Višenedjeljni ruski vazdušni udari u Siriji su, kako izgleda, povratili dovoljno snage vladinoj strani da ubijede neprijatelje predsjednika Bašara al-Asada i svijet da čak iako ne pobijedi u ovom ratu ne može brzo biti silom uklonjen, piše agencija AP u analizi situacije u Siriji.
Kako navodi AP to saznanje, kao i sve veće osjećanje da je prioritet broj jedan u svijetu uništenje grupe Islamska država, dovelo je do toga da mnogi priznaju da koliko god bilo neprihvatljivo njegovo ponašanje u ratu Asad će morati da se trpi bar još izvjesno vrijeme.
Najdramatičniji znak ove promjene stava stigao je u utorak kada je državni sekretar SAD Džon Keri rekao da će Asadovu budućnost odrediti sirijski narod, i najjasnije do sada rekao da Asad za sada može da ostane i da bude dio tranzicije.
Ova izjava predstavljala je manje preokret nego kulminaciju promjena stavova koje se dešavaju mjesecima, a posebno je zanimljivo da je Keri to izjavio u Moskvi, gdje je razgovarao o sirijskom pitanju sa ruskim zvaničnicima.
Rusija koja podržava Asada počela je vazdušnu kampanju u Siriji 30. septembra što je predstavljalo kritični momenat u građanskom ratu u trenutku kada su Asadove snage ubrzano gubile teritoriju u korist pobunjenika.
Dok Moskva navodi da su meta vazdušnih udara grupa Islamska država i drugi teroristi u Siriji, veći dio ruske vazdušne kampanje usmjeren je na umjerenije snage koje se bore protiv Asada u centralnoj i sjevernoj oblasti gdje Islamska država nije prisutna ili je vrlo malo prisutna, navodi AP.
Rezultati su se sporo pojavljivali. Uprkos skoro 11 nedjelja ruskih vazdušnih udara ruske vladine snage uz pomoć libanskog Hezbolaha i iranskih snaga nijesu uspjele da povrate izgubljeno u sjevernoj provinciji Idlib i u Palmiri, starom pustinjskom gradu u centralnoj Siriji koji je pao u ruke Islamske države preko ljeta.
Ruski vazdušni udari su, međutim, pomogli Asadu da uspori ili zaustavi napredovanje pobunjenika na nekoliko frontova i on je zauzeo desetine sela u sjevernoj i zapadnoj Siriji. Najveća vladina pobjeda do sada bila je prošlomjesečno oslobađanje vazdušne baze Kveiras u provinciji Alep koja je bila pod trogodišnjom opsadom ekstremističkih grupa.
Poslije toga je u ponedjeljak uslijedilo zauzimanje vojne vazdušne baze blizu Damaska koju su držali pobunjenici posljednje tri godine, i čime je pojačano prisustvo vlade u oblasti većinski pod kontrolom opozicionih snaga.
I juče su vladine snage zauzele strateški važnu planinu na sjeverozapadu i približile se pobunjeničkom uporištu u priobalnoj provinciji Latakiji.
Iako ne može da se kaže da je ruska intervencija dovela do strateške promjene izgleda da je ipak povratila stanje na bojnom polju koje je vladalo prije nego što su pobunjenici napravili niz velikih pomaka ranije ove godine koji su podstakli Asada i njegove ruske saveznike da krenu u akciju, navodi AP.
"Rusi su svojom vojnom intervencijom u suštini poručili (drugima) da mogu da odbiju da razgovaraju sa Asadom, ali da to znači da neće dobiti političko rješenje, a ako žele političko rešenje da moraju da sarađuju sa tim čovjekom", ocijenio je analitičar Jezid Sajig iz Bliskoistočnog Karnegi centra u Bejrutu.
Ruska pomoć dala je novu energiju Asadu koji je posljednjih mjesec dana dao niz intervjua u kojima je rekao da bi mogao da se kandiduje ponovo na novim izborima i nedavno dodao da neće da pregovara sa naoružanom opozicijom.
U izjavama u Moskvi u utorak, Keri je rekao da SAD i njegovi partneri ne traže "takozvanu promjenu režima" i da je sada glavno da se ubrza mirovni proces u kojem bi "Sirijci odlučivali o budućnosti Sirije".
Sirijska opozicija se podsmijeva tim izjavama i navodi da one odražavaju dugogodišnju nespremnost Amerike da sruši Asada.
Ruska intervencija je podigla uloge i dala novi podstrek pregovorima 17 zemalja u Beču prošlog mjeseca u kojima je prvi put uključen i Iran, rekao je Aron Lund, stručnjak za Siriju.
Mirovni plan koji su dogovorili ne govori ništa o budućnosti Asada već da će se održati slobodni izbori u roku od 18 mjeseci od trenutka kada predstavnici Asada i opozicije počnu razgovore o novom ustavu.
Ipak on odražava da Vašington i Moskva sada shvataju da moraju da rade zajedno da se osigura kraj sukoba i u suštini su se dogovorili da odlože pitanje ostanka Asada na vlasti ili njegovog odlaska u korist ubrzavanja mirovnog procesa.
Bonus video:
