15 GODINA OD NAPADA NA SAD

CNN: Bin Ladenova taktička pobjeda se pretvorila u spektakularnu stratešku grešku

On je u intervjuu za Si-En-En iz 1997. godine tvrdio da su SAD "zmaj od papira", ukazujući na povlačenje iz Vijetnama ranih 1970-ih, Libana 1980-ih i Somalije 1993. godine, navodi Si-En-En
8 komentar(a)
11. septembar (Novina)
11. septembar (Novina)
Ažurirano: 11.09.2016. 07:55h

Iako su teroristički napadi na SAD 11. septembra imali taktički uspjeh, nisu bili praćeni strateškim uspjehom, te je njihov rezultat na kraju sasvim suprotan od onoga što je osnivač Al Kaide Osama bin Laden namjeravao, prenosi u subotu Si-En -En na godišnjicu napada.

"Bin Laden se nadao da će napad na SAD izvršiti pritisak na lidere te zemlje da smanje podršku bliskoistočnim režimima. Vjerovao je da će bez takve američke podrške, arapski režimi propasti i biti zamijenjeni vlašću u stilu talibana", navodi američki medij.

Posebno, kako ističe novinar Si-En-Ena Piter Bergan, Bin Laden je htio da izvrši pritisak na SAD da povuku svoje trupe iz Saudijske Arabije, a njegov glavni politički cilj bio je svrgavanje saudijske kraljevske porodice.

Američki medij uporedio je napade od 11. septembra sa napadom na Perl Harbor ocjenivši da u u oba slučaja taktički uspjeh napada nije bio praćen strateških pobjedama, već potpuno suprotno.

Japanci su, kako navodi, postigli značajnu pobjedu u Perl Harboru, ali je taj napad uvukao SAD u Drugi svjetski rat, dok se Japan, četiri godine kasnije, našao u ruševinama, potpuno poražen.

Slično tome, napadi Al Kaide prije 15. godina bili su veliki šok za Amerikance, ali i svijet.

"Skoro 3.000 poginulih, više stotina milijardi dolara nanijete štete američkoj ekonomiji, i šok jedine svjetske supersile, koju je izazvala relativno mala teroristička grupa, Al Kaida", navodi Si-En-En.

Do tada, nepijatelji SAD skoro dva vijeka, odnosno od kada su Britanci spalili Bijelu kuću 1914. godine, nisu uspjeli u napadima na kontinentalni dio države.

"Dugo su dva velika okeana, Atlantik i Pacifik, štitili Ameriku od njenih neprijatelja, ali je tome došao kraj. Ipak, i pored taktičkog uspjeha, napadi od 11. septembra nisu imalii strateški uspjeh, i na kraju su postigli upravno suprotno od onoga što je Osama bin Laden namjeravao", navodi Si-En-En.

Američki medij, međutim, ocjenjuje da postoje razlike između perioda posle Drugog svjetskog rata i onog posle 11. septembra.

Dugoročna posledica Perl Harbora, kako navodi, nije bila samo odlučujuća pobjeda saveznika u ratu, već i višedecenijsko američko liderstvo i dominacija.

Posle prvobitnog uspjeha u Avganistanu posle napada, pobjeda nije bila gotova stvar za Ameriku.

Umjesto toga, američke snage su nastavile rat sa džihadističkim grupama, odnedavno i Islamskom državom, što trenutno deluje kao kvazi-trajno stanje koje bi moglo da prevaziđe i mandat narednog predsjednika SAD, navodi Si-En-En.

Kada je u Kongresu usvojeno ovlašnjenje za upotrebu vojnih snaga neposredno nakon napada 11. septembra, niko nije mogao ni da pretpostavi da će to biti osnova za američke ratove, koji su se nastavili 15 godina kasnije.

U video snimku, koji je objavljen četiri nedelje nakon napada na Njujork i Vašington, Bin Laden je rekao da "ni Amerika ni ljudi koji u njoj žive neće sanjati o bezbjednosti prije nego što mi budemo živjeli takav život u Palestini, i ne prije nego što sve nevjerničke snage ne napuste zemlju Muhameda (Saudijsku Arabiju)".

Video nije objavljen u najsrećnijem trenutku za Bin Ladena, jer je istog dana počeo napad SAD na talibane i Al Kaidu u Avganistanu.

Dva mjeseca kasnije, talibani su najureni iz Avganistana, a neki od njih su pobjegli u susjedni Pakistan i Iran.

Bin Laden je katastrofalno loše procjenio kakav će biti odgovor Amerike na napade 11. septembra, jer je živio u zabludi da su SAD slabe.

On je u intervjuu za Si-En-En iz 1997. godine tvrdio da su SAD "zmaj od papira", ukazujući na povlačenje iz Vijetnama ranih 1970-ih, Libana 1980-ih i Somalije 1993. godine, navodi Si-En-En.

"Nevjerovatno zvuči ideja da je on vjerovao da će napadi na Njujork i Vašington rezultirati američkim povlačenjem s Bliskog istoka. Umjesto toga, Amerika je brzinski srušila talibane i Al Kaidu u Avganistanu", navodi taj medij.

Američko prisustvo u ovom regonu dodatno je pojačano novim bazama u Bahreinu, Kuvajtu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz okupiranje teritorija Iraka i Avganistana.

"Bin Ladenova taktička pobjeda tako se pretvorila u spektakularnu stratešku grešku", navodi medij.

CIA je u međuvremenu eliminisala desetine vođa Al Kaide u napadima dronovima, a na kraju je dovela i do ubistva samog Bin Ladena, koga su pripadnici specijalnih snaga SAD ubili u Abotabadu u Pakistanu.

Al Kaida, podsjeća američki medij, posle toga nije izvela nijedan napad na ciljeve u Americi.

Sirijski džihadista Abu Musab al Suri, koji je Bin Ladena znao od osamdesetih godina prošlog veka, objavio je na internetu istoriju džihadistickog pokreta u kojoj je opisao stratešku katastrofu koja je zadesila Talibane i Al Kaidu posle 11. septembra.

"Amerika je uništila islamske emirate talibana u Avganistanu, koji je postao utocište za mudžahedine. Džihadisticki pokret je stekao slavu 1960-ih godina, a nastavio je da raste '70-ih i '80-ih, ali to je sve uništeno 11. septembra", stoji u dokumentu Al Surija.

Ipak, jedan od vojnih komandanata Al Kaide Saif al-Adel rekao je 2005. godine da su udari na Njujork i Vašington bili đavolski lukav plan da se isproviciraju greške SAD.

"Takvi napadi mogu nekog da natjeraju na nasumične napade i isprovociraju ga da napravi ozbiljne, a nekad i fatalne greške... Prva takva reakcija je bila invazija na Avganistan", naveo je al-Adel.

Si-En-En, međutim, ističe da ne postoje nikakvi dokazi da su Amerikanci planirali napad na Avganistan prije 11. septembra, ali navodi da je bilo grešaka.

Kada je Džordž Buš napao Irak 2003. godine, bila je to jedna od najvećih grešaka americke spoljne politike u istoriji, a najgore je što je taj napad doveo do stvaranja Al Kaide u Iraku 2004. godine, odakle je kasnije potekla Islamska država, navodi Si-En-En.

15 godina od terorističkog napada

Danas se navršava 15 godina od terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine, u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi.

U Americi se obilježavanje godišnjice tradicionalno održava u Nacionalnom memorijalnom centru, koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg Svetskog trgovinskog centra, gdje su srušene dvije "kule bliznakinje".

Odavanje pošte žrtvama u Memorijalnom centru uključuje i čitanje imena stradalih u napadima 1993. i 2001. godine, dok uveče dva snopa plave svijetlosti uperena ka nebu podsjećaju na srušene kule Svjetskog trgovinskog centra.

Napadi, koje je izvela teroristička organizacija Al Kaida, počeli su udarima dva oteta aviona koji su srušili "kule bliznakinje" posle čega je uslijedio udar trećeg aviona na zgradu Pentagona u Vašingtonu.

Na kraju je oboren avion u Pensilvaniji. Ukupan bilans žrtava bio je 2.997 ljudi.

Među žrtvama 11. septembra bilo je i 372 stranaca, od kojih je i jedan državljanin Srbije.

Nadležne službe SAD kasnije su ocjenile da je "mozak" napada bio Halid Šeik Muhamed, koji je uhvaćen u martu 2003. godine u Pakistanu, a u februaru 2008. godine optužen za ratni zločin.

Komandosi američke vojske izveli su u proleće 2011. godine prepad na jedno imanje u Pakistanu gde se krio vođa Al Kaide, Osama bin Laden, optužen da je odgovoran za terorističke napade na SAD i likvidirale ga.

Preporučujemo za Vas