Fon der Lajen rekla da EU otvara vrata Kanadi da postane prva pridružena članica, iako takav status nije predviđen

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je da Evropska unija (EU) otvara vrata Kanadi da postane njena prva "pridružena članica", iako takav status nije predviđen ugovorima EU, prenosi danas novinska agencija Rojters.

Najava Fon der Lajen predstavlja značajnu promjenu politike EU. Unija se tradicionalno protivila fleksibilnim kategorijama članstva, a članice EU su u maju prilično uzdržano reagovale na predlog Njemačke da se Ukrajini ponudi pridruženo članstvo kao korak ka punopravnom članstvu, navodi Rojters.

"Partnerstva su strateški izbor za Evropu. Ali ona su i odgovor na narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", rekla je Fon der Lajen u svom godišnjem govoru o stanju EU pred Evropskim parlamentom (EP) u Strazburu.

"Na svijet gledamo na isti način: od vještačke inteligencije do klimatskih promjena, od Arktika do geopolitike. I bili smo jedni uz druge: kada je riječ o Ukrajini, odbrani, sirovinama i lancima snabdijevanja. Ali iznad svega... Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju", kazala je Fon der Lajen.

Kanadski premijer Mark Karni rekao je ranije ove nedjelje da Kanada želi "jedinstven savez" sa EU, ali ne i članstvo. Fon der Lajen je pozvala Karnija da joj se pridruži u Strazburu, gdje će se on u četvrtak obratiti EP-u.

Karnijeva posjeta Evropi uslijedila je nakon istorijskog pogoršanja odnosa Kanade i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pošto su trgovinski pregovori propali prošlog mjeseca, što je pokrenulo niz uzajamnih carinskih mjera.

"Rekla sam da hitno moramo iznova osmisliti naša partnerstva. Zato bih željela da zajedno sa vama radim na tome da Kanadi otvorimo vrata da postane prva pridružena članica EU", rekla je Fon der Lajen.

Dodala je da će EU i Kanada sarađivati u brojnim oblastima, od proizvodnje i vještačke inteligencije do kritičnih mineralnih sirovina i energetike.

"Sarađivaćemo na inteligentnoj proizvodnji. Stvorićemo tehnološki savez. Povezaćemo naše odbrambene industrijske baze. Od Arktika ćemo napraviti vodeći zajednički projekat", rekla je ona.

Fon der Lajen je dodala da "ovo partnerstvo nije usmjereno ni protiv koga drugog", što bi mogao biti pokušaj da se izbjegne zaoštravanje odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Fon der Lajen: EU se suočava sa otvoreno neprijateljskim svijetom

Fn der Lajen je danas pozvala države EU da rade zajedno i uspostave novo partnerstvo sa Kanadom kako bi se suočile sa klimatskim promjenama, konkurencijom iz Kine i drugim velikim izazovima, prenosi Rojters.

Blok se suočava sa "otvoreno neprijateljskim svijetom", rekla je Ursula fon der Lajen u svom godišnjem obraćanju Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu, predstavljajući prioritete EU, koju čini 27 država, za narednu godinu.

Solidarnost među državama članicama jedino je moguće rješenje, rekla je ona.

"Naš put je jasan. Izgradnja nezavisne Evrope koja ima moć da djeluje", kazala je Fon der Lajen.

Blok od 27 država suočava se sa ratom na svojim granicama zbog ruske invazije na Ukrajinu. Kada je riječ o trgovini i drugim pitanjima, EU se takođe suočava sa snažnom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država pod predsjednikom Donaldom Trampom i sve odlučnijom Kinom, navodi Rojters.

EU se suočava i sa velikim unutrašnjim izazovima, uključujući rast popularnosti euroskeptične krajnje desnice, što se pokazalo na regionalnim izborima u Njemačkoj, koji su oslabili kancelara Fridriha Merca. Prema istraživanjima javnog mnjenja, Marin Le Pen je najsnažniji kandidat uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj sljedeće godine.

"Stanje naše Unije snažnije je nego ikada. Istovremeno, stanje naše Unije može djelovati i nesigurnije nego ikada", rekla je Fon der Lajen.

Saradnja sa Kanadom

Fon der Lajen, koja je sada u svom drugom petogodišnjem mandatu na čelu izvršnog organa EU, trebalo je da naglasi i potrebu očuvanja evropske nezavisnosti u različitim sektorima, uključujući energetiku, sirovine i čiste tehnologije, navodi Rojters.

Da bi to postigle, države EU neće morati samo da sarađuju međusobno, već i da imaju snažne partnere poput Kanade, čiji je premijer Mark Karni boravio u Strazburu i dobio topao aplauz evropskih poslanika kada je stigao da prisustvuje govoru Fon der Lajen.

"Želimo da odnose sa Kanadom podignemo na najviši mogući nivo. Zato bih željela da zajedno sa vama radim na otvaranju vrata Kanadi da postane prva pridružena članica EU", rekla je Fon der Lajen.

Ona je prišla Karniju i zagrlila ga nakon što je pomenula pitanje "pridruženog članstva" Kanade, a Karni je dobio ovacije poslanika u sali.

Trgovinski deficit sa Kinom

Govoreći o trgovini, Fon der Lajen je rekla da će EU koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi smanjila svoj "neodrživi" trgovinski deficit sa Kinom. Navela je da je neravnoteža, uz deficit u trgovini robom od milijardu eura (1,15 milijardi dolara) dnevno prošle godine, dostigla prelomnu tačku.

"Da budem jasna: koristićemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo ponovo uspostavili ravnotežu u našim odnosima. Riječi su dobre. Ali djela su bolja", rekla je ona.

Borba protiv klimatskih promjena

Fon der Lajen je takođe rekla da će EU morati da nastavi ambicioznim putem u ublažavanju klimatskih promjena, ali i da pojača napore na prilagođavanju njihovim posljedicama, oslanjajući se na iskustva iz prethodna tri mjeseca, tokom kojih su Evropu pogodili nezabijleženi toplotni talasi i šumski požari.

Ona je kazala da će EU osnovati "savez za klimatsko osiguranje" kako bi povećala osiguravajuće pokriće za štetu od ekstremnih vremenskih nepogoda, izjavila je danas Fon der Lajen, nakon ljeta koje su širom Unije obilježile suše, šumski požari i toplotni talasi.

Zbog klimatskih promjena Evropa je postala kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, i to dvostruko brže od globalnog prosjeka.

Ovogodišnja sezona šumskih požara bila je jedna od najgorih zabilježenih u Evropi, dok je niz toplotnih talasa odnio desetine života, izazvao poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, smanjio produktivnost i doveo do zatvaranja škola.

Prema podacima EU, osigurana je samo četvrtina ekonomskih gubitaka u Uniji povezanih sa klimatskim promjenama, a novi sistem trebalo bi da doprinese smanjenju tog jaza.

"Prečesto nacionalni budžeti postaju posljednja instanca za pokrivanje štete. Moramo da preduzmemo mjere kako bismo smanjili taj jaz", rekla je Fon der Lajen u obraćanju Evropskom parlamentu.

Iako EU ima ambiciozan okvir politika za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, koje izazivaju klimatske promjene, sporo se pripremala za posljedice globalnog zagrijavanja, prenosi Rojters.

Nezavisni savjetnici EU za klimatska pitanja saopštili su u februaru da Evropa nedovoljno ulaže u prilagođavanje klimatskim promjenama i pozvali su na mjere koje uključuju bolje planiranje kako bi se izbjegla gradnja kuća u područjima izloženim poplavama, kao i projektovanje gradova na način koji bi stanovnicima pomogao da se lakše nose sa visokim temperaturama tokom toplotnih talasa.

"Moramo znatno da unaprijedimo spremnost", rekla je Fon der Lajen.

Najavila je i druge predloge. Strategija "klimatske otpornosti", koja bi trebalo da bude predstavljena u oktobru, baviće se načinima upravljanja klimatskim rizicima u 100 ugroženih područja širom Evrope. Plan za toplotne talase imaće za cilj unapređenje sistema ranog upozoravanja, dok će plan EU za upravljanje vodama biti usmjeren na bolje upravljanje rizicima od suše.

Brisel je takođe zatražio od visokih zvaničnika vatrogasnih službi da iznesu predloge za efikasnije upravljanje šumskim požarima, uključujući mogućnost da EU formira sopstvenu flotu protivpožarnih aviona.