„U Njemačkoj svjedočimo poplavi kokaina. Bilježimo rekordan broj umrlih od droge. Viđamo djecu koju zloupotrebljavaju kao kriminalce“, saopštio je Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU).
Ukratko: „Organizovani kriminal u Njemačkoj je i dalje u porastu.“ Evo i nekoliko brojki: zaplijenjeno je nešto više od 10 tona kokaina, od čega dvije trećine u njemačkim lukama. Svoju zavisnost od droge životom je platilo 2.150 ljudi – što je za 13 više nego 2024. godine.
Na grafici je prikazano kojoj nacionalnosti pripadaju kriminalci koji se bave organizovanim kriminalom. Od ukupno 5.269 osoba, daleko najviše ima Njemaca (2.722), ali je tu i 191 osoba srpskog državljanstva.
Pranje novca: 1,4 milijarde eura
Pored Dobrinta je predsjednik Savezne kriminalističke službe (BKA) Holger Minh i povjerenik Savezne vlade za droge Hendrik Štrek. Oni obrazlažu alarmantne nalaze koji se svake godine dokumentuju u takozvanim Saveznim izvještajima o situaciji u oblasti organizovanog kriminala (OK) i kriminala u vezi sa narkoticima.
Droge su najprofitabilnije ilegalno poslovno polje za međunarodno umreženi organizovani kriminal. Zarada ostvarena na ovaj način investira se, između ostalog, u kupovinu nekretnina kako bi se prikrilo njeno porijeklo. Takva krivična djela nazivaju se pranje novca.
U 2025. godini otkriveno je 195 slučajeva takozvanog pranja novca, rezimira šef BKA. Prema njegovim riječima, obim tog novca iznosio je skoro 1,4 milijarde eura.
Minh o kriminalcima kaže: „Oni koriste svoju ogromnu finansijsku moć za podmićivanje, za vršenje uticaja, i kroz pranje novca ubacuju taj novac u legalne ekonomske tokove.“
Njegov zaključak glasi: kokain, kao najrasprostranjenija droga, predstavlja opasnost za državu, privredu i društvo u cjelini.
Povjerenik za droge: „Žrtve su prije svega ljudi“
Poverenik za droge Štrek dodaje: „Štetu ne trpi samo država, žrtve su prije svega ljudi.“
Osobe preminule od droge u proseku imaju 41 godinu i u ogromnoj većini su muškarci (83 odsto).
„Svi oni su kupci na tržištu koje trguje smrtonosnim supstancama i iza kojeg stoje nasilje, uništavanje životne sredine, ucjena i eksploatacija.“
Njegov stav je jasan, kaže ovaj ljekar po struci: nulta tolerancija prema onima koji zarađuju na zavisnosti i nulta ravnodušnost prema onima koji su od zavisnosti oboljeli.
Zbog toga se Štrek oslanja na preventivne mjere – uključujući i javnu kampanju podizanja svijesti o posljedicama po zdravlje i životnu sredinu.
Kao primjer, povjerenik za droge navodi da se zbog uzgoja kokaina seče kišna prašuma. Prilikom prerade, kerozin i akumulatorska kiselina završavaju u zemljištu i vodi, dok su poljoprivrednici i njihove porodice u zemljama gdje se kokain uzgaja izloženi ucjenama.
Štrek žali što je kokain postao sve popularniji u Njemačkoj i upozorava: „Na svakom gramu kokaina koji se konzumira iz zabave nalazi se krv.“
Kontakti preko društvenih mreža i gejming platformi
Trgovina drogom se tokom godina uveliko promijenila. Tržište je postalo digitalno, kaže Štrek.
„Diler više nije na uglu ulice, diler se nalazi u pametnom telefonu. Preko običnog QR koda može se, na primjer, naručiti ’koks-taksi’“, opisuje on moderan put kokaina i drugih droga od prodavca do potrošača.
„Posebno je alarmantno to što kriminalne grupe vrbuju maloljetnike preko društvenih mreža ili gejming platformi“, kaže poverenik Savezne vlade za droge.
„Organizovani kriminal sada traži svoj podmladak tamo gdje mladi provode svoje slobodno vrijeme.“
Drugačija mafija - otvoreno demonstriranje nasilja
Za njemačke i međunarodne bezbjednosne organe ovaj razvoj događaja predstavlja poseban izazov, o čemu svjedoči i predsjednik BKA Minh: klasična slika organizovanog kriminala – diskrecija, izolovanost, zatvorene strukture – sve više pripada prošlosti.
„I u Njemačkoj primjećujemo da nova generacija počinilaca, na primjer takozvana ’mafija generacije Z’ turskog porekla, ofanzivno demonstrira svoja djela moći i nasilja na društvenim mrežama.“ Pod generacijom Z podrazumijevaju se godišta rođena od 1995. do 2010. godine.
Kriminalne usluge mogu se kupiti na Darknetu, izvještava Minh. Za njegovu službu to predstavlja promjenu paradigme: „Postavlja se pitanje ne samo ko je izvršio djelo, već ko ga je naručio, ko ga je posredovao, ko ga je finansirao i ko od njega profitira?“
Ugašena Darknet platforma „Archetyp Market“
Istražitelji pretpostavljaju da se u ovim teško dostupnim miljeima sve više kreću i državni akteri. „Kako bi izvodili napade u smislu hibridnih prijetnji“, navodi šef BKA njihove pretpostavljene motive. „Pranje novca, korupcija ili nasilje mogu doprineti društvenoj destabilizaciji.“
Broj istražnih postupaka u oblasti organizovanog kriminala u 2025. godini iznosio je oko 600, što je peta godina zaredom sa tim prosekom. Kao poseban uspjeh, Savezna kriminalistička služba navodi udarac zadat najvećoj i najdugovječnijoj digitalnoj platformi za trgovinu na svijetu, prije svega drogom, pod nazivom „Archetyp Market“.
Administrator je uhapšen u junu 2025. godine. Pod njegovom upravom se na Darknetu trgovalo kokainom, heroinom, kanabisom i drugim drogama, uz ostvaren promet od 250 miliona eura.
U trenutku kada je platforma ugašena, na njoj je, prema podacima BKA, bilo registrovano 3.200 prodavaca i 612.000 korisničkih naloga kupaca.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
