovog SVP-a.
Ta stranka ima ubjedljivo najviše poslanika (62) u Nacionalnom vijeću, donjem domu švajcarskog parlamenta sa ukupno 200 mandata.
Pojam neutralnosti je fleksibilan
Činjenica je da pojam "neutralnost" stoji u švajcarskom ustavu. Kako bi on konkretno trebalo da se primjenjuje, tamo međutim ne piše.
Ministar spoljnih poslova Inacio Kasis stoga smatra da dosadašnji princip "fleksibilne primjene" ima smisla.
"Fleksibilno oblikovanje neutralnosti sačuvalo je Švajcarsku neozlijeđenom kroz geopolitičke potrese i ratove. Tako bi trebalo da ostane i u budućnosti."
To bi u budućnosti trebalo da se promijeni, uzvraća Kristof Bloher. O tome da li će on i njegov SVP proći sa ovom inicijativom za neutralnost, odlučiće se na narednom referendumu 27. septembra.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
