Kremlj nije uznemiren da bi se mogla osjetiti veća podrška Ukrajini kada demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom?

Upitan da li bi ishod izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) mogao da blokira američko posredovanje u postizanju dogovora između Rusije i Ukrajine, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izrazio nadu da će predsjednik SAD Donald Tramp nastaviti strategiju mirovnih napora

116 pregleda 0 komentar(a)
Tramp, Foto: Reuters
Tramp, Foto: Reuters

U Rusiji su pažljivo praćeni međuizbori u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i poraz republikanaca, ali Kremlj izgleda nije uznemiren oko predviđanja nekih posmatrača da bi mogla da se osjeti veća podrška Ukrajini kada demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom u januaru iduće godine.

Upitan da li bi ishod izbora mogao da blokira američko posredovanje u postizanju dogovora između Rusije i Ukrajine, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izrazio nadu da će predsjednik SAD Donald Tramp nastaviti strategiju mirovnih napora.

"Već je postavljena osnova i još jedna runda trilateralnih pregovora treba da se održi vrlo uskoro", rekao je Peskov govoreći o razgovorima planiranim za utorak i srijedu koji uključuju ruske, ukrajinske i američke predstavnike u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

On je takođe pohvalio "uspješne humanitarne napore za izgradnju mira" koje je preduzela prva dama SAD Melanija Tramp i dodao da se Rusija nada da će se sve to nastaviti.

Prošle nedjelje je primirje u ukrajinskom gradu Oleškiju pod ruskom kontrolom, postignuto uz pomoć Melanije Tramp, omogućilo isporuku humanitarne pomoći i evakuaciju više stanovnika tog grada.

Peskov je upitan o tome da li će novi Kongres dovesti u pitanje Trampov stav prema Rusiji i Ukrajini i rekao da je to "interno pitanje" za SAD.

Posljednjih mjeseci Trampovo djelovanje je izgledalo da favorizuje Moskvu. On je postigao sporazum o uvoz dizela iz Rusija, čime je promijenio višegodišnji pritisak SAD na Kremlj, a što je izazvalo uznemirenost Ukrajine i njenih evropskih saveznika. Tramp je takođe tvrdio da su napadi Kijeva na ruske naftne rafinerije izazvale skok cijena dizela u SAD i pozvao Kijev da prekine sa tim udarima, iako su rastući troškovi energenata velikim dijelom izazvani iranskim ratom.

Tramp je takođe izdao izvršno naređenje da se zaustave nove sankcije namijenjene ruskoj privredi, i rekao Kongresu da je pauziranje primjene tih sankcija u nacionalnom interesu. Zakonodavci iz obje stranke su kritikovali taj Trampov potez smatrajući da to pogoduje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Istovremeno, Ukrajina je prijavila da joj se blokiraju usluge Staršilda, vojne verzije Starlink satelitskog internet servisa u vlasništvu SpejsEksa milijardera Ilona Maska. Tramp je negirao da stoji iza kratkog usporavanja usluga Staršilda, ali mnogi su protumačili da je to potez da se ograniči sistem koji služi kao okosnica ukrajinskih operacija dronovoma i komunikacija na bojnom polju kao dio napora Vašingtona da izvrši pritisak na Kijev.

Sporazum o dizelu postignut ove nedjelje izgleda da je naišao na teškoće, kada su američki savezni državni zvaničnici upozorili da bi preuzimanje bilo kakvih isporuka moglo da dovede do pravnih posljedica, pa su dva tankera koja su bila na putu ka SAD promijenila kurs. Kremlj je nastojao da umanji značaj tog događaja, navodeći da će isporuke biti nastavljene.

Kijevu je neophodno da obnovi svoje zalihe Patriot presretača američke proizvodnje da odvrati ruske balističke napade. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je tražio od Vašingtona da ubrza isporuke tih sistema ali američke zalihe su iscrpljene iranskim ratom, i SAD su kao prioritet stavile obnavljanje sopstvenih zaliha.

Međutim, 30. oktobra Trampova administracija saopštila je da je odobrila prodaju Patriot presretača Ukrajini u vrijednosti 2,1 milijardu dolara, ali poslije optužbi Kijeva da Pentagon odlaže njihovu isporuku.

Tramp takođe izgleda kao da ponavlja stav Kremlja da je Zelenski prepreka za mir i govori da je Putin otvoreniji za dogovor.

Tramp je u četvrtak razgovarao sa Putinovim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim u Vašingtonu. Dmitrijev je u Bijeloj kući prisustvovao ceremoniji koju je za ruske i ukrajinske zvaničnike priredila prva dama Melanija Tramp da obilježi prošlonedjeljno humanitarno primirje oko grada Oleškija. Tramp se nije sastao ni sa kim od ukrajinskih zvaničnika, ali je nagovijestio da se radi na nekoj vrsti velikog sporazuma oko evropske bezbjednosti.

U Rusiji mnogi smatraju da bi u SAD pobjeda demokrata mogla da stavi pritisak Kongresa na Trampa da bude pažljiviju i da zaoštri stav prema Rusiji.

U američkom Kongresu postoji dvopartijska podrška Ukrajini, što ukazuje da bi moglo da bude usvojeno dodatna pomoć Kijevu i oštre nove sankcije Moskvi, koje ne mogu da se obore predsjedničkim vetom.

Neki stručnjaci, međutim, upozorili su da se ne očekuju dramatične promjene.

Demokrate bi mogle da povećanje finansiranja za Ukrajinu stave na dnevni red i povećaju pritisak na Trampa oko sporazuma sa Rusijom oko dizela ili suspendovanja sankcija Moskvi ali su malo vjerovatna velika ograničenja predsjednikove moći, rekao je Jorn Flek, viši direktor u Evropskom centru Altantskog savjeta.

"Čak i sa jakom većinom u oba doma Kongresda demokrate će imati teškoće da nametnu značajna ograničenja na Trampovo vođenje spoljne politike obzirom na njegova ustavna ovlašćenja i spremnost da to radi. Sada kada nije više ograničen time da mora ponovo da se suoči sa glasačima na izborima Tramp bi mogao da ubrza svoje sklapanje dilova da učvrsti svoje nasldeđe, rekao je on.

I Konstantin Kosačev, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta rekao je da će Trampu njegova izvršna ovlašćenja u oblasti spoljne politike dozvoliti da nastavi svojim kursom bez obzira na protivljenje u Kongresu.

On je rekao da se vlasti u Kijevu varaju ako veruju da će republikanski poraz učiniti da Trampova administarcija ima više sluha za ukrajinske zahtjeve.

"Neće naći mekšeg i ograničenijeg Trampa. Oni će se zapravo suočiti sa odlučnijim Trampom, koji više ne gleda preko ramena zbog predstojećih izbora", rekao je Kosačev.

On je dodao da bez obzira na značaj Kongresa uloga američkog predsjednika u spoljnoj politici ostaje ogromna i to je činjenica koju Tramp razumije bolje od bilo koga drugog.

Estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahna izrazio je slično mišljenje u intervjuu za AP u četvrtak, navodeći da je "predsednik, predsednik Tramp" i da ima sposobnost da diktira spoljnu i bezbjednosnu politiku, te da se može očekivati "nepredvidivost".

Pogledajte još: