Pet godina nakon što je Floridija zabilježila najvišu temperaturu ikada izmjerenu u Evropi, stanovnici kažu da se ekstremne vrućine više ne mjere rekordima, već njihovim uticajem na svakodnevni život - ljudi ostaju u kućama, manje se druže, a izvori prihoda su ugroženi.
Rekordnih 48,8 stepeni Celzijusa iz avgusta 2021. pretvorilo je ovaj sicilijanski grad u simbol zagrijavanja evropske klime, u vrijeme kada je kontinent izlazio iz ograničenja uvedenih zbog kovida-19.
Danas sve češći i dugotrajniji toplotni talasi tjeraju ljude u zatvorene prostore, ostavljajući ulice i trgove pustim, zbog čega neki stanovnici ekstremne vrućine porede sa novom vrstom karantina, piše agencija Rojters.
Promjena je vidljiva širom grada od 20.000 stanovnika na obodu Sirakuze, drevnog grčkog grada na jugoistočnoj obali Sicilije. Pjaca del Popolo, dugo društveno središte Floridije, okružena kafićima, palmama i opštinskim zgradama, tokom većeg dijela dana gotovo je prazna.
Vrućina se zadržava duboko u večernjim satima, remeteći omiljenu lokalnu tradiciju poznatu kao "pigghiari u frescu", kada porodice iznose kuhinjske stolice ispred kuća kako bi uhvatile povjetarac i družile se.
"Užasno je jer mnogi ljudi na kraju ostanu zatvoreni u kućama. Na neki način svi ponovo proživljavamo neku vrstu karantina", rekla je za Rojters odbornica za kulturu Floridije Serena Spada.
"Čak se i ljudi sa malom djecom nalaze u istoj situaciji. Djeca ne mogu da idu u park niti da se igraju napolju jer su, sve do kasnog poslijepodneva, temperature zaista nepodnošljive.“
Upozorenje koje nije nestalo
Dana 11. avgusta 2021. Sicilijanska agrometeorološka informaciona služba (SIAS) izmjerila je temperaturu od 48,8 stepeni u Monasteriju, ruralnom području oko pet kilometara od centra Floridije. Svjetska meteorološka organizacija je 2024. potvrdila da je to najviša temperatura ikada zabilježena u kontinentalnom dijelu Evrope, a rekord i dalje stoji.
"Dok sam hodao, počeo sam teško da dišem i pomislio: ‘Mogao bih da umrem ovdje na ulici, a da nema nikoga da mi pomogne’", rekao je stanovnik Ugo Tomazelo.
Mnogi stanovnici pretpostavljali su da će rekord ostati izolovan slučaj. Umjesto toga, vrela ljeta postala su uobičajena.
"Pokazalo se da je to bilo veoma tužno upozorenje", rekla je Spada.
Iako je temperaturni rekord privukao međunarodnu pažnju, klimatski naučnici kažu da su pojedinačni ekstremi manje značajni od stalnog rasta prosječnih temperatura.
Podaci Rojtersovog Climate Monitora pokazali su da je Floridija 12. avgusta 2026. dostigla 33,3 stepena, što je 4,1 stepen iznad prosjeka za istorijski referentni period 1961–1990.
"Ono što nas zaista zabrinjava jeste rast prosječnih temperatura“, rekao je direktor SIAS-a Luiđi Pazoti.
"Više ne govorimo o ekstremnim temperaturnim vrhuncima koji traju jedan ili dva dana, kao 2021. Govorimo o čitavim sedmicama, čak i mjesecima tokom kojih temperature ostaju stalno visoke".
Rastu i noćne temperature, pa gotovo da nema predaha od dnevne vrućine.
"Posebno ove godine bilježimo izuzetno veliki broj tropskih noći u nekim djelovima Sicilije, kao i supertropskih noći", rekao je Pazoti.
Za pčelare ljeto postalo sezona od koje strahuje
Širom Evrope klimatske promjene povezuju se sa sve češćim i intenzivnijim vremenskim ekstremima, od suša i požara do obilnih padavina.
Sicilija je postala jedno od evropskih područja najizloženijih posljedicama klimatskih promjena.
U januaru je ciklon Hari proizveo rekordni talas visok 16,66 metara između Sicilije i Malte. Požari takođe ostavljaju sve veće posljedice, a ostrvo je, prema analizi organizacije Legambiente zasnovanoj na podacima EFFIS-Kopernikusa, činilo oko 70 odsto ukupne opožarene površine južne Italije između januara i jula.
Poljoprivreda, jedan od stubova ostrvske ekonomije, sve je ranjivija na klimatske promjene.
U području Floridije 2021. izgubljeno je više od 3.000 košnica, dok je proizvodnja meda pala za 80 odsto.
"Pad populacije pčela i broja pčelara, zajedno sa gubitkom oprašivača usljed klimatskih promjena i široke upotrebe pesticida, dovodi do smanjenja biodiverziteta, kao i nižeg kvaliteta i prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji", rekao je agronom Franćesko Belomi.
Za pčelare u Floridiji ljeto je postalo sezona strepnje.
"Mnogo više brinemo da li ćemo uspjeti da preguramo ljeto nego ranije", rekao je 33-godišnji pčelar Frančesko Papalardo, koji je još kao dijete počeo da radi sa ocem.
"Vrućina može da dovede do propadanja pojedinačnih pčelinjih društava, a ponekad mogu da budu izgubljeni i čitavi pčelinjaci, kao što se meni dešavalo prethodnih godina".
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
