Hrvati i dalje skloni predrasudama o Uniji

„Poljoprivrednici će biti kažnjeni ako budu više od tri sata dnevno vozili traktor, kombajn ili kosilicu.“
8 komentar(a)
Ažurirano: 03.07.2013. 17:09h

Iako je upravo postala članica Evropske unije, u Hrvatskoj još uvijek kruži mnoštvo predrasuda o EU-u. Štoviše: čini se kako građane Hrvatske uopšte ni ne zanimaju prave i tačne informacije.

Iako su svježe umivene zagrebačke ulice srdačno prihvatile goste i turiste iz cijeloga svijeta, a građani dostojanstveno proslavili ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, trećina hrvatskih građana danas ne bi glasala za pridruživanje. Stopa euroskepticizma je postojana, a prosječan Hrvat još uvijek nije spreman na aktivno učenje o zajednici evropskih država.

Prošlomjesečna istraživanja tako pokazuju da čak 7 od 10 građana Hrvatske nisu nikada namjerno potražili neku informaciju o Uniji. Ne čudi stoga da su posljednjih sedmica negativan stav ili ravnodušnost prema pridruživanju bili skoro pa opipljivi, dok je euroskepticizam postao gotovo stvar pomodarstva na društvenim mrežama. Malo ko od hrvatskih građana nije našao veću zamjerku zajednici.

Dijelom i zbog dugih osam godina pregovaranja, tokom kojih su bili izloženi brojnim mitovima o EU, ali su bili i žr tve marginalnih političara koji su proizvodili paniku za svoje lične potrebe.

Bolji od drugih, ne i od Slovenije

„Ulaskom u Evropsku uniju, tradicionalna seoska domaćinstva više neće smjeti na pijacama prodavati sir i vrhnje.“

Bila je to prva antievropska kampanja koju je još daleke 2005. godine lansirala malobrojna stranka Samostalnost i napredak. Evropska birokratija će, tvrdili su dijeleći po gradovima ovaj specijalitet, hrvatskim proizvođačima nametnuti takve uslove da će oni jednostavno kolabirati. Ove se stranke još malo ko sjeća, no „sir i vrhnje“ su ostali sinonim za bezrazložno širenje euroskeptične panike.

„Ulaskom u Uniju konačno prestajemo biti Balkan“, ali i „Ulaskom u Evropsku uniju ulazimo u novu Jugoslaviju.“ Još od krvavog raspada Jugoslavije, u kojem je Hrvatska platila nemjerljivo visoku cijenu samostalnosti, Hrvati pripadnost Uniji vide kao dokaz da su drugačiji, civilizovaniji i napredniji od ostalih država nastalih iz SFRJ, izuzev Slovenije.

Svakako, geografski položaj Hrvatske se prvim danom jula 2013. nije promijenio. Istovremeno su protivnici Unije plasirali tezu kako je EU nova Jugoslavija u kojoj će se jednoga dana sastati sve bivše republike SFRJ, uspoređujući je s nekadašnjim SSSR-om. Da Brisel nije nova Moskva, Hrvatima je 2005. godine poručio izvjestitelj Evropskog parlamenta za Hrvatsku Hans Svoboda.

Sve se zna o krađi državnog novca

„U Evropskoj uniji se krade državni novac. I korupcija je jača nego u Hrvatskoj.“ Nesumnjivo, i to se događa u EU. Samo je korupcija prema prošlogodišnjem Eurobarometru izmjerena na 120 milijardi eura godišnje. I kada govore o krađi držav - nog novca, Hrvatima zaista valja vjerovati.

Naime, protiv malo čega su se tako složno pobunili kao protiv uvođenja fiskalnih blagajni uz pomoć kojih je ministarstvo financija pokušalo smanjiti potkradanje državnog proračuna. Samo su ugostitelji, najveći protivnici ove mjere, nakon fiskalizacije u martu tako morali prikazati promet veći za 38 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U prva četiri mjeseca su, zajedno s trgovcima, prijavili čak 2,78 milijardi kuna veći promet nego u istom razdoblju 2012. godine.

Oduzeće vodu i uvesti GMO

„Poljoprivrednici će biti kažnjeni ako budu više od tri sata dnevno vozili traktor, kombajn ili kosilicu.“ Ovo je, možda, jedno od najzabavnijih tumačenja evropskih direktiva koje zaista ograničavaju rad na strojevima koji vibracijama ugrožav a j u zdravlje. No, ipak, ne odnose se na poljoprivredna domaćinstva na kojima se obavlja samostalna djelatnost.

„Kada uđemo u Evropsku uniju, policija će kažn j av at i sve privatne osobe koje u privatnim vrtovima budu uzgajale autohtone sorte povrća.

Domaće sjeme će biti zabranjeno, a kupovaće se isključivo GMO sadni materijal i hibridi velikih svjetskih kompanija.“ Riječ je o posljednjoj u nizu panika koje su proširili euroskeptici, a koja je sedmicama bila udarna vijest hrvatskih medija.

U „bildovanje“ straha i „brigu za malog čovjeka“ su se uključili čak i državni mediji. Ovaj antievropski balon je ispuhan nakon što je u Briselu predstavljena direktiva koja reguliše tržište sjemenskog i sadnog materijala. Postalo je jasno da je dokument pojednostavio dosadašnju regulativu, koja je u nekim segmentima čak „l a b av i j a“ od hrvatskih nacionalnih propisa. A cijela se je panika mogla izbjeći da su makar novinari „skinuli“ dokument s interneta, i, naravno, pročitali ga.

„Kad uđemo u EU pravo na vodu neće biti temeljno ljudsko pravo. Dokaz je Njemačka čiji je Bundestag to pravo ukinuo.“

Hrvati se uz Jadransko more, možda najviše ponose svojim bogatim zalihama vode, sve važnijim resursom u globalnim razmjerima, koje zaista valja sačuvati. Na stranu što voda, nažalost, još nema status „čvrstog “ ljudskog prava i evropski građani se tek bore za to, riječ je o pogrešnom tumačenju odluke Bundestaga kojom je odbijena zabrana privatizacije vodovoda. Iako su hrvatski portali objavili i originalan dokument o kojem je Bundestag glasao, uspjeli su pročitati samo naslov inicijative koja ga je predložila, a koja se zove „Pravo na vodu“. I Bundestag je tako, za dio euroskeptičnih medija sklonih teorijama zavjere, odbio pravo na vodu.

Galerija

Bonus video: