Parlamentarni izbori u Švedskoj: Blok lijevog centra u tijesnoj prednosti

Rezultati parlamentarnih izbora u Švedskoj pokazali su rano jutros tijesnu prednost opozicije lijevog centra nad desničarskom vladom, što bi moglo zaustaviti udaljavanje ove nordijske zemlje od njenog liberalnog nasljeđa, piše danas novinska agencija Rojters.

Blok lijevog centra, predvođen liderkom Socijaldemokrata Magdalenom Anderson, prema očekivanjima bi trebalo da osvoji 176 mjesta u parlamentu koji broji 349 poslanika, Riksdagu, na osnovu glasova iz 6.195 od ukupno 6.312 izbornih jedinica, saopštila je izborna komisija.

Desničarskom vladajućem bloku premijera Ulfa Kristersona predviđaju se 173 poslanička mjesta. Prebrojavanje glasova se nastavlja, a konačni rezultati očekuju se najranije u srijedu.

Iako izbori vjerovatno neće promijeniti prozapadnu i proukrajinsku politiku Švedske, mogli bi odlučiti da li će Kristersonov zaokret ka oštroj desničarskoj politici prema migracijama biti nastavljen ili čak ubrzan.

S obzirom na veoma tijesan rezultat, pobjednik možda neće biti poznat još nekoliko dana, odnosno dok ne budu prebrojani svi glasovi pristigli iz inostranstva.

"Trka je veoma tijesna, biće ovo veoma duga noć, ali mislim da su Socijaldemokrate ostvarile prilično dobar izborni rezultat", rekao je Adonaj Endrias Kidane, ljekar i pristalica Socijaldemokrata, na postizbornom skupu stranke u centru Stokholma.

U predizbornom obećanju Kristerson je prekršio dugogodišnji politički tabu, rekavši da će u vladu uvesti Švedske demokrate, krajnje desničarsku stranku čiji korijeni sežu do neonacističke margine, u nastojanju da formira većinsku desničarsku koaliciju.

Mnogi birači desnice kažu da bi pobjeda predstavljala potvrdu politika koje su pomogle u suzbijanju nasilja kriminalnih bandi i drastičnom smanjenju imigracije, navodi Rojters.

Međutim, dio stanovnika ove nordijske zemlje sa 10,6 miliona stanovnika izrazio je zabrinutost, smatrajući da je Kristersonov poziv krajnjoj desnici otišao predaleko. Njegovi kritičari takođe tvrde da njegova imigraciona politika, koja kroz podsticaje i kazne vrši pritisak na migrante da se više prilagode švedskim kulturnim normama ili da napuste zemlju, podriva građanske slobode.

Kristerson je tokom četiri godine na vlasti zaostajao u istraživanjima javnog mnjenja, ali je posljednjih nedjelja kampanje počeo da sustiže protivnike, dok su Anderson i njene Socijaldemokrate gubile podršku.

Kulturne norme

Nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta, Kristerson je rekao da se i dalje nada da može da sastavi većinu među osam političkih grupacija koje su osvojile mjesta u Riksdagu, navodeći da je ekonomska politika njegove stranke popularnija od politike opozicije.

"Čak i ako večerašnji rezultati ostanu ovakvi, ispitaću da li je moguće pronaći održivu vladinu konstelaciju (...) koja bi mogla da obezbijedi podršku fiskalnoj politici za koju su glasali švedski birači", rekao je.

Blok Magdalene Anderson opterećen je razlikama u stavovima o brojnim pitanjima, od migracija, gdje ona zagovara restriktivniji pristup od nekih svojih partnera, do poreza za milijardere i izgradnje novih nuklearnih reaktora, piše Rojters.

Njeni budžeti takođe bi mogli teško da dobiju potrebnu podršku, s obzirom na to da Lijeva partija, nekadašnja Komunistička partija Švedske, i Partija centra, koja zagovara politiku slobodnog tržišta, imaju veoma različite stavove o brojnim ekonomskim pitanjima.

Izborni uspjeh Švedskih demokrata pozdravile bi sve uticajnije krajnje desničarske stranke u Evropi, koje je dodatno ohrabrila pobjeda antiimigracione Alternative za Njemačku (AfD) na pokrajinskim izborima u Njemačkoj prošle nedjelje.

Krajnja desnica nada se dobicima na predstojećim izborima širom Evrope, pri čemu bi kampanja Nacionalnog okupljanja za predsjedničke izbore u Francuskoj sljedeće godine mogla predstavljati njen najveći politički dobitak.

Dok je u subotu glasao u Rinkebiju, u blizini Stokholma, dugogodišnji lider Švedskih demokrata Jimi Okeson rekao je da to predgrađe, u kojem živi jedna od najvećih švedsko-somalijskih zajednica u zemlji, "ne izgleda kao Švedska".

Švedska je dugo bila jedna od evropskih zemalja koje su bile najotvorenije prema imigrantima, sve dok Kristerson prije četiri godine nije došao na vlast. Njegova vlada ukinula je mogućnost dobijanja stalnog boravka za izbjeglice, pooštrila pravila za ostvarivanje socijalnih prava i intenzivirala protjerivanje osoba koje nemaju pravo da ostanu u zemlji.

Švedske demokrate priznaju da su u osnivanju njihove stranke tokom osamdesetih godina prošlog vijeka djelimično učestvovali neonacisti i zagovornici bjelačke supremacije, ali tvrde da su takve ekstremiste odstranili iz svojih redova i da su se izvinili zbog prošlosti stranke.

Naveli su da će, ukoliko uđu u vladu, pokušati da zabrane ženama nošenje odjeće koja prekriva lice na javnim mjestima i ukinu finansiranje svih projekata povezanih sa integracijom novopridošlih migranata.

Prema najnovijim izbornim rezultatima, međutim, ta politička grupacija mogla bi prvi put otkako je Okeson prije više od dvije decenije postao lider stranke da zabilježi pad i broja poslaničkih mjesta i procenta osvojenih glasova.

"Ne možete ni da zamislite koliko sam trenutno nervozan. Imam osjećaj kao da je moje životno djelo dovedeno u pitanje. Biće izuzetno tijesno. Još imamo šansu", rekao je Ludvig Aspling, poslanik i portparol Švedskih demokrata za pitanja imigracije.