Rusija i Ukrajina prijavile napredak u pregovorima, nepovjerenje ostaje velika prepreka

Ruski i ukrajinski pregovarači su saopštili da je ostvaren određeni napredak tokom dvodnevnih mirovnih pregovora u Abu Dabiju, koji su završeni danas, ali su američki posrednici naveli da između zaraćenih strana vlada nepovjerenje i da i dalje postoje nesuglasice oko ključnih pitanja, uključujući teritoriju.

Na prvim mirovnim pregovorima nakon devet mjeseci, Rusija i Ukrajina su postigle dogovor o razmjeni velikog broja ratnih zarobljenika, ali je nakon sastanaka održanih uz posredovanje SAD bilo malo drugih konkretnih najava.

Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, rekao je da posrednici nastoje da, pozivajući se na interese obje strane, doprinesu okončanju najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Izrazio je uvjerenje da će uspjeti da pronađu put ka miru.

Uprkos optimizmu koji Tramp javno izražava, nema naznaka da je došlo do značajnijih ustupaka u vezi sa ključnim pitanjima, nakon više od četiri i po godine rata koji je počeo ruskom invazijom na Ukrajinu.

Kijev je odlučno odbacio zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina da se, u zamjenu za mir, odrekne čitavog istočnog regiona Donbasa. Pošto su pregovori o teritorijalnim pitanjima zapali u ćorsokak, američki posrednici su pokušali da razgovore usmjere na poslijeratne bezbjednosne garancije i obnovu.

„Činjenica je da trenutno ne postoji povjerenje između dvije strane, što je i očekivano nakon ovakvog sukoba“, rekao je Kušner, dodajući da se na pregovorima u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata razgovaralo i o teritorijalnim pitanjima, koja će biti najteže riješiti.

„U nekim oblastima vidimo prostor za kompromis, dok su o drugima potrebni dodatni razgovori, ali mislim da je ovo bio dobar prvi korak“, rekao je.

Kušner je kazao da će on i drugi američki izaslanik, Stiv Vitkof, sjutra otputovati u Moskvu na razgovore s Putinom, tokom kojih će pokrenuti pitanje proširenja pregovora na evropske partnere, za koje je rekao da moraju biti za pregovaračkim stolom.

Postojeća bezbjednosna arhitektura u Evropi mogla bi da posluži kao osnova za sporazum, rekao je Kušner, ne iznoseći detalje.

Kako je administracija Donalda Trampa smanjivala direktnu podršku Ukrajini, Evropa je postala glavni izvor finansijske i vojne pomoći Kijevu.

Nakon sjutrašneg sastanaka u Moskvi, Kušner i Vitkof će otputovati u Irsku na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji bi tamo trebalo da prisustvuje sastanku evropskih lidera.

Uprkos mirovnim pregovorima u Abu Dabiju, Rusija i Ukrajina su nastavile međusobne napade. Prema ukrajinskim zvaničnicima, ruske snage su gađale šest velikih trafostanica u centralnoj Ukrajini, dok su u napadu na pijacu u Odeskoj oblasti poginule tri osobe. U ukrajinskom napadu dronom na rusku Belgorodsku oblast poginula je jedna osoba, saopštile su lokalne vlasti.

Ukrajinski pregovarač David Arahamija je rekao da su pregovori bili teški i da je ruska delegacija došla sa „strogim instrukcijama“, ali da su razgovori dali „dobar zamah“ nastojanjima da se do rješenja dođe prije kraja godine. Nije iznio dodatne detalje.

Iako su se evropski zvaničnici i predstavnici NATO-a u Abu Dabiju sastali sa američkim i ukrajinskim izaslanicima, ruska delegacija odbila je da se sastane s njima. Arahamija je rekao da budući mirovni pregovori moraju biti multilateralni i da za pregovaračkim stolom mora biti i Evropa.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski je izjavio za rusku državnu televiziju da smatra da je mirovni sporazum nakon pregovora bliži, ali da „mnogo toga zavisi od Ukrajine, stava SAD i od toga hoće li se Evropa urazumiti“. Rusija je više puta kritikovala evropsku vojnu podršku Ukrajini.

Ponavljajući dugogodišnje zahtjeve Moskve, Medinski je za rusku državnu novinsku agenciju TASS rekao da će „svaki pedalj“ ruske zemlje biti vraćen Rusiji, očigledno aludirajući na Putinovo insistiranje da se Ukrajina odrekne čitavog Donbasa.

Ukrajina se nadala da će na pregovorima u Abu Dabiju biti ostvaren napredak ka postizanju primirja koje bi omogućilo transport žitarica preko Crnog mora, kao koraku ka smirivanju sukoba. Međutim, ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, koji boravi u posjeti Turskoj, rekao je da Kijev još čeka odgovor Rusije.

Ruske snage kontrolišu oko petine ukrajinske teritorije, pri čemu su veliki dio zauzele još prije invazije 2022. godine, a njihovo napredovanje na frontu ove godine je usporeno.

Dok linija fronta uglavnom ostaje nepromijenjena, Moskva nastavlja da intenzivno napada ukrajinske gradove i energetska postrojenja, dok je Ukrajina pojačala napade na ruske rafinerije nafte i drugu infrastrukturu.

Ruski zvaničnici insistiraju na tome da se najprije postigne sveobuhvatan sporazum o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, prije nego što se pređe na konkretna pitanja vezana za rat.

Prije početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija je zahtijevala povlačenje snaga NATO-a iz zemalja koje su pristupile Alijansi nakon 1997. godine, što je NATO odbacio.

Na bezbjednosnoj konferenciji održanoj danas u Moskvi, visoki ruski diplomata nagovijestio je da bi Moskva, u okviru novog bezbjednosnog aranžmana, mogla da potpiše sporazume o nenapadanju s pojedinačnim članicama NATO-a.

Evropski zvaničnici smatraju da bi širi razgovori o bezbjednosti trebalo da uslijede tek nakon uspostavljanja primirja i da Rusiji ne bi trebalo dozvoliti da utiče na evropske bezbjednosne aranžmane niti da bude nagrađena za pokretanje rata.

Tramp je prošle sedmice izjavio da je rat blizu okončanja zahvaljujući „velikom, predivnom sporazumu“, koji bi mogao da obuhvati i bezbjednosne garancije za Evropu. On je više puta najavljivao pomake u pregovorima koji se nijesu ostvarili.