Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je danas da će Vašington vjerovatno ove sedmice objaviti bankarske sankcije protiv Irana, pojačavajući pokušaje da „ekonomski uguši“ iransko rukovodstvo nakon šest mjeseci sukoba.
Cijene nafte su dodatno porasle nakon prve razmjene direktnih napada od jula i izvještaja da su pogođena dva tankera koja su napuštala Hormuški moreuz, ključni plovni put za globalno snabdijevanje naftom koji je Iran praktično zatvorio za brodski saobraćaj.
Teheran je ostao prkosan, upozoravajući da će spriječiti izvoz nafte iz Zaliva, uprkos prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će „snažno“ uzvratiti Iranu zbog obnovljenih napada i Besentovom upozorenju da se Vašington sprema da uvede nove sankcije.
„Nulta tolerancija“
„Vjerovatno ćemo ove sedmice objaviti sankcije jednoj banci, a još jednoj naredne sedmice. Razgovaramo sa našim saveznicima ovdje, svi su se uključili i dobili smo snažnu podršku“, kazao je Besent na sastanku finansijskih zvaničnika G20 u Ešvilu, u Sjevernoj Karolini.
On je rekao da SAD razmatraju i sankcije protiv kompanija koje se bave iznajmljivanjem aviona i drugih subjekata koji posluju sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC).
„Imamo nultu toleranciju. Ekonomski ćemo ugušiti ovaj režim“, kazao je.
Iransko rukovodstvo decenijama odolijeva američkim sankcijama, od kojih su mnoge bile usmjerene na smanjenje prihoda Teherana od nafte i ograničavanje nabavke komponenti za oružje.
„Ako neprijatelj želi da mi ne izvozimo naftu iz Persijskog zaliva, onda niko neće moći da izvozi naftu“, prenijeli su iranski mediji riječi predsjednika parlamenta Mohameda Bagera Galibafa.
Besent je upozorio i da bi zemlje koje posluju sa Iranom mogle da se suoče sa američkim sankcijama.
Šestomjesečni sukob bio je prerastao u ekonomsko odmjeravanje snaga prije napada tokom vikenda, kada su američke snage u nedjelju napale iransko ostrvo Larak, a Iran odgovorio raketnim napadima na dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu.
Iako je upozorio da će SAD odgovoriti na iranske napade, Tramp je u ponedjeljak rekao novinarima da oni ne znače povratak ratu punih razmjera, dok je visoki iranski izvor kazao za Rojters da je riječ o „ograničenom i kontrolisanom sukobu“.
Međutim, najave obje strane da će odgovoriti na nove napade pokazale su koliko brzo bi sukob, koji se sve više vodi sankcijama, blokadama i ekonomskim pritiskom, mogao ponovo da preraste u vojnu konfrontaciju.
Iran prijeti odgovorom
Prije najnovijih Besentovih izjava, iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da će Teheran odmah učiniti isto ako Vašington ispuni obaveze iz Memoranduma o razumijevanju postignutog u junu, čiji je cilj bio okončanje sukoba.
Memorandumom je proglašen kraj borbi u kojima su, od početka američkih i izraelskih napada 28. februara, poginule hiljade ljudi u Iranu i Libanu. Međutim, njime su mnoga od najtežih pitanja ostavljena za kasnije i otvoren je period od 60 dana za šire pregovore, koji je istekao bez novog dogovora.
„Jasno poručujem da će, ako se SAD vrate obavezama iz Memoranduma o razumijevanju, Islamska Republika Iran odmah učiniti isto“, kazao je Pezeškijan u glavnom gradu Kirgistana Biškeku, na samitu Šangajske organizacije za saradnju, čije su članice i Rusija i Kina.
Međutim, iranski zvaničnici javno ne pokazuju znake popuštanja pod pritiskom. Iranski mediji su prenijeli izjavu Galibafa da će Teheran vojno odgovoriti ako SAD pojačaju „opsadu“.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai rekao je na konferenciji za novinare u Teheranu da je Vašington „navučen na postavljanje pretjeranih zahtjeva i da pregovore brka sa nametanjem uslova“.
„Dok god budu postupali na taj način, sigurno neće postići ništa više od onoga što su do sada postigli“, dodao je, upozoravajući da će Teheran „koristiti sve svoje kapacitete, bilo na bojnom polju ili kroz diplomatski aparat“.
Strah da bi sukob mogao da potraje
Pojačane tenzije ponovo su izazvale strah od poremećaja u snabdijevanju naftom iz najvažnijeg svjetskog regiona za proizvodnju sirove nafte, dok su fjučersi Brenta danas porasli više od dva odsto.
„Uzajamni raketni napadi SAD i Irana daju za pravo onima koji smatraju da bi ovaj sukob, čak i ako ne bude 'vječni rat', mogao dugo da potraje“, kazao je analitičar PVM-a Džon Evans.
Dodatno podstičući takvu zabrinutost, dva supertankera koja su prevozila saudijsku naftu pogođena su nepoznatim projektilima u razmaku od svega nekoliko minuta dok su u ponedjeljak kasno uveče napuštala Hormuški moreuz, pokazuju podaci kompanija za praćenje i obavještavanje u pomorskom saobraćaju Marisks i Kpler.
Uprkos američkom ekonomskom ratu, guverner iranske centralne banke Abdolnaser Hemati izjavio je danas da Teheran raspolaže dovoljnim deviznim rezervama.
Centralna banka je spremna da na devizno tržište plasira do dvije milijarde dolara kako bi ublažila nedavne oscilacije, prenijela je poluzvanična novinska agencija Tasnim izjavu Hematija.
„Poručujem predsjedniku Sjedinjenih Država: Iran ima deviza i ima ih dovoljno“, kazao je.
Njegove izjave djelimično su, kako se čini, imale za cilj da umire tržišta, nakon što su iranski zvaničnici, uključujući Pezeškijana, ukazali na sve veće teškoće sa kojima se suočava iranska ekonomija.
Iranska valuta pala je u avgustu na rekordno nizak nivo, probivši psihološku granicu od dva miliona rijala za dolar, dok je godišnja inflacija u julu dostigla 66 odsto.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
