MMF za oprost duga Grčkoj

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble je u Briselu jasno stavio do znanja da pojedini članovi vlade u Berlinu smatraju da više smisla ima privremeni izlazak Atine iz eurozone nego novi paket pomoći
2 komentar(a)
Grčka kriza, Foto: Reuters
Grčka kriza, Foto: Reuters
Ažurirano: 15.07.2015. 05:44h

Tajna studija Međunarodnog monetarnog fonda pokazala je da je Grčkoj potreban mnogo veći oprost dugova od onog na koji su evropske vlade spremne da pristanu. Oštro upozorenje MMF-a o dugu Atine procurilo je u trenutku kada se grčki premijer Aleksis Cipras bori kako bi krajnje nezadovoljne ljevičarske poslanike ubijedio da glasaju za paket mjera štednje i liberalne ekonomske reforme kako bi dobili novi paket pomoći.

Studija, u koju je Rojters imao uvid, navodi da će evropske zemlje morati da Grčkoj daju grejs period od 30 godina na servisiranje svih dugova Evropi, uključujući i novi zajam, i dramatično produženje roka dospijeća. U suprotnom će morati da prave godišnje transfere u grčki budžet ili da prihvate „duboka direktna smanjenja“ za postojeće kredite.

Analiza održivosti duga će vjerovatno podstaći žestoku debatu u Njemačkoj o tome da li Grčkoj treba pozajmljivati više novca, dok će mnogi u Grčkoj na to gledati kao na opravdanje za zahtjev vlade za oprost značajnog dijela duga.

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble je u Briselu jasno stavio do znanja da pojedini članovi vlade u Berlinu smatraju da više smisla ima privremeni izlazak Atine iz eurozone nego novi paket pomoći.

U međuvremenu u Atini ministarstvo finansija je parlamentu na glasanje podnijelo predlog zakona, na kojem insistiraju evropski partneri. Poslanici će se o predlogu izjasniti danas.

Pod pretpostavkom da Atina ove nedjelje završi sve što što se od nje traži usvajanjem niza bolnih mjera štednje, njemački parlament će u petak glasati da li da ovlasti vladu da otvori pregovore o novom programu pomoći.

"Dramatično pogoršanje održivosti duga ukazuje na potrebu sa oprostom duga i to u razmjerima koji znatno premašuju ono što je do sada razmatrano - kao i sumu iz fonda za pomoć Evropskog mehanizma za stabilnost.

Jedan izvor u EU je naveo da su ministri finansija eurozone i lideri znali za tajnu analizu MMF-a kada su se u ponedjeljak dogovorili za treći program pomoći.

Šefica MMF-a Kristin Lagard je bila prisutna na samitu ali svoje ocjene nije iznosila u javnost za razliku od prethodne studije koja je objavljena u Vašingtonu 2. jula.

U međuvremenu muke običnih građana u Grčkoj se nastavljaju. Banke su i dalje zatvorene, a stroga kontrola kapitala iscrpljuje privredu. Sindikati su juče pozvali vladu da popusti takve kontrole kapitala kako bi omogućili kompanijama da izmire dugovanja prema trgovcima u inostranstvu, dok su farmaceutske kompanije upozorile da su im zalihe na izmaku.

Cipras ne planira da podnese ostavku, najavio smjene u vladi

Poslanici iz vladajuće Sirize i njihovi saveznici svađali su se juče iza zatvorenih vrata oko toga da li da podrže stroge reforme koje vlada mora usvojiti preko parlamenta kako bi ispunila uslove omraženog dogovora o pomoći. Nakon što je izbjegao finansijski krah, Cipras ima vremena do sjutra veče da usvoji mjere koje su strože od onih odbačenih na referendumu prije desetak dana. Sa pobunom tvrdolinijaša u redovima njegove stranke, Ciprasu će vjerovatno biti potrebna podrška proevropskih opozicionih partija.

Jedan zvaničnik u vladi Grčke odbacio je mogućnost da Cipras podnese ostavku, dodajući da će nakon glasanja u parlamentu doći do smjena u vladi.

Siriza i njen desničarski nacionalistički partner u vladajućoj koaliciji održali su odvojene sastanke kako bi se pripremili za sjednicu parlamenta za usvajanje zakona, koji obuhvataju povećanje poreza, penzione reforme i strogi nadzor državnih finansija.

Poredeći izazov sa kojim se suočava vlada sa mitološkim Gordijevim čvorom, ministar unutrašnjih poslova Nikos Voutsis je ipak kazao da je uvjeren da će Cipras imati dovoljno glasova u parlamentu.

Mlađi koalicioni partner Sirize je obećao podršku uz nejasno upozorenje da će glasati samo za mjere koje su dogovorene prije posljednjeg samita u Briselu, a koje su bile blaže. Protivnici novih mjera planiraju da ovih dana organizuju štrajkove i proteste.

Bonus video: