Članice EU traže prelazak sa jednoglasnog na odlučivanje kvalifikovanom većinom

Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Rumunija, Španija i Švedska u pismu visokoj predstavnici EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaji Kalas ocjenjuju da konsenzus treba da doprinosi zajedničkom djelovanju, a ne da ga blokira

2745 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Članice Evropske unije, njih 11, zatražile su da se razmotri prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na glasanje kvalifikovanom većinom u pojedinim oblastima spoljne politike EU, piše Juronjuz (Euronews).

Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Rumunija, Španija i Švedska u pismu visokoj predstavnici EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaji Kalas ocjenjuju da konsenzus treba da doprinosi zajedničkom djelovanju, a ne da ga blokira.

"Kultura konsenzusa Unije važan je izvor njenog legitimiteta. Stoga nastavljamo da težimo konsenzusu gdje god je to moguće. Ali takođe moramo osigurati da ta kultura konsenzusa podstiče zajedničko djelovanje, a ne da ga sprečava – u suprotnom ćemo imati legitimitet, ali ne i snagu", navodi se u pismu koje su zemlje uputile visokoj predstavnici Kaji Kalas.

One predlažu češću upotrebu konstruktivnog uzdržavanja umjesto veta, izbjegavanje povezivanja spoljno-političkih odluka sa nepovezanim pitanjima i istraživanje mogućnosti primjene kvalifikovane većine kroz takozvanu "paserela klauzulu" iz člana 31 Ugovora o EU.

Prema sadašnjim pravilima, odluke u oblasti zajedničke spoljne i bezbjednosne politike uglavnom zahtijevaju jednoglasnost, pa jedna članica može da blokira odluku ostalih.

Kao primjer problema sa takvim sistemom navodi se Mađarska, koja je tokom mandata premijera Viktora Orbana više puta koristila veto za blokiranje ili odlaganje odluka EU. Mađarska je ranije ove godine blokirala i paket finansijske pomoći Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura.

Zagovornici reforme smatraju da bi kvalifikovana većina omogućila brže i efikasnije reagovanje EU, dok protivnici upozoravaju da bi time bila oslabljena zaštita interesa manjih država članica.

Promjena bi zahtijevala saglasnost svih članica, što predstavlja ključnu prepreku jer bi države koje se protive ukidanju veta mogle da blokiraju i samu reformu.

Francuska i Njemačka istovremeno zagovaraju jačanje uloge visoke predstavnice Kaje Kalas i njeno neposrednije povezivanje sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Pogledajte još: