Iran: Ne želimo rat oko cijene nafte

Nešto skromniji povratak iranske nafte na tržišta bi, kako ocjenjuje Rojters, odgovarao Saudijskoj Arabiji i drugim članicama iz OPEK-a, koje i dalje vode agresivnu borbu za udio na tržištu
1 komentar(a)
nafta, Foto: Reuters
nafta, Foto: Reuters
Ažurirano: 07.01.2016. 09:25h

Iran želi da sa rivalskim proizvođačima izbjegne rat oko cijene nafte i da samo postepeno poveća izvoz po ukidanju sankcija, izjavio je generalni direktor Nacionalne iranske naftne kompanije (NIOC) zadužen za međunarodna pitanja, Mohsen Kamsari.

"Ne želimo da započnemo neku vrstu cjenovnog rata. Bićemo suptilniji u našem pristupu i postepeno ćemo povećati proizvodnju. Nema prostora za dodatno obaranje cijena nafte, imajući u vidu nivo na kom se trenutno nalaze", rekao je Kamsari u telefonskoj izjavi za Rojters.

On nije precizirao za koliko će Iran povećati isporuke, ali je rekao da zvanični Teheran neće ponuditi dodatne popuste kako bi privukao klijente.

Iran trenutno obavlja naplatu prodate nafte na odloženo i do 90 dana i nudi izvjestan popust kupcima u Indiji, navodi Rojters, i podsjeća da je zvanični Teheran u više navrata pozivao ostale članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) da naprave prostor kako bi ta zemlja povećala izvoz "crnog zlata" po ukidanju sankcija.

Nešto skromniji povratak iranske nafte na tržišta bi, kako ocjenjuje Rojters, odgovarao Saudijskoj Arabiji i drugim članicama iz OPEK-a, koje i dalje vode agresivnu borbu za udio na tržištu.

Iransko-saudijska kriza novi udarac jedinstvu OPEK-a

Eskalacija diplomatskih tenzija između Irana i Saudijske Arabije nanijela je novi udarac jedinstvu Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), u trenutku kada naftni kartel nastoji da pronađe zajednički odgovor na sunovrat cijena nafte, poručuju analitičari.

"Ono što se u ovom trenutku događa između Irana i Saudijske Arabije samo dodatno otežava potragu za kompromisom", izjavio je predsjednik Centra za stratešku i evropsku politiku Frensis Perin, a prenosi agencija Frans pres.

Iako proizvodi trećinu svjetske nafte, OPEK je suočen sa velikim problemima otkako su cijene nafte od sredine 2014. godine izgubile preko 60 odsto vrijednosti, potonuvši na nivo koji je ispod 40 dolara za barel (37 eura).

Pronalaženje načina za izlazak iz ovako teške situacije je, kako ocjenjuje Frans pres, dodatno otežano otkako je Saudijska Arabija proteklog vikenda pogubila uglednog šiitskog sveštenika Nimr al-Nimra, nakon čega je došlo do prekida diplomatskih odnosa između Irana i Saudijske Arabije.

Zemlje Persijskog zaliva, predvođene vodećim proizvođačem nafte Saudijskom Arabijom, odbijaju da smanje nivo proizvodnje, sve dok i nečlanice OPEK-a ne pristanu da urade isto. Obaranje proizvodnje bi, kako ocjenjuje Frans pres, vjerovatno doprinijelo podizanju cijena.

"OPEK trenutno nema politiku, jer je ovdje svako za sebe. Kratkoročno gledano, nema šanse da će doći do dogovora unutar OPEK-a vezano za nivo proizvodnje, a svaka, čak i najmanja nada je nestala sa aktuelnom krizom između Saudijske Arabije i Irana", izjavio je predsjednik konsultantske kompanije Petrostratedžiz, Pjer Terzijan.

Osim političkog i religioznog rivalstva, dvije bliskoistočne zemlje se sukobljavaju i oko udjela na tržištu nafte.

"Naime, iz perspektive Irana, bilo bi pravedno da druge članice OPEK-a, uključujući Saudijsku Arabiju, smanje sopstvenu proizvodnju u 2016. godini kako bi napravile izvjestan prostor za Iran i da ne bi došlo do daljeg obaranja cijena nafte", kaže Frensis Perin.

Sa druge strane, Saudijskoj Arabiji, koju su po obimu proizvodnje pretekle SAD, nije ni palo na pamet da smanji proizvodnju.

Krajem decembra, saudijski ministar za naftu Ali al-Naimi rekao je: "Više ne ograničavamo proizvodnju. Ako postoji tražnja, odgovorićemo. Imamo kapacitet da odgovorimo na tražnju", prenio je tada njegove riječi američki list Volstri DŽornal.

U nastojanju da sabotira povratak iranske nafte na tržišta, Saudijska Arabija je takođe snizila cijenu nafte za februarske isporuke evropskim potrošačima, i cijene isporuka za SAD i Bliski istok.

Do uvođenja međunarodnih sankcija Teheranu 2012. godine zbog njegovog nuklearnog programa, Evropa je tradicionalno bila tržište za izvoz iranske nafte, podsjeća Frans pres.

Bonus video: