Evropska vojna misija u Ukrajini na klimavim nogama

Hiljade evropskih vojnika učestvovaće ovog mjeseca u vojnoj vježbi u Poljskoj, u okviru priprema za moguće raspoređivanje u Ukrajini nakon prestanka neprijateljstava, u misiji čiji bi cilj bio da pomogne oporavak ukrajinske ekonomije i obnovu njenih oružanih snaga. Međutim, pojedini stručnjaci smatraju da do raspoređivanja možda nikada neće doći, piše Asošiejtid pres (AP).

Prva vojna vježba tih snaga, koju predvode Velika Britanija i Francuska, ima za cilj da provjeri planove za njihovo raspoređivanje, ali i da pošalje poruku Rusiji i administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da evropske zemlje jačaju svoj vojni angažman. Ipak, navodi AP, čitava misija se suočava sa ozbiljnim preprekama, uključujući nastavak borbi, neizvjesnost u vezi sa američkom podrškom i ishod predstojećih izbora u Francuskoj.

Velika Britanija i Francuska predvode širu međunarodnu grupu država koje podržavaju Ukrajinu, poznatu kao Koalicija voljnih.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta poručio da eventualni mirovni sporazum mora da uključi čvrste bezbjednosne garancije zapadnih saveznika Kijeva, uključujući Sjedinjene Američke Države, kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin odvratio od novog napada na Ukrajinu. Upravo bi te snage mogle da imaju važnu ulogu u tome.

“Ova vježba pokazuje da Velika Britanija, zajedno s Francuskom i našim saveznicima, preuzima aktivniju ulogu u pripremama za dan kada mir dođe u Ukrajinu”, rekao je britanski ministar odbrane Ves Striting.

U vojnoj vježbi „Koalicja“, koja će biti održana od 9. do 22. novembra u Poljskoj, učestvovaće oko 2.800 pripadnika oružanih snaga iz 11 država. Vježbu će zajednički predvoditi Francuska i Velika Britanija. Glavni dio vježbe odvijaće se u Poljskoj, gdje će učesnici uvježbavati prebacivanje ljudstva i opreme, zajedničko komandovanje i koordinaciju operacija, kao i letove borbenih aviona i aviona za dopunu goriva u vazduhu.

Turske snage će u Istanbulu uvježbavati pomorske operacije, uključujući pripreme za razminiranje Crnog mora. Vježba je dio priprema za eventualnu misiju koja bi, između ostalog, pomogla Ukrajini da ponovo otvori svoj vazdušni prostor.

Ukoliko nakon uspostavljanja primirja budu raspoređene u Ukrajini, te snage bi pomagale obnovu i jačanje ukrajinske vojske, pružile sigurnost potrebnu za ponovno otvaranje vazdušnog prostora i učestvovale u razminiranju Crnog mora, rekao je general-potpukovnik Tom Bejtmen, komandant Multinacionalnih snaga za Ukrajinu (MNF-U).

Novi pregovori, neizvjestan ishod

Sve evropske države koje učestvuju u planiranju misije poručuju da će svoje snage rasporediti u Ukrajini tek nakon prestanka neprijateljstava. Međutim, za to je neophodno postizanje primirja. Mirovni pregovori, koji su mjesecima bili u zastoju, trebalo bi da budu nastavljeni 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, uz učešće predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, ali i evropskih zemalja. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izjavio je juče da će Evropljani biti dobro zastupljeni na razgovorima i potvrdio da će Francuska učestvovati, ali nije mogao da precizira ko će je predstavljati.

Uprkos obnovljenim diplomatskim naporima, strane su i dalje duboko podijeljene oko teritorijalnih pitanja i bezbjednosnih garancija, pa je neizvjesno kada bi mogao biti postignut sporazum o prekidu vatre.

Dodatnu neizvjesnost izaziva Trampova politika prema Kijevu. On je pozvao na smjenu Zelenskog i zahtijevao da Ukrajina obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu. Odnose Vašingtona i Kijeva opteretilo je i ograničavanje pristupa satelitskom sistemu Staršild, važnom za ukrajinske vojne operacije. Ukrajina je 24. oktobra saopštila da je rad sistema obnovljen, ali njeni zvaničnici tvrde da od SAD nijesu dobili objašnjenje zbog čega su ograničenja uvedena.

Zelenski je u septembru izjavio da SAD nijesu upozorile Ukrajinu na predstojeće ruske napade balističkim raketama, iako su takva upozorenja ranije redovno dostavljale.

Za Ukrajinu i evropske države, ključni dio svakog sporazuma bile bi američke garancije da će Vašington pružati Kijevu obavještajnu podršku i pomagati u nadzoru primirja, rekao je Ed Arnold, viši saradnik londonskog instituta za odbrambene i bezbjednosne studije RUSI.

Međutim, sada “Sjedinjene Države u suštini podržavaju Rusiju protiv Ukrajine”, ocijenio je Arnold, ukazujući na to da bi trajno primirje moglo biti još daleko.

Ipak, ubjedljiva pobjeda demokrata na izborima za američki Kongres 3. novembra mogla bi da promijeni odnos snaga u Vašingtonu i ojača podršku Ukrajini. Predstavnici Demokratske stranke su najavili da će povećanje pomoći Kijevu biti jedan od prioriteta. Međutim, novi saziv Kongresa preuzima dužnost tek u januaru, dok Tramp zadržava pravo veta i široka ovlašćenja u vođenju spoljne politike.

Još nije jasno kakvu će ulogu imati evropske snage

Prvobitna zamisao Koalicije voljnih bila je da Ukrajini obezbijedi bezbjednosne garancije slične onima iz člana 5 NATO ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijelu Alijansu, a saveznici razmatraju kako će zajednički odgovoriti, rekao je Federiko Santopinto, viši istraživač Francuskog instituta za međunarodne i strateške odnose u Parizu.

Takve garancije mogao je da pruži NATO, ali su SAD i Njemačka odbile tu mogućnost. Zbog toga su Francuska i Velika Britanija odlučile da razrade zaseban evropski plan koji bi okupio zemlje spremne da, ukoliko bude potrebno, priteknu Ukrajini u pomoć, rekao je jedan francuski zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti vojnih informacija govorio pod uslovom da ostane anoniman.

Međutim, evropske snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini neće biti snage NATO-a, niti će imati ulogu mirovnih snaga ili zadatak da nadziru primirje. Takođe, nijesu “namijenjene za izvođenje ofanzivnih operacija”. Njihov cilj je da pomognu Ukrajini u odvraćanju buduće ruske agresije, rekao je komandant tih snaga Tom Bejtmen.

Britanski i drugi evropski vojnici imali bi pravo da uzvrate vatru ukoliko ih ruske snage napadnu tokom eventualnog raspoređivanja u Ukrajini, objavio je “Gardijan”, pozivajući se na zapadne zvaničnike. Oni naglašavaju da bi djelovanje tih snaga bilo isključivo odbrambenog karaktera i da je planirano njihovo raspoređivanje daleko od linije fronta.

Prema pisanju “Gardijana”, planirano je da multinacionalne snage budu gotovo u potpunosti evropske i da ne zavise od američke vojne tehnologije, uključujući satelitski sistem Starlink. Očekuje se da bi eventualna misija imala vrlo malu ili nikakvu podršku SAD.

Vježba u Poljskoj je planirana ranije ove godine, ali se održava u trenutku kada više evropskih država, uključujući Poljsku, upozorava na sve veću prijetnju od prikrivenih ruskih aktivnosti, među kojima su sabotaže, špijunaža i upadi dronova.

Danska vojna obavještajna služba je saopštila da bi Putin mogao da izvede vojne napade na NATO samo ako procijeni da Alijansa neće odgovoriti zajednički, a “naročito ako Rusija procijeni da SAD ne mogu ili ne žele da podrže evropske članice NATO-a u eventualnom ratu protiv Rusije”.

Putin je prošle godine izjavio da će se sve strane trupe na teritoriji Ukrajine smatrati “legitimnim metama”.

Zbog toga bi snage raspoređene u Ukrajini morale da budu borbene snage sposobne da se same zaštite, rekao je Arnold. On smatra da bi povlačenje vojnika na prvi znak opasnosti ostavilo utisak slabosti Evrope.

Santopinto je takođe izrazio sumnju u sposobnost evropskih zemalja da obezbijede “uvjerljivo odvraćanje” Rusije, kakvo je Ukrajini potrebno.

“To bi moglo da podrazumijeva i obaranje ruskih borbenih aviona, uz rizik od eskalacije koju svi žele da izbjegnu”, rekao je.

“Da li bi Evropljani bili spremni da direktno presrijeću dronove i rakete koje Rusija lansira u ukrajinski vazdušni prostor?”

Predsjednički izbori u Francuskoj mogli bi sve da promijene

Predsjednički izbori koji će se naredne godine održati u Francuskoj dodatno dovode u pitanje mogućnost realizacije planirane misije. Predsjednik Emanuel Makron, koji pripada političkom centru, ne može da se kandiduje za treći uzastopni mandat, a protesti su dodatno pojačali pritisak na njegovu vladu, navodi AP.

Liderka francuske krajnje desnice Marin le Pen izjavila je prošlog mjeseca da bi, ukoliko na predsjedničkim izborima 2027. godine bude izabrana za predsjednicu Francuske, nakon šest mjeseci obustavila finansijsku pomoć Kijevu jer Francuska „to više ne može sebi da priušti”.

Raspoređivanju vojnika protivi se i stranka njenog rivala sa krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona. I drugi potencijalni kandidati, i sa ljevice i sa desnice, upozoravaju na opasnost od eskalacije sukoba, izražavajući zabrinutost da bi on mogao da preraste u širi evropski rat.

“Ovo je vojna operacija za koju se tek traži zadatak”, rekao je Arnold, ukazujući na brojne izazove s kojima se planirana misija suočava.

Zbog toga Arnold smatra da su šanse da evropske snage ikada budu raspoređene u Ukrajini gotovo ravne nuli.